Okusi naših baka i djedova, oni sa sela, vratit će mnoge u sjećanja djetinjstva, probuditi najljepše uspomene. No pomalo se zaboravljaju, kao i recepti kako se radi domaća zimnica ili ono "nešto naše".
Na Danas.hr-u u serijalu u suradnji s prof. dr.sc. Ivom Grgićem, akademikom i profesorom Agronomskog fakulteta u Zagrebu, donosimo recepte kako pripremiti svoj svježi sir, kako napraviti slatke mazalice od sezonskog voća, ukiseliti ciklu i papriku, izraditi u vlastitoj kuhinji domaće kobasice ili krvavice.
Ovog puta prof. Grgić donosi nam ideje kako pripremiti koprivu, samoniklu biljku koja raste na svakom uglu i koja ima toliko dobrih svojstava koje dlagodatno djeluju na naše zdravlje. Iako je jesen debelo poregla prema zimi, ima je još u prirodi za ubrati. Ako ste i promašili priliku za to, evo ideje za iduće proljeće kad će rasti mlada kopriva i biti spremna za vaš lonac.
S prof. Ivom Grgićem pokrenuli smo serijal u kojem donosimo provjerene recepte za zimnicu, slasne mazalice, domaće delicije kao što su ajvar i pindžur...
Profesor Grgić daje ideje za koprivu:
"Još uvijek jesenje vrijeme, bez smrzavice, produžilo je ugodu boravka izvan nebodera, ali i životni vijek mnogom domaćem i samorastućem bilju. Jedna od njih je i kopriva, koja gradskoj čeljadi postaje poznata tek kada ih ožari. A da znaju koliko dobrog sadrži kopriva, s veseljem bi s rukavicama ili bez ubrali njene vrhove. Naravno, potrebno je to učiniti na mjestu izvan mnogih onečišćenja.
I uvjeriti se da umjesto skupih šparoga, odlične se delicije mogu pripraviti i od koprive. Spomen koprive me vraća u selo odrastanja Jošavu, doba skromnosti, bogobojaznosti i bježanja od nečega što u gradskoj vrevi i 'povratka prirodi i brizi o prehrani' ponovo postaje vrijedno.
Taj zaokret nas i plaši, jer smo od koprive i sličnog sa sela i pobjegli, pravdajući to školovanjem, poslom, ženidbom i sl. Sada ponovno, daleko od rodne kuće, ako mnogih od nas i postoji, postajemo dio pokreta 'povratka prirodi', zdrave prehrane, ekološke poljoprivrede, kružne ekonomije i sličnih čuda davno korištenih u seljačkoj ekonomiji i životu na selu.
Koprive se od ranog proljeća
Koprive bi počeli brati u rano proljeće i prvo bi završila na siniji oko koje se čeljad okupljala. Tada nismo znali za špinat i ostala polu pripremljena jela iz hladnjaka ili zamrzivača. Kako je vrijeme odmicalo, kopriva je sve više odlazila u "melo", hranu za svinje, a njeno mjesto u jelovniku bi zauzimalo drugo lisnato samoniklo ili uzgojeno bilje.
Iz tog doba ostala mi je navada da koprivu berem-trgam bez rukavica, jer je žar, pripovijedala je baba Božnica, dobra za krvotok. Uz to je baba Božnica mjesto bolne reume dobro istrljala listom ili korijenom koprive, te bi barem kraće vrijeme bila bez bolova. Tako je pričala!
O dobrim stranama koprive više na kraju štiva, a sada o njenoj uporabi u kuhinji, barem onako kako to čini moja supruga Mirjana. A sve je jednostavno te preporučam i generacijama Z, XYZ i/ili kako se već zovu, mladima i starima kojima je zajedničko življenje na dvanaestom katu zagrebačkog nebodera, da i sami to učine. Ako ništa, barem to mogu objaviti na društvenim mrežama.
Kopriva kao zamjena za špinat
U našoj kući se najčešće kopriva pripremi kao zamjenu za špinat. Mirjana je davno na spomen koprive sumnjičavo vrtila glavom, ali od tada koristi svaku priliku da je pripremi.
Za to nam je potrebna kopriva, ulje, brašno, mlijeko sol, mljeveni papar.
Najčešće koprivu izvadimo iz zamrzivača koja se na sobnoj temperaturi odmrzne. Troje nas je u kući te su pakiranja blizu 500 grama.
Kopriva se usitni s mikserom kojega svaka kuhinja ima. U zdjelu s malo ulja, neki ga zamijene s maslacom, dodamo usitnjen češnjak i držimo na laganoj temperaturi minutu-dvije. Nakon toga stavimo žlicu oštrog brašna, koprivu te dobro promiješamo, a potrebno je još i oko 2 dlc mlijeka.
