Prvo hrvatsko predsjedanje Europskom unijom u povijesti uskoro završava, a vjerojatno nijedna zemlja nije se tijekom svog predsjedanja suočila s većom krizom. Iskusni njemački europarlamentarac Reinhard Bütikofer iz grupacije Zelenih u jednom je istupu u hrvatskim medijima u siječnju rekao kako svako predsjedanje određuju događaji, bez obzira na agendu koju si zemlja predsjedateljica zacrta. Te su se riječi zastupnika koji je u Europskom parlamentu od 2009. godine pokazale doista proročanskim. "Činjenica da je Hrvatska uspjela izbjeći potpuni kaos i krah komunikacije samo po sebi svjedoči visokoj razini efikasnosti", kazao je Bütikofer u izjavi za RTL.hr.
Predsjedanje EU-om od Hrvatske na šest mjeseci preuzima Njemačka, od 1. sprnja. Hrvatski zastupnik u EP, Tonino Picula rekao je da je izvanredno stanje utjecalo na originalne planove Hrvatske u vidu ciljeva koji su bili predviđeni za razdoblje predsjedanja.
"Predsjedanje Hrvatske došlo je u vrijeme velikih promjena u Europskoj uniji, u početku novog institucionalnog i pravnog ciklusa. Osim toga, izazovi koji su rezultat povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, i čak ekonomski razvoj, klimatske promjene te nove migracije itekako su važni faktori, kazao je u četvrtak na videokonferenciji "Predsjedanje vijećem EU-a: Postignuća Hrvatske, očekivanja od Njemačke" na kojoj je sudjelovala i eurozastupnica Željana Zovko te potpredsjednici Europskog parlamenta Katarina Barley i Rainer Wieland.
Hrvatska je identificirala četiri stupa koji zajedno oblikuju prioritete predsjedanja, a to su Europa koja razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti te utjecajna Europa. Zajedno ti prioriteti na fundamentalnoj razini oblikuju viziju Europske unije za zemlje članice i građane. Rad Hrvatske se originalno fokusirao na sporazum o višegodišnjem financijskom okviru, Brexitom, organizacijom zapadno-balkanskog samita u svibnju, koji je bio umjereni uspjeh, te pripremu konferencije o budućnosti EU.
Uspjeh nijednog predsjedništva ne odražava se u ostvarivanju nacionalnog interesa, već u kohezijskom djelovanju. Stoga je krajnji cilj predsjedništva da 27 zemlja članica hodaju zajedno i postignu najbolje moguće rezultate za EU i njene građane. Uzimajući to u obzir, Hrvatska je bila pod velikim pritiskom i o rezultatima se ne može suditi prema uobičajenim standardima. To također znači da su se određeni potezi povlačili u odnosu na političke afilijacije i politički profil vlade", sumirao je Tonino Picula, koordinator kluba u Odboru za vanjske poslove.
Hrvatska: prilagodba, empatija i solidarnost
Zovko se uvelike složila s Piculom, te je istaknula i ulogu svog stranačkog šefa, premijera Andreja Plenkovića u aktivnostima koje se odnose na sigurnost granica i građana. Kazala je da je Hrvatska postigla svoj najveći cilj te da je upravo ona bila najbolja država koja je mogla biti u toj poziciji u ovom trenutku.
"Hrvatska se odgovorno prihvatila zadatka, kao zemlja koja je prošla kroz rat. Ako pokušamo sumirati, Hrvatska je najbolja država koja je mogla biti u toj poziciji u ovo vrijeme jer ima sposobnost prilagodbe, empatije i solidarnosti. Tijekom predsjedanja premijer Plenković nije zaboravio jugoistočnu Europu i zapadni Balkan. Ponosna sam reći da je Hrvatska postignula svoj najveći cilj, a to je vratiti nadu Makedoniji, Albaniji, ali i cijelom zapadnom Balkanu gdje se javljaju mnoga sigurnosna pitanja. Plenković i von der Leyen poslali su snažnu poruku da napadi na granice europske unije moraju prestati."
"U 2008. godini suočili smo se sa krizom i u EU se javio veliki broj populističkih pokreta nakon oporavka. Sada nismo dopustili da ista kriza utječe na javno mnijenje i pokazali smo da je sigurnost svih građana naša odgovornost. Svatko mora imati istu razinu zaštite i smatram da je to najveće postignuće Hrvatske i EU je pokazala da može zaštititi i pokazati solidarnost i empatiju. Bez Europske Unije svi bismo se osjećali kao da smo sami. Možemo reći da smo napravili najbolje što smo mogli, a sada je na Njemačkoj da stabilizira EU, u vrijeme kada su nam potrebne mnogo snažnije poruke kako izaći iz ekonomske krize koja će pogoditi cijeli svijet", rekla je Željana Zovko, zamjenica koordinatora kluba u Odboru za vanjske poslove.
