Mogli bismo to nazvati politički "kuga efekt". Ono kad svi počnu bježati od političara, kad ne žele biti uhvaćeni ni na istoj fotografiji s njim, kad se boje da će skončati zajedno s njim.
Upravo to se dogodilo Milanu Bandiću. Njegova mašinerija radi jednako kao i prije, još uvijek može nazvati najjače ljude u državi, zahtijevati, prijetiti, dogovarati. Može nazvati premijera, sve ministre redom, može nazvati najbogatijeg hrvatskog poduzetnika, Antu Vlahovića, i dogovoriti s njim kupoprodaju straćare u centru grada za enormne novce, ali nakon prosvjeda na Trgu bana Jelačića, nakon 20 tisuća Zagrepčana koji su klicali "Dosta je!", stati uz Milana Bandića nipošto nije ono isto što je bilo ranije.
Andrej Plenković i HDZ koji su zaslužni za sve najopasnije poteze Milana Bandića u Gradu Zagrebu, od poskupljenja žičare, nerješavanja problema smeća do izmjena GUP-a koje vode u projekt Manhattan, ali i mnoga druga prekrajanje grada Zagreba, izgleda da su dugo živjeli u uvjerenju da će ta njihova odgovornost ostati nekako manje vidljiva, da će jednog dana ostati u kolektivnom sjećanju da su to bile odluke onog čudaka Bandića, a da će oni nekako ostati ispod radara. No, dogodilo im se da su ipak ogoljeni kao oni o kojima ovisi sve.
Dan prije sjednice Gradske skupštine na kojoj bi se trebala naći odluka o izglasavanju izmjena GUP-a koje vode u Manhattan, najavljena je sjednica Gradske organizacije HDZ-a, čiji je predsjednik Andrija Mikulić, a Drago Prgomet, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba iz redova HDZ-a, poručio je da nema više odgađanja točke, odnosno, da će se HDZ precizno odrediti – želi li to ili ne. Da će jasno i glasno reći idu li zajedno s Milanom Bandićem i njegovim arapskim investitorima razarati jednu od zadnjih velikih gradskih javnih površina i graditi megalomansku palaču za sebe i svoje.
Prosvjed protiv Bandića napunio je središnji zagrebački trg
Premijer bez osobnog stava o prekrajanju glavnog grada
Ne postoji izjava, izrečeni stav Andreja Plenkovića o izmjenama GUP-a u Zagrebu. Nula. Stanovnik Zagreba, premijer, pravi se da je nezainteresiran, da nema ništa s time. I on i prvi ešalon HDZ-a obično bi rekao da je to pitanje "za gradski HDZ". No, Plenković i HDZ s državne razine mogao je hiniti nezainteresiranost sve do ovog ponedjeljka, do trenutka kada je Miro Kovač, kao službeni kandidat za novog predsjednika HDZ-a na predstojećim unutarstranačkim izborima jasno i glasno rekao da bi on – da je predsjednik HDZ-a – bio protiv izmjena GUP-a. Ne samo da je kontrirao Plenkoviću nego mu je i pokazao da bi predsjednik najjače stranke u državi mogao imati stav o izmjenama GUP-a i velikom urbanističkom prekrajanju grada Zagreba.
A tako je Plenkovića, unatoč svim njegovim nastojanjima da ostane nevidljiv u ovoj priči, gurnuo još jače u zagrljaj "kužnog" Bandića i na unutarstranačkoj sceni.
Odluka gradskog HDZ-a, posve je jasno, nipošto neće biti – odluka Andrije Mikulića i njegova kruga. Bit će to odluka koja će pokazati prevladava li u zagrebačkom HDZ-u struja Mire Kovača ili struja Andreja Plenkovića. Ivan Kujundžić, jedan od prvih gradskih HDZ-ovaca koji je javno kritizirao način suradnje s Bandićem, izjavio je da uoči unutarstanačkih izbora sadašnje vodstvo gradskog HDZ-a zapravo niti nema legitimitet donositi odluku o GUP-u. I nije usamljen u tom stavu. No, valja podsjetiti da je gradski HDZ dobrano očišćen u tzv. aferi Whatsapp i da su mnogi Plenkovićevi protivnici već ušutkani.
A je li moguće da je i Plenković sam od sebe zaključio da ga je "kuga" već previše inficirala i da bi se i on sam, neovisno o udaru Mire Kovača, trebao distancirati od Bandića? Da bi trebao pokušati nešto iskombinirati? Ne treba zanemariti niti mogućnost da Plenković pokuša pregrupirati svoju saborsku većinu bez Bandića. To bi, naravno, moglo biti moguće jer Klub zastupnika Bandićeve stranke čine prije svega propali političari koji su se u stanju opet preprodati. Neki su već postali tobože nezavisni. A mogu to i mnogi drugi. Može li, primjerice, Milanka Opačić izaći iz Bandićeva kluba, postati nezavisna ili prijeći u neki drugi klub i glasati za HDZ? Zašto ne. Sve se može istrgovati.
Ako je Plenković osjetio da mu je Bandićev zagrljaj postao previše vidljiv, previše težak, ako osjeća da doista tone s njime, ili pak ima neslužbenu informaciju da bi ubrzo mogao uslijediti pravosudni epilog u nekom od Bandićevih sudskih procesa – možda ga se i on pokuša otresti.
Partnerstvo Plenkovića i Bandića bilo je tema i Darija Juričana
Zagrljaj s Bandićem je dugoročno koban za HDZ
Andrej Plenković i HDZ dugo su se pokušavali skrivati u ovoj zagrebačkoj priči, mislili su možda da će i to proći, da se Zagrepčanima kao i obično neće dati izaći na ulice, da im se neće dati zbrajati jedan plus jedan, da neće biti tako jako naglašeno da su Plenković i Bandić u ovoj priči zajedno i jednako odgovorni. Ali ispalo je jako drugačije. Milan Bandić je dan uoči sjednice skupštine vidljivo nervozno poručivao da će oni "koji su za razvoj grada glasati za izmjene GUP-a", ali posve je jasno da ni on više nije siguran da ima sigurnu podršku HDZ-a.
On ne može funkcionirati i vladati Zagrebom bez HDZ-a, a ovo je jedan od trenutaka u kojem HDZ ima priliku donijeti odluku hoće li i dalje tonuti zajedno s njim ili će se pokušati iskobeljati.
Naravno, odluka bi mogla biti i ponovno onako plenkovićevski nejasna, podrška izmjenama GUP-a s amandmanima, nastavak priče i mrcvarenje, odgađanje do novog odgađanja. Ali to bi opet značilo i nezadovoljnog Bandića, ali nastavak zajedničkog potonuća na razini grada, a bliže se i unutarstranački izbori i parlamentarni, ali i lokalni izbori. To bi bio nastavak nestanka HDZ-a na razini grada Zagreba.
A 6. veljače 2020. mogao bi biti povijesni dan za Grad Zagreb, gotovo bizarno zvuči, no istina je: uz pomoć HDZ-a. Mogao bi to biti formalni nastavak onog što su građani poručili s Trga bana Jelačića, u subotu 1. veljače. Andrej Plenković je dobio nenadanu priliku da pokaže je li kontra 20 tisuća Zagrepčana. Ili, drugim riječima, da konačno iskaže i svoj osobni stav o prekrajanju glavnog grada države koju vodi. Velika prilika za političara koji nikako da dokaže može li biti i državnik kojeg će se pamtiti.