Nakon nekoliko minuta kuhanja, prema ukusu, dodamo žlicu vegete i mljeveni papar. Sve se još kuha nekoliko minuta na nižoj temperaturi. I naša kopriva je spremna za stol.
U našoj kući se sljubljuje s pire krumpirom i pohanim domaćim picekom. A ako izbjegavate krumpir kao moja supruga, možete i bez njega.
Čušpajz od koprive
Vrlo zgodan je i ćušpajz od koprive koji sam imao prilike često jesti u mladosti. Za njega nam je potrebna kopriva, dvije žlice ulja biljnog ili bolje maslinovog kojega mi na bajeru Panonskog mora nismo imali, jedan nasjeckani luk, dva-tri krumpira, šaka sitne tjestenine, sol te jedna kobasica.
Na ulju prepržite luk i na komadić narezanu kobasicu. Za to vrijeme skuhajte u kockice izrezan krumpir te ocijedite koprivu. U zdjelu ulijte litru i pol vode, ubacite preprženi luk s kobasicom, krumpir i narezanu koprivu te po volji dodajte soli. Lagano kuhajte i to je to!
Neki će dodati još neke dodatke, ali tada se ne osjeti ljepota koprive. A ako ne želite meso, nemojte dodavati kobasicu i varivo će biti isto ukusno.
Juha od koprive
Slično se radi i juha za što nam je potrebna kopriva, 2 krumpira, sol, voda, malo maslaca, po želji nekoliko kapi vrhnja (na kraju).
Krumpir staviti kuhati. Kad je krumpir kuhan na oko 70 posto, dodajemo koprivu i sol. Nakon što završite s kuhanjem, izmiksajte sve zajedno. Dodajte malo maslaca, po želji. A ako želite, možete pridodati malo prije skuhanih rezanaca.
I na kraju, sjećam se da smo u Jošavi često spremali jedno brzinsko, proljetno jutarnje jelo.
Kopriva sa slaninom
U tavi bi ispržili malo slanine, dodali koprivu, posolili i nekoliko minuta na laganoj vatri miješali. Mi klinci to i nismo voljeli, ali tko nas je pitao za mišljenje?
A što sve ima kopriva i zašto mi je "bolja" od šparoga. Kopriva je, u odnosu na mnoge razvikane biljke, bogatija vitaminima C i A, ali i značajnog prisustva vitamina B 2 . Ona sadrži i bjelančevine i ugljikohidrate te malo masti. Tu su još fosfor, željezo, magnezij, natrij, kalij, ali i flavonoidi, histamin, organske kiseline, klorofil, tanini, enzimi i hormon koji djeluju na regulaciju glukoze u krvi.
Kada je neko slabokrvan, koprivo-znalac će je preporučiti kao i kada ste umorn,i jer ona sadrži puno željeza i uspješno se koristi kod anemije. Nakon terapije, "pucat" ćete od zdravlja i požuriti u novu berbu kopriva.
I nije samo tu ljekovita, čaj od koprive pomaže kod problema s gušteračom, u snižavanju šećera u krvi, a dobro dođe i u liječenju upale urinarnog trakta te potiče rad crijeva. Zelena kopriva pomaže kod čišćenja organizma jer zbog velike količine kalija djeluju diuretički. Često se čaj od koprive koristi i kod bolesti jetre i žuči, kod nesanice, kod tumora slezene, kod grčeva u drobu, čireva, bolesti pluća itd.
Mogli bi toga još navoditi, ali korisnije je da požurite ubrati barem malo koprive. A ako zakasnite, pričekajte proljeće koje u posljednje doba dolazi u nedoba. Uberite što više vrhova mlade koprive, ubacite u kipuću vodu na minutu-dvije, ocijedite, ohladite te spremite u zamrzivač.
Vodu možete iskoristiti, ako dodate malo šampona od koprive, za pranje kose. Od jednog dijela kopriva osušite samo listove, negdje na suhom tamnijem dijelu stana, i imati ćete dobar čaj.
I ne zaboravite, dio koprive možete potopiti u vodu u nekom loncu, držite nekoliko dana, procijedite i tekućinu koristite za zalijevanje cvijeća na balkonu, koristeći omjer vode i otopine 10:1.
POGLEDAJTE VIDEO Pomama za čvarcima: Za njih čuli i gosti s Kariba, a naučili su nas kako se na njihovom jeziku izvora ova poznata delicija
