Velik broj studija objavljen je u vezi epidemioloških aspekata Covida-19, što obuhvaća i kliničke manifestacije bolesti i njezine ishode. Respiratorne komplikacije bile su glavna tema tih istraživanja, ali nedavna otkrića naglasila su sistemske učinke virusa, kao primjerice njegov potencijalni utjecaj na živčani sustav.
O tome je za Slobodnu Dalmaciju govorila pedijatrica-neurologinja doc. dr. sc. Radenka Kuzmanić Šamija, inače pročelnica Zavoda za dječju endokrinologiju i neurologiju splitskog KBC-a. Dosadašnje studije su pokazale da je zahvaćenost živčanog sustava vjerojatnija u težim slučajevima nego kod blažih. No, neurološke manifestacije zabilježene su kod bolesnika bez tipičnih Covid simptoma.
"Glavobolja, vrtoglavica, anosmija – gubitak osjeta mirisa, te gubitak osjeta okusa najčešće su simptomi, ali smetnje središnjeg živčanog sustava također uključuju akutnu cerebrovaskularnu bolest, poremećaj svijesti, akutno hemoragijsko nekrotizirajuće oštećenje mozga, encefalitis, epileptičke napadaje, teškoće hoda, Guillain-Barréov sindrom", rekla je dr. Kuzmanić Šamija za Slobodnu Dalmaciju.
Veza Guillain-Barréova sindroma i Covida kod djece
Liječnica pojašnjava kako se neurološki poremećaji manifestiraju kod djece. "Prisutnost neuroloških simptoma u dječjoj populaciji nije česta i patogeneza nije baš potpuno jasna. Covid-19 kod djece se smatra laganom bolešću koja uglavnom prolazi bez simptoma ili uz blaže simptome, i bez trajnih posljedica. Dakle, u usporedbi s odraslom populacijom, neurološke komplikacije kod djece su ipak rijetke", navodi splitska neuropedijatrica.
Liječnica dodaje da se u do sada objavljenim istraživanjima s Covidom povezuje pojava Guillain-Barréova sindroma (GBS) kod djece. No, da je vrlo malo opisanih takvih slučajeva na svjetskoj razini. Upitana kako se manifestira taj sindrom, dr. Kuzmanić Šamija objašnjava:
"Guillain-Barréov sindrom, poznat još pod nazivima akutna upalna demijelinizacijska polineuropatija i Landryjeva uzlazna paraliza, rijetka je upalna bolest perifernog živčanog sustava (živci izvan mozga i kralježnične moždine) koju karakterizira nagli nastanak osjećaja utrnulosti, slabosti i često paralize nogu, ruku, mišića za disanje te lica. Paraliza je uzlaznog tipa, što znači da se širi od prstiju udova prema trupu. Ono što se zna jest da u GBS-u čovjekov vlastiti imunosni sustav počinje napadati organizam – autoimunost. Pretpostavka je da kad se organizam bori protiv neke infekcije, dijelovi bakterija ili virusa podsjećaju na živčane stanice, stoga imunosni sustav počinje stvarati protutijela i na zdrave živčane stanice. Simptomi mogu varirati od blagih, poput prolazne slabosti, do vrlo teških, poput paralize kada oboljeli ne može ni disati samostalno. Kod većine oboljelih, vrhunac slabosti razvije se u prva dva do tri tjedna od početka simptoma da bi se bolest zatim stabilizirala na toj razini i trajala danima, tjednima ili čak mjesecima. Oporavak je dugotrajan i može ostaviti trajne posljedice", objasnila je doktorica.
Dalje pojašnjava da od GBS-a može bilo tko oboljeti i to neovisno o spolu i dobi. Premda se češće javlja kod odraslih i starijih ljudi, procjena je da svake godine pogađa jednu osobu na 100.000. Do skoro potpunog oporavka dolazi se primjenom odgovarajuće terapije. "Nažalost, u situacijama kada dijagnoza nije postavljena pravovremeno, kao što je slučaj s mojim malim pacijentom, usprkos liječenju nemamo odgovarajući rezultat", kaže dr. Kuzmanić Šamija.
