Znam da će neke među vama nervirati što počinjemo Direkt s Danom oslobođenja Zagreba, ali baš zato i počinjemo. Dakle, 8. svibnja 1945. nakon dva dana bitke, partizanske jedinice potpuno su slomile ionako slabašan ustaški otpor i ušle u glavni grad Hrvatske.
- Esih o oslobođenju Zagreba: 'Danas je obljetnica pada grada i tragičan dan hrvatske povijesti'
- 'Antifašisti Europe ujedinimo se!' Dojmljiv performans uoči izbora za Europski parlament
Bio je to završni čin oslobođenja naše zemlje od njemačkih i talijanskih okupatora i njihovih domaćih sluga poznatijih kao Ustaše. Bio je to čin koji je Hrvatsku u drugom svjetkom ratu svrstao na stranu pobjednika i čin koji joj je danas omogućio da bude neovisna država.
Jer da podsjetimo ove ustašoide što im se sada diže kosa na glavi, da tada nije bilo partizanskog pokreta u Hrvatskoj, ona bi nakon rata vjerojatno bila samo neka administrativna oblast u Kraljevini Jugoslaviji ili Velikoj Srbiji.
Ali usprkos tome neki i dalje misle da bi bilo bolje da je tako nego ovako.
Nažalost, nakon oslobođenja Zagreba počele su odmazde, osvete, počinjeni brojni ratni zločini i kao u svakom ratu, pa makar on bio i oslobodilački, na vidjelo je izbila sva mračna i prljava strana rata.
- Papa naljutio Ružu Tomašić: 'Još jednom sudi Stepincu'
- Papa o kanonizaciji Stepinca: 'Tražio sam pomoć patrijarha Irineja, izučava se istina'
Povijesnoj slici na to razdoblje nije pomoglo ni što je partizanski pokret bio potpuno obojen komunističkom ideologijom,a politički režim koji je iz oslobođenja nastao jednopartijski i diktatorski.
Ali kako ni ratni zločini počinjeni u Domovinskom ratu ne mogu poništiti oslobodilački karakter Domovinskog rata tako ni partizanski zločini ne mogu poništiti oslobodilačku narav partizanskog pokreta. A u tom povijesnom sudaru različitih režima i ideologija, zločinaca i pravednika, izrastao je lik zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
Za komunističku vlast bio je suradnik zločinačkog ustaškog režima, za sve one koji nisu pristajali na jednopartijsku ateističku ideologiju bio je pravednik i svjetlo u tami. Utoliko je i proces njegove kanonizacije, tj. proglašenja svecem, dugotrajan i kompliciran, osobito jer Vatikan pri tome želi uvažiti i mišljenje srpske pravoslavne crkve.
Papa Franjo u razgovoru s novinarima na letu iz Skoplja prema Rimu, o tome je prvi put otvoreno progovorio ističući sve vrline kardinala Stepinca, ali i prepreke koje stoje na putu njegove kanonizacije.
