Pred eurozastupnicima je veliki tjedan - na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta odlučivat će o milijardama eura pomoći članicama zbog krize koja je posljedica epidemije koronavirusa, a raspravljat će i o rasizmu u SAD-u nakon ubojstva Georgea Floyda. Za Hrvatsku je posebno važno i pitanje integracije schengenskog prostora.
Plenarnu sjednicu najavili su hrvatski eurozastupnici *Tonino Picula (SDP - S&D), **Karlo Ressler (HDZ - EPP) i ***Ruža Tomašić (HKS - EKR).
"Riječ je o jednom od najznačajnijih dnevnih redova i agendi Europskog parlamenta u posljednje vrijeme, to su odreda teme o kojima treba meritorno razgovarati, vrijeme ne čega. Agenda reflektira stanje u EU-u, svi smo svjesni stanja. Pandemija je u nekoliko mjeseci dovela u pitanje puno toga, od baštine EU-a, potegnulo se pitanje koliko je Unija pokazala solidarnosti i kritike su bile opravdane. Institucije moraju poduzeti korake, funkcioniranje Unije treba korigirati zakonskim prijedlozima. Riječ je o paketu prijedloga koji bi uvelike trebali, ne samo vratiti stvari na razinu statusa quo uoči epidemije, nego učini institucije EU-a funkcionalnijima i okrenuti ih onima za koje postoje - građanima", rekao je Picula.
"Dobili smo i mogućnost rasprave o tome što se događa u SAD-u. Usuglasili smo potrebu, ne samo da se raspravlja što se događa tamo nakon ubojstva Georgea Floyda, nego da doensemo i potrebnu rezoluciju o rasizmu i diskriminaciji. Bit će riječi o rasizmu u samoj Europskoj uniji, bez takve rasprave taj dokument ne bi bio kompletan", dodao je.
Tonino Picula, FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL
Ressler je istaknuo dvije, po njemu, ključne točke: "Prije svega rasprava o nadolazećoj sjednici Europskog vijeća o gospodarsku paketu Vijeća Europske unije i usko povezane smjernice za proračun za 2021. Drugi dio je paket važnih točaka vezanih uz Schengen. Hrvatska je spremna za članstvo u Schengenu, vjerujem da će to potvrditi i Europski parlament".
Ruža Tomašić svoj rad u Europskom parlamentu uvelike je posvetila poljoprivredi i ribarstvu. Pred Odborom za poljoprivredu je izglasavanje mjera pomoći zbog epidemije koronavirusa.
"Što se tiče AGRI-a (Odbor za poljoprivredu EP-a), treba izglasati prvu iznimnu potporu pomoći ruralnom razvoju, to je jednokratna isplata pet tisuća eura za poljoprivrednike i 50 tisuća eura za male poduzetnike. Isplate su planirane za treći kvartal. Radimo i na usklađivanju sporazuma za ribarstvo EU-a s Gvinejom Bisau, Svetim Tomom i Principom te Kapverdskim otocima. EU uvozi jako puno ribe iz trećih zemalja, često se tamo lovi ilegalno pa su cijene jako niske te se time ugrožava naše domaće ribare. Također, velika je pomoć potrebna turizmu, pogotovo državama poput Hrvatske koje puno ovise o turizmu. Na Korčuli vidim da su ljudi digli kredite računali da će ih otplaćivati od gostiju, a gostiju skoro i nema", rekla je Tomašić.
Tomašić je također istaknula da je zbog događaja koji su posljedica epidemije Covida-19 napraviti novi Europski "Green deal".
"Mene smeta da guraju 'Green deal' kakav je, bez obzira što se dogodilo s Covidom. Trebali bismo ponovno sve sagledati, ne može se od poljoprivrednika tražiti da provode još neke reforme, a u isto vrijeme traže da se financiranje poljoprivrednicima u AGRI-u smanji devet posto. To nije logično, kad imamo probleamo, trebali bismo ponovno sjesti za stol, redefinirati i vidjeti gdje je pomoć najpotrebnija", rekla je.
Ruža Tomašić, FOTO: Josip Regović/Pixsell
Koronavirus pitanje odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom gurnuo u drugi plan
Na plenarnoj sjednici raspravljat će se i o budućim odnosima Europske unije s Ujedinjenim kraljevstvom. Picula, Ressler i Tomašić slažu se kako je riječ o iznimno važnoj temi, ali se ne slažu u detaljima.
