Stanje u Kliničkoj bolnici Dubrava je "vrlo napregnuto" zbog manjka kadrova, poručio je sinoć voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava, Bruno Baršić, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Izrazio je strah od brojki novozaraženih osoba u drugoj polovici ovoga tjedna.
"Mi radimo na gornjoj razini podnošljivosti - 35 bolesnika je na mehaničkoj ventilaciji, oko 150 hospitaliziranih, blizu 30 na high flow protocima, intenzivnijoj oksigenaciji… Svaki dan je prebrojavanje mjesta, strah hoćemo li imati gdje primiti", rekao je Baršić i dodao da se od srijede smanjuje elektivni program.
"Naravno da će drugi bolesnici osjetiti, nažalost, te posljedice, ali mi jednostavno nemamo ljudi za rad na svim tim radnim mjestima koja bi trebala raditi. Naš osnovni problem je manjak kadrova, i sestara i liječnika", rekao je Baršić.
HRT-ova emisija 'Otvoreno'
Istaknuo je kako su očekivali pad brojki u sljedećih sedam dana, ali čini im se da se to neće ostvariti. "Vrhunac je trebao biti sutrašnji dan i očekivali smo da ćemo početi padati s tim brojem. Nažalost, bojim se da smo doživjeli boosteriranje epidemije i strah me je brojki koje ćemo vidjeti u četvrtak, petak, subotu, dakle, u drugoj polovini tjedna", dodao je, misleći na broj novooboljelih.
Glavna sestra Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Anđa Novokmet, rekla je da su njeni kolege iscrpljeni i umorni te da očekuju da će prevladati razum i osviještenost.
"Istina je ovo što mi govorimo, istina su brojke. Iza tih brojki su ljudski životi, iza tih više od 10.000 mrtvih ljudi je 10.000 obitelji koje sigurno, u svakom trenutku kad se spomene covid, kad se spomene cijepljenje, imaju svoja razmišljanja i promišljanja", rekla je Novokmet.
'Ne daj Bože što živ čovjek može izdržati'
I u toj Klinici nedostaje ljudstva, baš kao i u splitskom KBC-u, čiji predstojnik Zavoda za infektologiju, Ivo Ivić, tvrdi da je ovaj val zaraze žestok.
"Ima, znate, ona jedna: 'Ne daj Bože što živ čovjek izdržati može'. Uvijek se može izdržati, ali ljudi će izaći iz ove situacije, govorim o zdravstvenim radnicima, oštećeni, tako mogu slobodno kazati, ljudi koji su se nagledali smrti, koji su se teško naradili i koji sada doživljavaju jedno nerazumijevanje problema. Mi smo bili tako entuzijastični tijekom zime, i borili se, i čekali, vidjeli smo, došlo je cjepivo - procijepit će se, dovest ćemo mi to u red - i onda vas zgromi da je sve to uzalud. Da i dalje imamo jednaku priču kao što smo imali kad nije bio nitko cijepljen", rekao je Ivić.
Iako je procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji nešto veća, to će se osjetiti tek iza Nove godine. Ivić je istaknuo da ovaj virus nema namjeru odustati te da ima sposobnost promjene u sve zaraznije oblike.
Komunikacijska stručnjakinja, Smiljana Leinert-Novosel, istaknula je da se zaraza širi i u zemljama u kojima je procijepljen veći broj stanovnika. "Iz toga bismo mogli zaključiti da imamo problem s cjepivom. Ne, nemamo problem s cjepivom, to ostaje jedini instrument kojim se možemo poslužiti i to je velika većina ljudi u Hrvatskoj učinila. Cijepila se, dobrovoljno, shvativši da je to najrazumnije, najracionalnije rješenje. Ali uvijek imate onih nekih, ona manja grupa, tješimo se da je to manja grupa onih koji zapravo odbijaju takvu ideju", rekla je Leinert-Novosel.
Mala ekstremna grupa
Komentirala je i prosvjednike koji su se okupili u subotu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Nazvala ih je malom ekstremnom grupom koja se uvijek ponaša kontra te ih je teško uvjeriti u bilo što. "Postoji, međutim, jedna skupina koja se vjerojatno još uvijek nije cijepila, a s kojom bi trebalo raditi", rekla je Leinert-Novosel.
Baršić je zgrožen zbog epidemiološke situacije. "Imate uski kontakt ljudi koji urlaju jedni drugima u lice i to je ono čega se bojim. A to ćemo mi osjetiti. Puno je mladih ljudi, postat će pozitivni, neće im se ništa dogoditi, prenijet će to svojim roditeljima koji onda dolaze, necijepljeni uglavnom, u našu ustanovu, i mi moramo skrbiti za sve te ljude i uskraćivati pomoć drugima. Što će biti s pacijentima koji boluju od karcinoma, leukemije, drugih teških kroničnih bolesti, kojima se sada dijagnostika produžuje? Tu nitko nije mislio na drugog čovjeka", istaknuo je.
Ivić se osvrnuo na liječnike koji su sudjelovali na tom prosvjedu. Istaknuo je da im je uzaludno školovanje. Osvrnuo se i na hospitalizirane, necijepljene ljude. Istaknuo je da su to normalni ljudi koji nemaju veze s prosvjedima, ali su zbunjeni situacijom.
"Ja sam u početku bio na njih čak pomalo i ljutit, ali kad krenete u razgovor, onda vidite da se oni boje nuspojava o cjepivima, ali pojma nemaju o cjepivima, oni pojma nemaju koje su to nuspojave, koliki su to stvarni rizici, oni to ne razumiju. Boje se oni i korone, ali nekako se nadaju - 'pa neće valjda mene'. Ali hoće baš vas. I kad završe u bolnici, predaju se sudbini", rekao je Ivić.
"To mi je bilo strašno uopće pojmiti da se netko u tom trenutku veseli i pjeva, a u tom trenutku se po bolnicama mladi ljudi od 20 do 50 godina bore za svoj život. Pa kako ne može nekome ući u uho da ti govori stručnjak, da ti govori doktor medicine? Ja to ne mogu shvatiti", dodala je sestra Novokmet.
Ratno stanje
Društvene mreže su bitan izvor nepovjerenja građana prema znanosti, smatra Leinert Novosel, a dodatno nepovjerenje je uzrokovano neugodnim iskustvima tranzicije iz socijalizma, koje je rezultiralo padom povjerenja u institucije, pa i u znanost.
"Mislim da bi jedini pametni prijedlog možda mogao biti pojačavanje strategije uvjeravanja ljudi, nagovaranja ljudi, informiranja ljudi da se cijepe. To je zasad jedini instrument koji pomaže, za koji znamo da djeluje. On nije savršen, ali nemamo drugog", poručila je Leinert Novosel.
"U ovom trenu mi imamo ratno stanje. Ljudi umiru, 50, 60, 70 ljudi dnevno umire, i mi se na njihovim životima učimo demokraciji. Mislim da mi moramo malo i meritokracije uvesti jer na drugi način ćemo se učiti demokraciji na leševima. To nije dobro. Ljudi umiru, a mi ne možemo čekati tako dugo da se neki uvjere. Po mom uvjerenju, tko se uvjerio, uvjerio se. Ove druge ćemo vrlo teško uvjeriti. Moramo nešto vrlo radikalno poduzeti", zaključio je Ivić.
