Dok ostatak svijeta na njih gleda kao na čistu energiju budućnosti, u Hrvatskoj se uz njih vežu korupcija i kriminal. "Naravno da trebamo realizirati projekte obnovljivih izvora energije, ali na način da od toga korist ima hrvatsko gospodarstvo i hrvatski građani", kaže Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode.
U Hrvatskoj su se vjetroelektrane smjestile na 20 lokacija. Od Paga, prekao Benkovca, Gračaca, Obrovca, Šibenika, Trogira, pa do Stona i Dubrovnika. Ukupno 254 vjetroagregata isporučuju električnu energiju.
HDZ-OVAC O AFERI VJETROELEKTRANE: ‘HDZ na svakoj razini odbacuje bilo kakvu stranačku i političku odgovornost’
Povlašteni privatnici
Njih grade privatnici koji onda puno skuplje prodaju svoju energiju natrag državi u elektro mrežu. To ih čini povlaštenima, a to je legalno. Ali nelegalno je ako se u tu poziciju dođe mitom. Iza daleko najvećeg vjetroparka u zemlji, onom nedaleko od Knina - Krš Pađena, ovih se dana otpetljava korupcijska afera. Projekt se razvijao 16 godina, investitor je tvrtka CEMP, a na ljeto 2016. krenuli su prvi radovi. Cijena 1,9 milijardi kuna. Ni danas još nije u pogonu.
"Ta priča je počela jako davno, za vrijeme Sanaderove vlade. Nastavila se s Jadrankom Kosor, pa vlade Zorana Milanovića, Oreškovića, i onda je sada doživjela jedan krešendo ja bih rekla, za vrijeme Andreja Plenkovića", kaže Holy.
"Na kraju mandata moje vlade ministar, Vrdoljak je donio nekakvu odluku, to je u ingerenciji ministra. Nakon toga na vlast dolazi privremena vlada pa ova vlada koja je imala četiri godine da sreže u korijenu ako to nije valjalo", kaže Zoran Milanović, predsjednik.
O čemu se ustvari radi?
Za gradnju bilo koje vjetroelektrane potrebne su brojne studije, dozvole raznih ministarstava, državnih agencija, tvrtki. U ovom konkretnom slučaju Josipu Rimac se tereti da je pogodovala da se dio njih što brže progura i pritom je željela zaraditi. No priča o Krš Pađene pogodovanju možda seže davno prije. Bivši ministri gospodarstva Čačić i Panenić sada prozivaju bivšeg ministra Ivana Vrdoljaka da je C.E.M.P.-u omogućio da dobiva veće poticaje samo dan prije nego je stupio na snagu novi model prema kojem su poticaji znatno niži.
"Propust se dogodio i 2013. kad se ovom investitoru omogućeno da dobije status povlaštenog proizvođača električne energije i pravo na feed in tarifu", kaže Holy. Vrdoljak se brani da on nije pogodvao već uštedio državi milijarde no danas nije bio dostupan za izjavu. Daleko je to od europske prakse.
"Za razliku od Danske koja potiče razvoj vlastite tehnologije u proizvodnji, u pameti, ali isto i u vlasništvu. Tako da farmeri imaju udjele u vjetroelektranama, a kod nas je skroz obrnuti slučaj. Ono što je najgore od svega što se to financira od ljudi koji kad plate račun električne energije, plaćaju i doprinose za obnovljive izvore energije", kaže Vjeran Piršić, direktor tvrtke Otok Krk Energije d.o.o.
Pogrešna energetska tranzicija
Svakako ne kako bi energetska tranzicija trebala izgledati, naglašava Piršić. "Prvo je prelazak iz fosilnih goriva na obnovljive izvore, zatim decentralizacija iz velikih postrojenja u tisuće malih. EK i Berlin govore o prosumerima, znači da potrošači postaju proizvođači. I treća kompomeneta je da ta sredstva za obnovljive izvore budu u vlasništvu građana i lokalnih zajednica."
A kod nas vlasnik nijedne vjetroelektrane nije lokalna zajednica, već velike privatne kompanije s osiguranim ugovorima o isporučivanju energije.