"Mislim da je ovo tema koja zaslužuje punu pozornost, prvi put smo ostali bez jedne članice EU-a, međutim, tim izlaskom broj otvorenih pitanja nije se puno smanjio, predmet interesa ostaje kako urediti buduće odnose. EU tu ima velike interese da jednim novim sporazumom porkije velik broj pitanja koja su otvorena, no Velika Britanija ima potpuno drugačiji pristup pregovorima, London želi zaključiti više zasebnih sektorskih sporazuma, a Bruxelles jedan glavni. U proteklih nekoliko mjeseci se nije maklo s mrtve točke i to samo postavlja dodatni pritisak na pregovarača obje strane", smatra Picula.
Tomašić je mišljenja da su obje strane u pregovore ušle nespremno te da bi malo trebale popustiti: "Europska komisija želi biti tvrdokorna, želi pokazati drugim članicama što ih čeka ako im slučajno želi pasti na pamet izlazak. Mislim da bi obje strane trebale malo sjesti i razmisliti što je najbolje, a ne da se obje strogo drže principa i igraju tvrdo na tvrdo".
"Treba zajedno sjesti i razgovarati. Izostaju pregovori o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici", smatra Ressler.
10 milijardi eura za Hrvatsku daleko je od "done deala"
Europska komisija nedavno je predstavila plan "Nova generacija EU" koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega su 7,3 milijarde eura bespovratna sredstva, a ostalo su mogući zajmovi. I dok neki u Hrvatskoj to predstavljaju kao gotovu stvar, put do novca je dalek. Unija će se morati zadužiti, a otplaćivanje će trajati do 2058. godine.
"Mislim da su stvari jasne, Europska komisija izašla je sa svojim prijedlogom paketa oporavka i novog, revidiranog višegodišnjeg financijskog okvira. Ovog petka je sjednica Europskog vijeća, svih šefova država i vlada, koja će se još ovaj put održati putem videkonferencije i zbog toga su šanse da dođe do jednoglasnog dogovora, kakav je potreban, zaista male. Nakon toga je na redu novi sastanak, vjerojatno kroz srpanj, i na kojem bi se moglo dodatno približiti, ako ne i postići dogovor. Suština koncepta će gotovo sigurno ostati onakva kako je Komisija predložena, moguće su nekakve korekcije oko manjih dijelova, ali vjerujem da ćemo i nakon suglasnosti na razini Vijeća, mi kao Hrvatska biti zadovoljni prijedlogom. Nakon toga je potrebna suglasnost EP-a. Ono što je bitno jest da cijeli paket predstavlja jednu masovnu investiciju, prije svega u razvoj i da je zbog toga dobro da će do njega doći. Sve oko zaduživanja je objavljeno transparentno, plan je da se novac vraća od 2028. do 2058. godine. Jasno je da je riječ o trošku, ali jasno je i da bi najveći trošak bio izostanak reakcije. Povijest nas dobro uči da je kod svake ovakve krize potrebna brza i snažna reakcija. U odnosu na prošlu financijsku krizu, ova reakcija EU-a je bila brža i snažnija", rekao je Ressler.
Ruža Tomašić ističe da "nije riječ o done dealu, već da je to prijedlog", a brine ju i kako će EU vraćati novac. "Pošto znamo da EU nema taj novac, zadužit će se. Kako će se vraćati novac i tko će ga vraćati. Hoće li nam povisiti članarinu i kolika će ona biti? Isplati li se to ili će nas vratiti u dužničko ropstvo", pita se Tomašić.
Da je Europska unija bolje reagirala nego u slučaju financijske krize 2008. smatra i Picula.
"Važno je da se odustalo od logike koja je trebala izliječiti financijska tržišta i situaciju u gospodarstvu nakon krize 2008., kada se doista drugim instrumentarijem Unija možda izvukla statistički, formalno iz prostora recesije, ali upala u problem druge vrste - izlazeći iz financijskih problema politikama štednje upala je u prostor ispitivanja političke vjerodostojnosti, pogotovo u zemljama gdje je društvo bilo posebno izloženo mjerama. Ovo je zato za pozdraviti, riječ je o novoj generaciji razmišljanja. Logika je da se EK zaduži na svjetskim financijskim tržištima jer ima bonitet 'AAA'. Mnoge članice nemaju takav bonitet, a i rok otplate je izuzetno dug. Teret otplate bit će lakši nego individualno nošenje s financijskom krizom 2008., od koje se dio članica zapravo nikad nije oporavio", smatra Picula.
