Teško je oteti se dojmu da je pitanje vojnog roka dosta stihijski obrađeno od strane vladajućih. Bivši ministar obrane Ante Kotromanović komentirao je događanja vezana za tu temu, rekavši kako je pitanje obveznog vojnog roka prvorazredno političko pitanje te kako odluka o tome mora biti donesena na temelju jasnih analiza i informacija kojih u ovom trenutku nema na vidiku.
'Uvjeren sam da svatko tko misli pozitivno o Hrvatskoj želi da bude sigurna i da su njezini obrambeni potencijali na potrebnoj razini, ali nije jasno kako u tu priču uklopiti ovaj model vojnog roka. Dugo najavljivana Strategija nacionalne sigurnosti, koja je predstavljena kao gotova stvar i koja bi trebala predstavljati ishodište za novi ciklus planiranja, gotovo je pala u zaborav. Nema ni najmanje informacije ni indicije oko inicijalnih nalaza.
'Priča ne drži vodu'
Bilo bi dobro čuti objašnjenje i u odnosu na koje prijetnje uvodimo ponovno vojni rok. No o tome ni riječi. Iznose se rješenja koja nemaju nigdje utemeljenja – ni u sadašnjim strateškim i planskim dokumentima koji su još uvijek na snazi ni u nekim naznakama budućih dokumenata', komentirao je Kotromanović.
On vjeruje kako priča o vojnom roku jednostavno ne drži vodu.
'Realna vojna prijetnja za državu u ovom je trenutku minimalna. Također, zemlja je politički i sigurnosno stabilna, a i članica smo i EU i NATO-a. Istina, sigurnosni izazovi postoje kao i kod većine naših saveznika i oni se prije svega odnose na terorizam, nekontrolirani priljev izbjeglica, cyber napade, pokušaje preuzimanja vitalnih ekonomskih i energetskih potencijala itd.
Međutim, sve ovo ne opravdava povratak vojne obveze u ovom obliku. Pa čak i ako hipotetski kažemo da nam treba vojni rok zato što se naše okružje pojačano naoružava – prilično sam skeptičan o tome koliko ročnik s četiri tjedna obuke može protiv MiG-ova 29', kaže bivši ministar obrane.
U kratkom roku ne mogu se steći vojne vještine
Smatra kako se na potencijalne ugroze može odgovoriti povećavanjem veličine profesionalne sastavnice OS RH ili podizanjem spremnosti i obučenosti jedne od postojećih postrojbi Oružanih snaga.
'Vojni rok u svijetu napravljen je da vojnik poslije toga dobije specijalnost. Ako nakon završene vojne obveze naši ročnici ne dobiju specijalnost (topnik, pješaštvo), onda ne mogu dobiti ni raspored u pričuvni sastav.
Period od 28 dana vojnog roka prekratak je za stjecanje vojnih vještina kojima se može odgovoriti modernim prijetnjama. Isto tako prema nespretnim objašnjenjima iz MORH-a ispada da ćemo uz obvezan vojni rok zadržati i dragovoljno služenje roka što je samo po sebi kontradikcija (obvezno i dragovoljno u isto vrijeme) i mislim da bismo po tome modelu bili jedini među saveznicima', rekao je Kotromanović.
'Izmišljaju toplu vodu'
Zaključuje sljedeće: 'Predloženi model vojne obveze treba ili značajno poboljšati i konkretizirati ili odbaciti i ne stvarati konfuziju i izmišljati toplu vodu. Odabir je prilično jednostavan – ili ćemo ga imati ili ne, a ako ćemo ga imati, treba jasno reći zašto smo odabrali taj model i objasniti na koju to ugrozu time nastojimo odgovoriti. Također, svima treba biti jasno zašto ćemo vrlo ograničene resurse ulagati u ročni sastav umjesto u profesionalni sastav i modernizaciju.
Bojim se da je ovo apsolutno nepripremljena i promašena inicijativa od koje nitko neće imati ozbiljnu korist. Ni RH, ni MORH, a ni eventualni budući ročnici. Bombardiranje javnosti novim idejama i inicijativama poput vojnog roka pokazuje i jednu drugu, puno ozbiljniju činjenicu – da postoji raskorak onoga što priča Ministarstvo obrane i onoga što priča ostatak Vlade', zaključio je Kotromanović za Večernji.
