Jedna od novina iz prijedloga zakona o pravima potrošača koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pustilo u javnu raspravu je stavka da bi se čak pet puta trebale povećati maksimalne novčane kazne za trgovce koji su registrirani kao pravne osobe u slučaju kršenja prava potrošača. U tom je prijedlogu pobrojano stotinjak prekršaja koje trgovac može počiniti na štetu potrošača i dosad je za te prekršaje novčana kazna bila od deset do sto tisuća kuna, piše Novi list.
Međutim, u novom prijedlogu Vlada gornju granicu novčane kazne podiže do čak 500 tisuća kuna te je to kazna koja prijeti pravnoj osobi koja primjerice na ambalaži proizvoda ne istakne naziv, sastav, svojstva proizvoda, ali i sjedište i naziv proizvođača ili uvoznika.
Takva kazna prijeti i trgovcu koji ostavlja oglasne poruke i materijale u ili na poštanskim sandučićima te na ili ispred kućnih vrata potrošača, ako je takva zabrana na njima jasno napisana. Uz to, trgovac je, propisano je novim zakonskim prijedlogom, dužan u vrijeme posebnog oblika prodaje, primjerice akcije, sniženja ili prodaja robe s greškom, istaknuti i najnižu cijenu po kojoj je taj proizvod prodavao 30 dana prije akcije.
Tako će kupac moći procijeniti nudi li trgovac nešto doista na akciji i po sniženoj cijeni ili je već ranije imao jednako niske cijene, pa ih je samo povećao prije akcijske prodaje, kako bi se činilo da su za trajanja akcije cijene snižene.
Trgovac koji jasno i istinito ne istakne najnižu cijenu u posljednjih 30 dana prije akcije može također zaraditi kaznu do 500 tisuća kuna.
Promjene iz Unije
Nove promjene dio su projekta poboljšanja zaštite potrošača unutra Europske unije, a najvažnija izmjena tiče se slučajeva u kojima se radi o prekograničnim povredama koje znače kršenje prava velikog broja potrošača. Kako bi trgovce odvratila od takvog ponašanja, Unija je odlučila kazne odrediti u postotku njihovog godišnjeg prometa.
U novi je zakon ugrađena i mogućnost da se ponašanje trgovaca, koje dosad nije bilo regulirano, a kojima su se kršila prava potrošača, ubuduće definiraju kao nepoštena poslovna praksa. Riječ je o prodaji robe dvojne kvalitete, odnosno trebalo bi se stati na kraj praksi po kojoj trgovac primjerice na tržište stavlja deterdžent koji se razlikuje po sastavu i kvalitetni od onog na drugim tržištima, posebice u zemlji u kojoj je proizveden, a da pri tome kupcu nije jasno istaknuto da ta razlika postoji.
Proširuje se i Crna lista okolnosti koje čine zavaravajuću nepoštenu poslovnu praksu. Zabranjuje se podnošenje lažnih potrošačkih recenzija ili preporuka, što je posljednjih godina česta praksa u reklamiranju pojedinih proizvoda.
