U nedjelju je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Varšavi, na Komemoraciji povodom 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, iskazala veliku zahvalnost hrvatskim antifašistima. Njezino glorificiranje antifašističkog pokreta ni po čemu ne bi bilo neobično da nije u potpunoj suprotnosti s nizom drugih njezinih izjava i stavova izrečenih i iznesenih tijekom dosadašnjeg mandata.
Podsjetimo, taj je mandat simbolično započet uklanjanjem biste Josipa Broza Tita iz predsjedničkog ureda na Pantovčaku. Tada, u ožujku 2015. godine, Grabar-Kitarović je izjavila da je "Tito bio diktator". Isti taj Tito bio je i na čelu antifašističkog pokreta u Jugoslaviji pa time i hrvatskih antifašista kojima se predsjednica ponosno hvalila jučer u Varšavi ili nedavno u Jeruzalemu. Teško je ne zaključiti da predsjednica iskazuje stavove ovisno o mjestu, prigodi i sugovornicima te da su stoga tako često oprečni. Evo kako je to bilo u posljednje vrijeme...
KOLINDA U VARŠAVI: OGROMAN DOPRINOS HRVATA U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI
"Hrvatski narod je razmjerno broju stanovnika najviše pridonio antifašističkoj borbi u Europi, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana", poručila je u nedjelju predsjednica iz glavnog grada Poljske s komemoracije povodom 80. obljetnice početka Drugog svjetskog rata. Ondje je bila skupa s drugim europskim i svjetskim državnicima.
KOLINDA U JERUZALEMU: 'HRVATSKA JE UTEMELJENA NA ANTIFAŠIZMU'
Potkraj srpnja predsjednica je bila u službenom posjetu Izraelu. Tom je prilikom posjetila i Memorijalni muzej Yad Vashem u Jeruzalemu poklonivši se žrtvama holokausta koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio proveden i u tadašnjoj NDH nad ovdašnjim Židovima. U Jeruzalemu je predsjednica izjavila da je današnja Hrvatska utemeljena na antifašizmu.
"Kao predsjednica Republike Hrvatske, zemlje utemeljene u antifašizmu i Domovinskom ratu, posebice sam ponosna na sve Hrvate - pravednike među narodima - i mnoge druge Hrvate koji su u tami rata i neizrecivih zločina bili simbol svijetla i hrabrosti", kazala je.
ANTIFAŠISTIČKA BORBA U TEMELJIMA JE DANAŠNJE HRVATSKE
Povodom ovogodišnjeg Dana antifašističke borbe, 22. lipnja, predsjednica je uputila čestitku građanima istaknuvši da se "velik dio hrvatskoga naroda i građana drugih nacionalnosti opredijelio tijekom Drugoga svjetskoga rata za antifašistički otpor okupaciji sila Osovine".
"Odlukama ZAVNOH-a uspostavljena Federalna Država Hrvatska u sklopu bivše federativne državne zajednice bila je izraz kontinuiteta i težnje hrvatskih antifašista za očuvanjem hrvatske državnosti, postavši državnopravnom osnovom za proglašenje i međunarodno priznanje samostalne Republike Hrvatske, koju smo obranili i oslobodili u Domovinskom ratu, kao povijesni izraz trajne težnje hrvatskoga naroda za neovisnom državom", poručila je.
A S DRUGE STRANE...
Početkom kolovoza Grabar-Kitarović odlučila se na vrlo neobičan potez. Dugoočekivanu potvrdu da će se ponovno kandidirati za predsjednicu države ("utemeljene na antifašizmu") izrekla je u intervjuu ekstremno desnom Hrvatskom tjedniku u kojemu se otvoreno veliča mnogo toga što je u suprotnosti s antifašizmom.
KOLINDA O PAVELIĆU: 'POČINIO JE NEKE FATALNE POGREŠKE'
Prigodno mediju kojemu je dala intervju, Grabar-Kitarović u Hrvatskom tjedniku je iznijela vrlo vrlo blagi sud o ustaškom poglavniku NDH Anti Paveliću. Dok je Broza onomad nazvala diktatorom, kritiku Pavelića sažela je u tvrdnju da je "učinio neke fatalne pogreške".
"Svi smo mi ljudi, nitko od nas ne može prvi baciti kamen, ali Ante Pavelić učinio je neke fatalne pogreške. Mi možemo danas raspravljati o tomu zašto je to učinio, je li morao ili nije morao, ali to neće promijeniti činjenicu da jest, ni osjećaje ljudi koji su se osjetili prevarenima i izdanima. A posljedica su, uz ostalo, bili razni zločini nad Hrvatima", kazala je Grabar-Kitarović niti riječju ne spomenuvši, primjerice, ustaške zločine nad Židovima koje je desetak dana ranije komemorirala u Jeruzalemu gdje je hvalila i hrvatski antifašizam.
'ZDS' NEPRIHVATLJIV, ALI NE ZBOG USTAŠKIH ZLOČINA
Predsjednica je već nekoliko puta iz temelja mijenjala svoj stav o pozdravu 'Za dom spremni' koji je bio službeni pozdrav ustaškog pokreta i režima u NDH. Dakle, pozdrav onih protiv kojih se borilo pola milijuna hrvatskih antifašista o kojima je predsjednica jučer u Varšavi govorila s velikim ponosom.
"Kad sam rekla da je 'za dom spremni' stari hrvatski pozdrav, onda su me napali neki povjesničari tvrdeći da nije. Kad sam rekla da nije stari hrvatski pozdrav, opet su me napali. Pozdrav 'za dom' spominje se u književnosti, koliko znam, još od Vitezovića, imamo ga poslije i u libretu opere 'Nikola Šubić Zrinjski'. (...) A ako se tim pozdravom obnavljaju simpatije za NDH, onda mi taj pozdrav nije prihvatljiv, ako ni zbog čega drugoga, onda zato što je Pavelić polovicu Hrvatske predao Talijanima", kazala je u intervjuu Hrvatskom tjedniku.
U ARGENTINI SE NIJE, KAO U IZRAELU, HVALILA ANTIFAŠIZMOM
Predsjednica se u nedjelju u Varšavi i prije mjesec dana u Izraelu ponosno pohvalila hrvatskim antifašizmom, ali ne i proljetos u Argentini gdje je također bila u službenom posjetu. Štoviše, tamo je izjavila kako su "nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine."
Podsjetimo, u Argentini je, među ostalima, utočište nakon Drugog svjetskog rata pronašlo i dvadesetak najviših predstavnika poražene NDH i ustaškog pokreta, uključujući samog Pavelića. Komentirajući tu predsjedničinu zjavu, povjesničar Tvrtko Jakovina kazao je: "Argentina je tada, ako predsjednica misli da je tamo cvalo cvijeće, bila vojna diktatura generala Juana Perona i nije bilo demokracije, ali je bilo puno sličnosti s Mussolinijevom Italijom, u kojoj je Peron bio vojni ataše."
