Poseban fokus hrvatske vanjske politike odnosi se na njezino neposredno susjedstvo, na jugoistočnu Europu, rekla je predsjednica u govoru posvećenom hrvatskoj vanjskoj politici na bostonskom sveučilištu Tufts održanom u ponedjeljak po američkom vremenu.
Predugo bez stvarnog napretka
Kazala je da će Hrvatska nastaviti "snažno podupirati europsku i/ili euroatlantsku perspektivu cijelog tog područja".
Zemlje te regije "predugo su u čekaonici" bez "stvarnog napretka", a "obećanje nekog dalekog članstva u EU i/ili NATO-u više nije dovoljno", rekla je predsjednica.
Članstvo je "jedini jamac stabilnosti i napretka te regije" i "važno je shvatiti da će dalje proširenje učvrstiti Europsku uniju, a ne je tek puko proširiti". Zato "radije koristim politički termin 'učvršćenje Europe'", naglasila je u govoru naslovljenom "Višedimenzionalni pristup hrvatske vanjske politike".
"Asertivnijim, samouvjerenijim i višedimenzionalnim pristupom" u vanjskoj politici Hrvatska želi biti "dio rješenja nekih od europskih gorućih pitanja", rekla je predsjednica.
Prevladati podjele na staru i novu Europu
Zbog povijesne razmrvljenosti srednje Europe ujedinjenje europskog kontinenta nije uspjelo neutralizirati umjetne podjele na takozvanu "staru" i "novu" Europu, a zapreke u tome trebala bi pomoći prevladati Inicijativa triju mora koju su potaknule Hrvatska na jugu i Poljska na sjeveru.
Cilj te inicijative koja obuhvaća 12 zemalja i 150 projekata u vrijednosti većoj od 45 milijardi eura jest jačati gospodrasku i političku suradnju, jačati koheziju Europske unije i cijelog europskog kontinenta, graditi moćan splet gospodarskih arterija, uključujući plinovode, željezničku, cestovnu i telekomunikacijsku mrežu, rekla je.
Pred brzo rastućim globalnim izazovima cijeli svijet je na prekretnici, rekla je Grabar-Kitarović i podsjetila na neke od velikih izazova kao što su stanje na Bliskom istoku i na Korejskom poluotoku. Zbog toga je Hrvatska predana "kolektivnoj obrani", koja je temeljna zadaća NATO-a.
U 2018. hrvatski vojnici nastavit će sudjelovati u NATO-ovim misijama, primjerice u Poljskoj i Litvi, KFOR-u na Kosovu i u Afganistanu gdje će za deset posto povećati broj svojih vojnika. Hrvatska je za 9 posto povećala izdvajanje za obranu u 2017., a to povećanje kani nastaviti u 2018., te idućih godina, rekla je hrvatska predsjednica u govoru održanom u sklopu četverodnevnog posjeta SAD-u.
Predsjednica je u ponedjeljak u Bostonu posjetila i slavno istraživačko sveučilište MIT (Massachusetts Institute of Technology) gdje je hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića odlikovala Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i u svijetu.
Kolinda Grabar-Kitarović danas se u New Yorku sastaje se s glavnim tajnikom UN-a Antonijem Guterresom, te odvojeno s istaknutim ženama na dužnostima u toj organizaciji.
U srijedu će sudjelovati na tematskoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haškog suda.
