Sredinom listopada 2021. godine, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je kako bi u neko skoro vrijeme rate stambenih kredita mogle porasti. Ta je najava guvernera uznemirila građane koji su se zadužili da bi kupili svoje stanove i kuće, posebice sada kada nas do ulaska u eurozonu dijeli manje od godinu dana.
"U ovom trenutku je to malo vjerojatna opcija, ali trebaju ljudi biti svjesni i toga rizika. Ovo je tema o kojoj pričamo od 2015. godine. Tada smo s bankama razgovarali da počnu nuditi ljudima niže kamatne stope, da fiksiraju varijabilne kamatne stope. Došli smo u situaciju da su varijabilne pale na nekih 38 posto danas. Većina stambenih kredita ima zaštitu za cijelo razdoblje. Ranjivost stanovništva puno je manja nego što je bila prije pet-šest godina. Prosječno dospijeće stambenog kredita koji se danas daje je 21 godina dina. Ako imate zaštitu, što većina ima, kada i ako kamatne stope krenu rastu, da bi rata kredita mogla rasti 4,5 posto", rekao je tada guverner, koji je na inzistiranje premijera Andreja Plenkovića svoju izjavu, a koja je izazvala bojazan među ljudima, morao dodatno pojasniti.
Više kamatne stope od prosjeka Europe
Cijene nekretnina u posljednje su vrijeme skočile "u nebesa", a za kvadrat stana traže se ogromne cifre. Dobra stvar je što je resorno ministarstvo najavilo kako na proljeće kreće nova runda prijava za APS-ove kredite.
"Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35 posto", izvijestila je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj variraju od 2,50 do 3 posto te su se u istom rangu nudile i krajem prošle godine. No, to je i dalje više od europskog prosjeka.
Prema stranici Euro area statistics, prosječna kamatna stopa na stambene kredite s rokom otplate dužim od deset godina u zemljama koje se nalaze u eurozoni iznosila je 1,30 posto. Nešto više od europskog prosjeka kamatne stope imali su u Sloveniji i Austriji. U Austriji je ta brojka u prosincu iznosila 1,38 posto, dok je u Sloveniji ona bila 1,73 posto.
Više od europskog prosjeka, ali i od Hrvatske, imala je Grčka s kamatom od 3,27 posto, Litva s 4,46 posto te Latvija s 5,55 posto.
Kamate bi mogle rasti zbog jednog manevra
Hoće li kamate na stambene kredite skočiti, kako je to svojedobno kazao guverner Vujčić? Ugledni ekonomist Petar Vušković kaže da kamatna stopa na kredite može rasti tek onda ako se monetarna vlast (HNB) okrene restriktivnoj monetarnoj politici kako bi suzbila inflaciju.
"Ono podrazumijeva operacije na otvorenom tržištu, devizne aukcije ili dizanje stope obvezne rezerve bankama. Takvim operacijama se smanjuje novčana masa na tržištu. Konačni cilj je vratiti veću vrijednost novcu koju je on izgubio za vrijeme inflacije", kaže Vušković, dodajući da se to jedino može napraviti povećanjem kamatne stope.
"Rast kamatne stope znači skuplji novac i za one koje bi uzimali stambene kredite. S obzirom na to da smo u ERM II, što znači svojevrsni gubitak monetarne neovisnosti jer smo kunu vezali za euro, mislim da preko monetarne politike nećemo utjecati na inflaciju pa neće ni biti rasta kamatnjaka na novac. Dakle monetarni manevar je ograničen", pojašnjava ovaj ekonomski analitičar.
Suzbijanje inflacije će se raditi preko izvršne vlasti. "Vlada će vjerojatno smanjiti PDV na plin i struju. Ako gledamo dugoročno kamatna stopa na kredite kod nas će padati kada uvedemo euro. Zemlje koje su u eurozoni se smatraju valutno sigurnijima pa je i cijena novca niža. Zbog toga sada plaćamo najskuplje kamate u Europi. Dakle, imamo dva reda obrane od inflacije. Prva je izvršna vlast kroz porezne prilagodbe. Ako tu budemo uspješni vjerujem da potrebe za monetarnim utjecajem neće ni biti. Samim time i kamatna stopa će ostati ista do ulaska u eurozonu", zaključuje dr.sc. Petar Vušković u razgovoru za Net.hr.
