Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu. Poznati su podaci prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.
Muškaraca je 1.865.129, a žena 2.006.7004, pokazuju podaci DZS-a. Prema podacima iz 2011., muškaraca je bilo 2.066.335, a žena 2.218.554. U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%. Prema zadnjim podacima, ispada da smo u 10 godina ostali bez gradova veličine Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina.
U Zagrebu je ukupno 767.131 osoba pri čemu je 358.616 muškaraca i 408.515 žena. U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).
Udio stanovništva u dobi do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.
Pao broj katolika
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Na prošlom popisu stanovništva 2011. katolika je bilo 86 posto. Pravoslavaca nešto manje od 4,5 posto, a muslimana oko 1,5 posto. Ateistima se izjašnjavalo 3,81 posto stanovništva, a dodatnih 0,76 posto smatralo se agnosticima. O religiji se nije željelo izjasniti 2,17 posto građana Hrvatske.
Manji broj Srba
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.
Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%. Prema popisu stanovništva 2011. 95,60 posto osoba reklo je da im je materinski jezik hrvatski, a za 1,23 posto osoba materinski jezik jest srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto.
Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28.784.