Prof.dr.sc. Alemka Markotić, ravnateljica je Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, naslovna je redovita profesorica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, pročelnica je Zavoda za urogenitalne infekcije te voditeljica Znanstvene jedinice kao i Laboratorija za 3. stupanj biosigurnosti. Od 2020. godine predsjednica je Akademije medicinskih znanosti, a javnost je isto tako poznaje kao jednu od prvih osoba koji je na liniji borbe protiv koronavirusa od njegove pojave u Hrvatskoj.
Markotić u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a piše o novostima vezanima uz koronavirus, novim varijantama virusa te piše je li delta varijanta uzrokuje teže oblike bolesti i veću smrtnost u necijepljenih osoba, jesu li postojeća cjepiva učinkovita i možemo li očekivati da će rizične skupine, iako cijepljene, biti izložene većem riziku?
Brojni virusi izazivaju bolest u ljudi, a jedna od njihovih značajki je da se konstantno mijenjaju. Te promjene zovemo mutacijama, a viruse s jednom ili više mutacija označavamo kao varijante originalnog virusa. Većina mutacija nije medicinski značajna, ali ovisno o tome u kojem dijelu virusnog genoma se promjene događaju, one mogu djelovati na sposobnost bržeg ili sporijeg prijenosa virusa, težinu kliničke slike, naše sposobnosti da ih dijagnosticiramo postojećim dijagnostičkim testovima ili učinkovitost postojećih cjepiva i lijekova.
Takva situacija je i s novim koronavirusom, SARS-CoV-2, čije su mutacije zabilježene vrlo brzo nakon pojave prvog virusa[DL1] u Kini. Međutim, veću pozornost je privukla tek varijanta B.1.1.7, koja je inicijalno otkrivena u Ujedinjenom Kraljevstvu, i zbog toga prozvana "britanskom varijantom", a koja se širila višestruko brže od originalnog virusa.
U svijetu najviše govori o četiri varijante
Trenutačno se u svijetu najviše govori o četiri varijante, koje su po novom označene slovima grčkog alfabeta: alfa varijanta je već spomenuti B.1.1.7 virus; beta varijanta je B.1.351 virus detektiran u Južnoj Africi u prosincu 2020.; gama varijanta ili P.1. virus, nađen je u putnika iz Brazila, a detektiran u zračnoj luci u Japanu. Posljednja u nizu, delta varijanta, dokazana je u prosincu 2020. u Indiji.
Ono što zabrinjava Europu i cijeli svijet je iznimno brzo širenje delta varijante. Bez obzira na to što Ujedinjeno Kraljevstvo prednjači s brojem kompletno procijepljenog stanovništva s oko 48 psoto, to još nije dovoljno za sprječavanje širenja virusa poput delta varijante, koja se iznimno brzo širi, osobito među mlađim stanovništvom koje još nije dovoljno procijepljeno. Činjenica je da je ova varijanta preuzela primat u UK te se krajem lipnja 95 posto sekvenciranih uzoraka odnosilo na delta varijantu. Delta varijanta postaje i rastući problem u Portugalu, u kojem je, kao i u Hrvatskoj, turizam jedna od važnih gospodarskih grana.
Delta varijanta je dokazana u oko 50 posto sekvenciranih uzoraka u Portugalu, a u široj regiji glavnog grada Lisabona čak u 70 posto uzoraka. Najveći porast broja oboljelih zbog delta varijante se trenutačno bilježi na europskom kontinentu u sljedećim zemljama: UK, Cipru, Gruziji i Portugalu. Dodatni učinak u brzom širenju ove varijante između europskih zemalja, uz putovanja brojnih turista prema mediteranskim zemljama, zasigurno imaju i putovanja povezana s Europskim nogometnim prvenstvom, koje se ovaj put održava u raznim gradovima i državama. To je nešto što će sigurno omogućiti da se kao skriveni suvenir UEFA-e, delta varijanta, koja je oko 50 − 60 puta zaraznija od alfa varijante, u sljedećih nekoliko tjedana proširi po svim europskim zemljama i preuzme primat.
Osim brzog širenja, neka dodatna pitanja o delta varijanti su također važna, a to su: uzrokuje li ova varijanta teže oblike bolesti i veću smrtnost u necijepljenih osoba, jesu li postojeća cjepiva učinkovita i možemo li očekivati da će rizične skupine, iako cijepljene, biti izložene većem riziku?
Brzo širenje i nedovoljna procijepljenost
Još nema dovoljno analiza koje bi mogle govoriti o eventualnim razlikama u kliničkoj slici koja je uzrokovana delta varijantom u odnosu na alfa varijantu ili originalni virus, a dio podataka je i kontradiktoran. Ograničeni podaci pokazuju da se uz uobičajene simptome kao što su visoka temperatura, glavobolja, kašalj, češće javljaju grlobolja i šmrcanje. Zasad nije jasno uzrokuje li ova varijanta veću smrtnost nego prethodne, ali brzo širenje i nedovoljna procijepljenost, ne samo mlađe populacije, nego i podatak da u EU-u gotovo 30 posto starijih od 80 godina i oko 40 posto starijih od 60 godina još nije cijepljeno (slično je i u Hrvatskoj), je izniman rizik, ako se uzme u obzir da je dob u pravilu najveći rizični faktor za težak oblik bolesti i povećanu smrtnost.
Prema za sada dostupnim znanstvenim podacima, cjepiva protiv SARS-CoV-2 odobrena za primjenu u Europi, primijenjena u dvije doze, za sada štite od većine cirkulirajućih varijanti virusa, kao i posljedica koje one mogu uzrokovati. Na žalost, preliminarni podaci pokazuju da delta varijanta može zaraziti i izazvati bolest u osoba koje su primile jednu dozu cjepiva pa je potrebno ubrzati primjenu druge doze u preporučenim intervalima za cijepljenje.
Cijepimo se, zaštitimo sebe i druge
S obzirom na to da je u Hrvatskoj, EU-u i drugim zemljama još visok postotak necijepljenih u populaciji, a osobito je to problem u rizičnim skupinama, potrebno je uz ubrzano cijepljenje i podizanje svijesti o potrebi cijepljenja, provoditi i dalje sve preporučene javnozdravstvene mjere čiji je cilj usporiti širenje delta varijante, ali i pojave potencijalnih novih varijanti.
Od primjene prvog cjepiva protiv velikih boginja u 18. stoljeću, cjepiva su pomogla iskorijeniti potpuno, ili gotovo potpuno, neke opasne zarazne bolesti i spasiti milijune života svake godine.
Milijuni su stoljećima umirali od velikih boginja, a zahvaljujući cjepivu, bolest je potpuno iskorijenjena 1980. Od poliomijelitisa je prije 1980. obolijevalo oko milijun djece s trajnim posljedicama i invaliditetom, da bi bolest u posljednjih desetak godina, zahvaljujući cijepljenju, bila smanjena za 90 posto. Čak 780 000 smrti novorođenčadi 1988. zabilježeno je zbog tetanusa, a zahvaljujući cjepivu, postotak inficiranih i umrlih je smanjen za 95 posto. Cijeli je niz primjera kako su tijekom povijesti cjepiva spašavala živote i zdravlje milijuna ljudi. Iskoristimo dostignuća moderne biotehnologije i biomedicine, koja nam je omogućila da u kratkom vremenu dobijemo učinkovito cjepivo protiv bolesti COVID-19. Cijepimo se, zaštitimo sebe i druge i vratimo normalan život svima nama.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su isključivo osobni stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav redakcije RTL.hr-a
