Kava s mlijekom 14 kuna, bijela kava 18, pivo 20 kuna. Odnosno 1,90, 2,40 i 2,70 eura u budućnosti, vodimo li se zaokruživanjem na najbližu decimalu. Na ukupan račun od 52 kune, gost će bez razmišljanja ostaviti bakšiš od tri do osam kuna, no hoće li na račun od sedam eura ostaviti tri eura bakšiša odnosno, 22 i pol kune, tema je koja je zaintrigirala nas, ali i konobare.
U jednom kafiću u centru Zagreba popričali smo s nekolicinom njih da provjerimo kakva su razmišljanja oko toga kako će euro utjecati na iznos napojnice koji čini značajan dio prihoda svakog konobara, a često puta igra i odlučujuću ulogu u tome hoće li netko pristati raditi taj posao.
Tringelt se već smanjuje, a cijene rastu
Ivan (22) konobari otkako je završio srednju školu. Ovisno o mjestu rada, plaća mu se uglavnom kretala između četiri i šest tisuća kuna. Na svoju plaću Ivan svaki mjesec prikupi dvije do tri tisuće kuna napojnice. "Znamo imati po smjeni 150 do 200 kuna bakšiša po osobi, što je skroz ok. Nema tu sad nekih pravila, nekad ćemo dobiti 70 kuna, ovisi kako radimo, ovisi o eventu i ugođaju", pojašnjava nam i dodaje kako većina plaće odlazi na stanarinu i režije te da bi bez bakšiša morao tražiti dodatni posao.
Prema podacima servisa MojaPlaća portala MojPosao, prosječna plaća konobara u Hrvatskoj iznosi 5393 kune. To je debelo ispod hrvatskog prosjeka od 7345 kuna. Bakšiš, koji iznosi otprilike 25 do 40 posto plaće, jedini je način da se ova velika razlika sustigne.
Na pitanje smatra li da će euro utjecati na iznos napojnice, Ivan kaže da hoće. "Definitivno se više isplati raditi vani gdje je euro ustaljen i gdje su gosti već navikli na psihološku razliku za koju tek treba vidjeti kako će ljudi ovdje reagirati. Mislim da će euro imati utjecaja. Ali imat će utjecaja i to što su plaće manje-više iste, a cijene više i ljudi nemaju novca. Već se smanjuje tringelt. I cijene se dižu. Ja tu mogu napraviti ne znam kakav posao, ali ako ljudi nemaju novca - nemaju novca", zaključuje.
'Prevelika je razlika tih 30 do 40 centi da bi netko zaokružio'
Josip (21) konobari već sedam godina i napojnice čine značajan udio njegovih primanja. "U sezoni, rekao bih da je neki prosjek 400 kuna po danu, u Zagrebu manje od polovice tog iznosa", pojašnjava. Nije previše optimističan oko tringelta jednom kada se uvede euro.
"Prevelika je razlika tih 30 do 40 centi da bi netko zaokružio. Ne vjerujem da će gosti odmah zaokruživati. Možda nekad kasnije da, ali u početku ne", smatra i dodaje: "Kad bi se zaokruživalo na bližu decimalu, to bi bilo ok. Ali kad bi se zaokruživalo s 2,65 na tri eura umjesto na 2,70, to bi već bio problem."
Domaći gosti već najavljuju oprez
U razgovor nam se ubacuje gošća Ana (35) koja je 15 godina radila u ugostiteljstvu. Plaća joj se, kaže, kretala od početnih četiri pa do 12 tisuća kuna u finijim kafićima ili restoranima, a bakšiš je varirao od 30 do 50 kuna dnevno pa sve do 100 do 150 kuna na frekventnijim mjestima. Oko uvođenja eura je optimistična: "Na račun od osam i pol eura ja ću sigurno ostaviti 10 eura, a mislim da će ugostitelji stavljati cijene na 50 centi pa će ostati prostora za bakšu", smatra.
Za mišljenje pitamo i gošću iz Pariza koja je svratila do šanka kupiti četiri bočice obične vode za 56 kuna. Na brzinu preračunavamo u eure i pitamo je bi li za traženi iznos od 7,46 eura ostavila osam eura. "Ostavila bih 10 eura 'iz praktičnih razloga", kaže sa smiješkom.
Domaći gosti ipak su nešto suzdržaniji.
"Nemam pojma. Mislim da ću u početku paziti dok se ne naviknem, a onda kasnije mislim da ću početi ostavljati tringelt", zaključuje jedna gošća, a istog stava je i gost nakon nje, koji je ostavio napojnicu, ali kada smo na brzinu njegov iznos preračunali u eure, nije više bio siguran bi li zaokružio iznos. "U početku ću sigurno preračunavati i paziti", kaže s osmijehom.
Iako je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, već nekoliko puta izjavio za medije da ne treba strahovati od zaokruživanja cijena i da će se kažnjavati 'lovci u mutnom', tek treba vidjeti kako će ugostitelji pristupiti definiranju cijena.
Konobara će manjkati i ove sezone
Jedno je sigurno, s bakšišom se ne treba šaliti, tim više što je zanimanje konobara deficitarno zanimanje. Prema informacijama koje je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva u Ministarstvu turizma dao gostujući na Hrvatskom radiju "U mreži Prvog", Hrvatskoj ove godine manjka oko 15 tisuća radnika za ovu turističku godinu. Naše društvo u kafiću smatra da je brojka dvostruko veća.
"Dobio sam ponudu za sezonu. Dvostruko veća plaća i smještaj. Uz bakšu bih sigurno imao 10 tisuća kuna na kraju mjeseca, ali ne želim ići. Imam obaveza u Zagrebu, a kad bih otišao dolje, samo bih još više izgorio. To je sedam dana u tjednu, devet do deset sati rada dnevno", kaže Ivan. Josip ide raditi sezonu, a u Zagreb se planira vratiti potkraj listopada dok Ana podsjeća kako sada napokon dolaze na naplatu sve godine zanemarivanja djelatnika u ugostiteljstvu.
Na portalu MojPosao potvrđuju da je potražnja za sezonskim radnicima općenito velika, a trenutno imaju 250 aktivnih oglasa za poslove konobara i još njih 30 za pomoćne konobare, najviše za rad u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (39%), te u Splitsko-dalmatinskoj (17%), Istarskoj (10%) i Primorsko-goranskoj županiji (7%).
Dodajmo tome činjenicu da, iako plaće u prosjeku rastu s godinama radnog iskustva, prema podacima MojPosao, u slučaju konobara taj je rast vidljiv u prvih pet godina, ali nakon toga plaća im počinje stagnirati. Stoga, jedino što ovo radno mjesto može učiniti financijski atraktivnim i dalje ostaje - bakšiš, koji će inflacija sigurno nagristi, a možda i euro.