Hrvatska uspjela pomaknuti stvari u pravom smjeru
Izvanredne okolnosti uvažavaju i drugi zastupnici Europskog parlamenta. Nekadašnji šef njemačke Zelene stranke i dugogodišnji MEP, Reinhard Butikofer istaknuo je visoku razinu efikasnosti Hrvatske u svojoj ulozi, ali i istaknuo da će se od Njemačke očekivati više.
"Predsjedanje Hrvatske Vijećem Eurposke unije pregazila je pandemija Covida-19. Inicijative koje su od visoke važnosti, kao što je samit u Zagrebu vezan uz zapadni Balkan, morale su se provoditi pod izvanrednim okolnostima. Ipak, Hrvatska je u tom slučaju uspjela pomaknuti stvari u pravom smjeru. Osim toga, činjenica da je Hrvatska uspjela izbjeći potpuni kaos i krah komunikacije samo po sebi svjedoči visokoj razini efikasnosti pod iznimno velikim pritiscima", kazao je za RTL.hr.
"Uvjeti za vrijeme predsjedanja Njemačke biti će približno jednako zahtjevni, ali su očekivanja puno veća. Njemačko predsjedanje smatrat će se neuspjelim ukoliko se ne riješe dva veoma kompleksna problema, a to su sporazum o fondu za oporavak i VFO. Ta dva prioriteta ne mogu se odgađati jer o njima ovise stabilnost EU i legitimitet za budući razvoj", izjavio je njemački zastupnik u Europskom parlamentu Reinhard Hans Butikofer.
Velika očekivanja
Katarina Barley, potpredsjednica Europskog parlamenta, na konferenciji je rekla da njemačko predsjedanje dolazi u ključnom trenutku za Europu te da se svi akteri slažu kako se s pandemijom koronavirusa i njezinim posljedicama EU može nositi samo suradnjom. U tom vidu, posebno je naglasila važnost poštivanja pravnog okvira.
"Predsjedništvo Vijećem treba ujediniti članice, od kojih su neke jako udaljene, kako bi se pronašao zajednički izlaz iz ove krize pa su očekivanja od njemačkog predsjedanja u smislu postizanja kompromisa u Vijeću jako velika. Sa stajališta Parlamenta, kompromis mora uključiti i ključna pitanja poput novih EU-ovih vlastitih izvora prihoda, čvrstu povezanost korištenja EU fondova s poštivanjem vladavine prava i demokracijom te pravo Parlamenta da utječe na odluku o distribuciji sredstava za oporavak", izjavila je Barley.
Rainer Wieland, potpredsjednik Europskog parlamenta za zgrade i promet i zamjenik predsjednika za Afriku, istaknuo je neke sličnosti Njemačke i Hrvatske u stilu vođenja i generalnom usmjerenju.
"Ako pogledate principe vodstva nadolazećeg njemačkog predsjedništva, teško možete naći bolji "headline" koji će opisati kako ne samo Europa, nego i dva predsjedništva trebaju surađivati. Njemački su principi u mnogočemu bliski motu Hrvatske i htio bih u tom kontekstu čestitati prijateljima u Hrvatskoj na predsjedanju. Kao parlamentarac, naročito cijenim visoku razinu prisutnosti tijekom plenarnih rasprava", rekao je Rainer Wieland, potpredsjednik Europskog parlamenta.
Problem financija
Istaknuo je važnost uloge koju Njemačka preuzima od Hrvatske.
"Uloga predsjedanja je posebna. Zemlja koja predsjeda Vijećem ima zahtjevnu dužnost pronaći valjane kompromise na kraju dana", rekao je Wieland.
Osvrnuo se i na goruće pitanje financija u jeku krize i pandemije.
"Što se tiče financija, očekivanja su se također promijenila. Smatram da nije najbistriji plan koji predlažu neke zemlje da se prvo definira financijski okvir, a zatim oporavak jer smatram da su to povezana pitanja. Rasprava o VFO-u i fondu oporavka je povezana. Nećemo moći riješiti izazove s kojima se sada suočavamo ako pokušamo razdvojiti ove dvije teme. Solidarnost je uvijek bila i jest pitanje dobrobiti i obveza i vidimo da neke države članice mijenjaju dosadašnja stajališta. Mislim da virus COVID-19 može biti prijelomni trenutak za raspravu o monetarnim pitanjima i o spremnosti na doprinos rješenju", istaknuo je Wieland.
