U cijeloj zemlji danas se tražilo nešto za rashlađivanje jer temperature su bile prave ljetne.
Koliko nas je sunce grijalo i hoće li sutra i prekosutra biti vruće?
Navedeni su najveći gradovi unutrašnjosti i primorja, no neki manji već se dosegnuli i 29 stupnjeva.
Sutra će se središnja Hrvatska grijati na oko 29, istok će prijeći trideseticu, a sasvim blizu bit će i Zagora. I na moru toplije nego danas no još uvijek svježije nego u unutrašnjosti. Tu se, dakako, osjeća utjecaj mora, koje je danas oko 20, što je još uvijek hladno za one zimogrozne.
Vrućina će vrhunac dosegnuti u nedjelju, kada će velik dio unutrašnjosti prijeći 30. Uz toplinu, osjećat ćemo već i sparinu.
Sparina je naravno donekle subjektivna kategorija, ali zapravo ni za vrućinu ne postoji stroga definicija. Ona se naime može definirati različito. U klimatologiji je vruć dan onaj u kojem je temperatura premašila 30 stupnjeva. Biometeorolozi uvažavaju i vlažnost i vjetar, pa čak i zračenje sunca i daju nam kategorije ugode, u ovom slučaju, "vruće".
Podaci o takvom osjetu topline odnose se na okolnosti u hladu i kada ne mirujemo nego recimo lagano šetamo. Jasno je da i mi prognoziramo temperature u hladu i to iznad travnate podloge, zato da bi podaci bili usporedivi i u gradovima i izvan njih.
Evo primjera: ako je službena temperatura 28 stupnjeva kao danas u Zagrebu, iznad gole zemlje je barem tri stupnja viša, iznad betona blizu 40, a iznad asfalta već premašuje 40 stupnjeva. Jasno je, dakle, zašto svi na prvi spomen vrućine bježimo iz grada, ako već ne možemo na more, a onda barem na livade ili u šume.