Europska komisija u stalnom je kontaktu s MUP-om oko granice
Svo troje eurozastupnika komentiralo je i najave slanja nadzora Europske komisije na granice Hrvatske nakon izvještaja raznih organizacija te pisanja britanskih medija o navodnim mučenjima ilegalnih migranata od strane hrvatske policije.
Zastupnice Zelenih u EP-u u nedavnom su razgovoru za RTL.hr poručile da Hrvastka ne smije ući u Schengen dok ne riješi pitanje migranata. Razgovor s Nizozemkom Tineke Strik i Šveđankom Malin Björk. možete pročitati OVDJE.
"Razumijem da se zasad radi o nepotvrđenim spekulacijama, a mislim da je situacija jasna. EK je u kontinuiranom u kontaktu s Ministarstvom unutarnjih poslova i pučkom pravobraniteljicom. Potrebno je biti biti činjenično utemeljen kad se govori o takvim stvarima. Jasno da bi svako nehumano postupanje protivno međunarodnim, europskim ili državnim propisimna bilo neprihvatlivo, ali tkođer je jasno da ne smijemo dopustiti da na percepciju i u EP-u i u međunarodnoj zajednici pokušaju utjecati politički akteri koji pritiskom žele promijeniti učinkovitu hrvatsku politiku zaštite hrvatske i europske granice", rekao je Ressler.
HDZ-ov Karlo Ressler ima 52.859 glasova
Karlo Ressler, FOTO: Marko Prpic/PIXSELL
Picula je naglasio da ne treba bježati od istrage koja će pokazati pravo stanje stvari, a Tomašić pak smatra da je nadzor već trebao zatražiti sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Ja sam za svaku neovisnu istragu koja treba učvrstiti činjenično stanje. Ne treba Hrvatska bježati od toga. Ako je istina to što cijelo vrijeme govori MUP, onda kontrola može biti samo u korist", jasno će Picula.
Tomašić je rekla da ne vjeruje u optužbe te da su se slične već dokazale lažnima.
"Što se tiče Schengena, Hrvatska treba ući što prije, a ova izvješća, nekakvih neovisnih organizacija što policija radi na granici, ja u to ne vjerujem. Previše je mučno, zločesto da bih ja vjerovala da naša policija to radi. A znamo koliko su prije izjavljivale neke stvari pa je ispalo da su to konstrukcije. Trebao je već i sam ministar reagirati i zatražiti istragu. Kako je Tonino rekao, neka se istraži, neka se vidi, ali da se policija ne napada. Ne kažem da nije bilo incidenata, ali ne u ovolikoj mjeri koliko se prikazuje i koliko se plati hrvatska policija", smatra Tomašić.
Podsjetimo, plenarna sjednica EP-a će se održati od 17. do 19. lipnja. Eurozastupnici će raspravljati o novom dugoročnom proračunu Europske unije i fondu oporavka, o čemu se službeno trebaju očitovati i šefovi država i vlada članica na predstojećem sastanku na vrhu.
U kontekstu globalnih prosvjeda potaknutih smrću Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, Europski parlament donijet će rezoluciju o rasizmu i diskriminaciji.
Zastupnici će također razmotriti pitanje ukidanje kontrola unutar Schengena te pozvati Vijeće i države članice na pojačane napore kako bi se dovršila integracija schengenskog prostora na preostale članice, uključujući i Hrvatsku.
*Tonino Picula (SDP - S&D) - koordinator Odboru za
vanjske poslove, član Izaslanstava za odnose s Bosnom i
Hercegovinom te Kosovom i Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini
Euronesta. Zamjenik je u: Odboru za regionalni razvoj, Odboru za
poljoprivredu i ruralni razvoj, Pododboru za sigurnost i obranu,
Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i
pridruživanje EU-a i Srbije te Izaslanstvu za odnose sa
Sjedinjenim Američkim Državama. Stalni je izvjestitelj EP-a za
SAD.
**Karlo Ressler (HDZ-EPP) - član je Odbora za proračune i
Izaslanstva za odnose s Kinom te zamjenski član Odbora za
građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove kao i
Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i
pridruživanje EU-a i Albanije.
***Ruža Tomašić (HKS - EKR) - članica je Odbora za ribarstvo,
Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, kao
i Izaslanstva za odnose s Kanadom. Zamjenica je u Odboru za
poljoprivredu i ruralni razvoj.
