Povećava se broj dnevno bolesnih i broj dana bolovanja, te rastu troškovi naknada za bolovanje što značajno opterećuje zdravstveni proračun, kažu u HZZO-u.
Broj bolovanja već je u 2015. godini bitno porastao u odnosu na 2014. kao i na planiranu stopu bolovanja, a ta se tendencija nastavila i u prvih šest mjeseci ove godine.
Tako je ukupna stopa bolovanja u 2014. godine iznosila 2,76, u 2015. - 3,03, a u prvih šest mjeseci ove godine - 3,18. Naknade isplaćene za bolovanja u 2015. godine iznosile su 1,23 milijuna kuna, što je 119 tisuća kuna više nego 2014.
Prosječno, ove je godine dnevno na bolovanju 46.909 osoba, što je za 6914 više nego 2014.
Uz redovite kontrole otvorenih bolovanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, iz HZZO-a stoga poručuju da će poduzeti i izvanredne akcije te pojačati nadzor kako bi utvrdili razloge porasta stope bolovanja, te će "postupiti u skladu s utvrđenim činjenicama".
Nakon ukidanja ovlaštenih doktora HZZO-a - povećala se stopa bolovanja
Kao jedan od mogućih razloga porasta bolovanja u HZZO-u navode zakonske izmjene iz 2013. kojima je sustav kontrole ostao bez njihovih ovlaštenih doktora.
Ovlašteni doktori od 2009. do srpnja 2013. kontrolirali su ordinacije obiteljskih doktora i pregledavali medicinsku dokumentaciju. Mogli su pozvati na pregled osobu na bolovanju, kada je to bilo potrebno zbog produženja ili zaključivanja bolovanja, a obavljali su i druge potrebne poslove i konzultacije u ordinaciji izabranog doktora.
Njihovo uvođenje, kažu u HZZO-u, pokazalo je dobre rezultate, tako da se stopa bolovanja nekoliko godina uzastopno smanjivala.
No, po novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju iz 2013. izabrani je doktor jedini ovlašten za određivanje trajanja bolovanja.
Posljedično, od početka 2015. godine stopa bolovanja počela je značajno rasti zbog čega u HZZO-u kažu da "moraju poduzeti nove akcije kontrole".
Izgovori koje Hrvati (koji nisu bolesni) najčešće koriste za bolovanje
