Sjećate li se Popisa stanovništva, kućanstava i stanova? Završio je sredinom prošloga mjeseca, nakon što je rok za dovršetak terenskog popisivanja zbog niza poteškoća (i manjka popisivača, među ostalim) dvaput bio produžen. Još i prije nego što je popis okončan, do javnosti su doprle neslužbene informacije o broju stanovnika.
Prema jednim izvorima, broj stanovnika Hrvatske sada je 3,9 milijuna, a prema drugima nešto više od 3,8 milijuna. Nakon toga je popis - taj veliki posao koji se provodi svakih deset godina i na temelju kojega se određuju daljnje društvene i ekonomske strategije razvoja - pao u zaborav.
DZS ima 27 mjeseci za objavu rezultata
Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji je proveo Popis, tada je najavljeno da će prvi neslužbeni rezultati biti objavljeni sredinom siječnja iduće godine. Potvrdili su to iz DZS-a i za Net.hr.
"U skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, Državni zavod za statistiku objavit će prve rezultate Popisa 2021. najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu, odnosno sredinom siječnja 2022., a konačne rezultate u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka", poručili su otamo.
Na pitanje o kojim je rokovima za objavu službenih i konačnih rezultata Popisa riječ, iz DZS-a su nam odgovorili: "Prema Uredbi (EZ) br. 736/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova, države članice u roku 27 mjeseci od kraja referentne godine dostavljaju Europskoj komisiji (Eurostatu) konačne podatke i metapodatke".
Ako se DZS bude strogo pridržavao ove europske Uredbe, službene rezultate Popisa 2021. mogao bi biti objavljen tek sredinom veljače 2024. godine.
Jesu li rezultati mogli biti objavljeni ranije?
Ove je godine popis stanovništva prvi put dijelom proveden i online. Građani su imali mogućnost samopopisivanja, što je trajalo od 13. do 27. rujna, a na taj način (samo) popisalo se oko 1,6 milijuna stanovnika. No, budući da je i terenski dio popisa stanovništva zapravo bio digitalan (popisivači su podatke odmah unosili u prijenosna računala, time i u bazu podataka) postavlja se pitanje je li bilo moguće privremene rezultate objaviti ranije, a ne čekati 60 dana i ostaviti prostora nagađanjima o podatku koji se iščekuje s najviše nestrpljenja: koliko Hrvatska ima stanovnika?
Pitanje smo postavili i DZS-u gdje kažu da je podatke iz Popisa stanovništva moguće objaviti tek po završetku provedenih kontrola.
"Prije objave prvih rezultata Popisa 2021. potrebno je provesti određene logičke i računske kontrole prikupljenih podataka.Između ostaloga, potrebno je prekontrolirati postoje li osobe koje su duplo popisane, provesti kontrolu OIB-ova, utvrditi jesu li popisane osobe stanovnici Republike Hrvatske u skladu s metodologijom, provesti kontrolu adresnih podataka, kao i osnovnu kontrolu broja stanova", rekli su u DZS-u.
Od rata naovamo 900.000 stanovnika manje
Na koncu, u DZS-u napominju da su zadovoljni odazivom građana na samopopisivanje.
"U prvoj fazi Popisa 2021. koja je uključivala samostalno popisivanje putem platforme e-Građani na brz i jednostavan način, zabilježen je iznimno visok interes te je mogućnost samostalnog popisivanja uspješno iskoristilo više od 1,6 milijuna građana, što je više od 40 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske", kazali su dodavši da su teničke poteškoće zablježene u večernjim satima zadnjeg dana provedbe online popisa, a zbog preopterećenosti sustava.
Do polovice siječnja, kada će DZS objaviti prve službene rezultate Popisa stanovništva, ostaje razmjere bijele kuge i masovnog iseljavanja koje je uslijedilo nakon ulaska Hrvatske u EU, "tražiti" između 4,284.889 stanovnika, koliko je bilo popisano 2011. godine i 3,9 milijuna koliko se neslužbeno spominje da je popisano ove. Ako je to točno, Hrvatska ima oko 400 tisuća stanovnika manje nego prije deset godina. A usporedimo li nepotvrđenu brojku od 3,9 milijuna stanovnika s onom s posljednjeg predratnog popisa stanovništva, provedenog u ožujku 1991. godine, kada je u Hrvatskoj živjelo 4,784.265 stanovnika (najviše ikad) ispada da je broj stanovnika u proteklih 30 godina pao za gotovo 900.000.