Liječenje paraliziranog dječaka koji je imao blagi Covid
"Jedanaestogodišnji dječak naoko pun zdravlja, bez ikakvih simptoma vrućice, glavobolje, prehlade tijekom nekoliko tjedana postepeno je razvio slabost donjih ekstremiteta, sve je teže ustajao iz čučnja i postao sve slabije pokretljiv i nespretniji. Hod mu je postao sve otežaniji tijekom sljedećih nekoliko tjedana i postepeno se razvila paraliza donjih udova.
S tim simptomima, već kada je bolest uzela maha, prvi put je došao u moju neuropedijatrijsku ambulantu. Prepoznala sam da se radi o Guillain-Barréovom sindromu pa je odmah započeto liječenje imunoglobulinima i potom plazmaferezom, izmjenom plazme – tekućeg dijela krvi od krvnih stanica, čime se mogu odbaciti određena protutijela usmjerena protiv vlastitog organizma. Istodobno imunoglobulini sadrže zdrava protutijela od donora krvi i mogu blokirati štetna protutijela koja se stvaraju u GBS-u. Guillain-Barréov sindrom se javlja u pravilu nekoliko tjedana nakon preboljele, najčešće banalne infekcije, gornjih dišnih puteva ili probavnog sustava. Brojni virusi mogu biti okidači za razvoj tog sindroma, poput virusa gripe, citomegalovirusa, Epstein-Barrova virusa itd.
Međutim, roditelji i dijete se nisu mogli prisjetiti da je dječak bio bolestan. PCR testiranjem na SARS-CoV-2, dokazali smo da je dječak prebolio COVID-19 bez ikakvih simptoma u tijeku akutne faze, ali je, nažalost, razvio teške neurološke post-COVID komplikacije. Liječenje nije još završeno i za sada je oporavak vrlo spor, ali se nadam da će ipak na kraju biti uspješan. Uspjeh liječenja bio bi sigurniji da je u bolnicu došao odmah pri prvim kliničkim znakovima slabosti mišića. Ovaj slučaj nas upućuje na sve širi opseg kliničke prezentacije COVID-a 19 i s njim povezanih komplikacija.
Stoga kliničari moraju imati stalno visoku razinu sumnje na COVID-19 kod svih pacijenata primljenih u bolnicu, posebno kod bolesnika s neobjašnjivim simptomima", opisala je neuropedijatrica za Slobodnu Dalmaciju.
Treba li češće testirati djecu?
Liječnica je odgovorila na pitanje trebaju li se djeca češće testirati, osobito što za sada još nije odobreno cjepivo za dječju populaciju.
"Djeca s neobjašnjivim neurološkim procesom, neobjašnjivim neurološkim simptomima trebaju obvezno biti testirana na SARS-CoV-2. U slučaju negativnog testa potrebna su i ponovljena PCR testiranja ili ispitivanja antitijela zbog nesavršene osjetljivosti PCR testiranja na SARS-CoV-2. Naime, ako se COVID-19 ne dijagnosticira pravovremeno, propustit će se prilika za antivirusno liječenje, a za bolničko osoblje povećat će se rizik od izloženosti i infekcije", rekla je splitska liječnica.
Kada su u pitanju mališani koji boluju od kroničnih bolesti, pedijatrica kaže da njima treba posvetiti osobitu pažnju kada je u pitanju Covid.
"Djeca s postojećim neurološkim bolestima, kao što su cerebralna paraliza, neuromišićne i druge neurodegenerativne bolesti, ranjivija su na teške komplikacije kod COVID-a 19, pa stoga treba voditi posebnu brigu o toj djeci kako bi se spriječili loši ishodi (...) Činjenica je, da je ekspresija ACE2 receptora u sluznici nosa u djece manje izražena, pa je to možda uzrok da je dječja populacija manje podložna neurološkim manifestacijama. Za pedijatre i dječje neurologe ovaj znanstveni podatak je ohrabrujući, ali potrebno je mnogo toga razumjeti o patogenom ponašanju SARS-CoV-2 virusa kod djece", kaže doktorica.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
