Kamate na kredite trenutačno se nalaze na povijesno najnižim stopama pa rast kreditnog zaduženja građana ne bi trebao čuditi. Krediti danas kao da se dijele šakom i kapom pa se tako stambeni kredit može dobiti uz manje od tri posto kamata, a gotovinski uz ipak nešto više posto. To je pokazatelj da su pale i kamate na štednju pa je možda bolje reći da kamate na štednju uopće nema.
K tome, banke u Europi već daju negativne kamate, što znači da im građani moraju platiti kako bi uzeli njihov novac na čuvanje. Postavlja se pitanje što učiniti u situaciji tako malih kamata na štednju? Je li rješenje čuvanje novca u čarapi ili pod madracem? Ipak ne! Kako izvještava RTL, Hrvati se sve češće okreću sefovima.
Najpopularniji sefovi sa stupnjom sigurnosti do četiri i pet
Kamate su toliko niske pa je tako svejedno štede li građani novac u čarapi ili u banci jer naknada za vođenje računa koliku će banka uzeti građane košta više nego što mogu zaraditi od kamate na štednju. U slučaju da netko ima 100.000 kuna koje želi oročiti na godinu dana, on može zaraditi od 20 do 800 kuna, ali samo ako ima sreće s bankama. Prije samo jednog desetljeća situacija je bila skroz drukčija te neusporedivo bolja jer su kamate bile od četiri do sedam posto, što znači da su građani godišnje mogli zaraditi od četiri do sedam tisuća kuna.
Zbog toga su sefovi postali vruća roba među stanovnicima Hrvatske. Direktorica prodaje tehničke zaštite u jednoj tvrtki, Žanet Primorac, kaže da ljudi sve više u svojim domovima i kućanstvima posežu za sefovima. Oni mogu koštati od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća kuna, a cijena ovisi o stupnju sigurnosti sefa i veličini.
"Postoji od nula do devet, onda dolazimo do trezorskih prostorija u tom slučaju. Hajmo reći da su nekako najpopularniji i najuvriježeniji stupnjevi od jedan do četiri. Pa i pet", kaže Primorac za RTL.
Luksuzni 'smještaj' za novac
Ako imate novca tada i možete dobro uložiti u "smještaj" za svoj novac, odnosno u sef. Postoje luksuzni i oni manje luksuzni sefovi, a moglo bi se reći da su luksuzniji oni obloženi mramorom koje krasi pozlaćena brava te je iznutra obložen baršunom i cijena mu je tisuću eura. Kako bi se lopove navelo na pogrešan trag, neki sefovi mogu se pretvoriti u ormare ili se mogu staviti u kupaonicu ispod pločica. Bez obzira na to što lopovi prate novitete, ovako ih se može zavarati.
"Dakle, imate jedan mali sef koji je jednostavan i u koji stavljate neku vrijednost koja nije toliko srcu bitna, ali ste napravili mamac. Pravi sef s pravom vrijednosti dobro sakrijete na 'ludo' mjesto koje nitko ne bi očekivao", objašnjava Primorac.
Savjet ekonomista: Dio novca držite u kući, dio u banci
"Nije dobro držati sva jaja u istoj košari", glasi zlatno pravilo ekonomije i zato savjet ekonomista glasi: jedna dio novca držite u banci, a drugi dio kod kuće, dok ostalo treba uložiti.
"Dio je dobro staviti u takozvane štedne proizvode, police životnog osiguranja, mirovinskog osiguranja ili kod nas treći mirovinski stup. Dio, mi smo u Hrvatskoj specifični, na tržište nekretnina", savjetuje ekonomski stručnjak Hrvoje Japunčić.
Ako ste jedan od onih koji novac zaista drže u sefu, trebali biste pripaziti da vam lopovi ne odnesu i sef i novac jer mali sefovi nisu baš teški pa ih je lako odnijeti ako nisu dobro pričvršćeni. Primorac se prisjeća da su ljudi u tvrtku došli uplakani tražiti novi sef jer im se dogodila situacija da su imali sef pričvršćen na policu ormara, a lopovi su sef uzeli skupa s policom. Štednja hrvatskih građana u bankama premašuje 200 milijardi kuna, no ne zna se koliko novca "spava" u sefovima, čarapama i pod madracima.
