"Dugoročni proračun Unije, odnosno naš sljedeći sedmogodišnji proračun, mora se prilagoditi novim okolnostima i krizi nakon epidemije koronavirusa. Moramo povećati njegovu moć kako bismo generirali potrebna ulaganja u cijeloj Uniji", rekla je krajem travnja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i naglasila da je cilj zaštita jedinstvenog europskog tržišta pri čemu bi ulaganja trebala biti maksimalna u prvim godinama, uz istovremeno postizanje ravnoteže između bespovratnih sredstava i zajmova.
U skladu s tim, za ovaj mjesec najavljen je i dorađeni prijedlog proračuna baš kao odgovor na krizu izazvanu koronavirusom. Sedmogodišnji proračun Unije bio je i jedna od najvažnijih stvari koje su trebale biti barem raspravljene tijekom hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem, no koronakriza je sve poremetila. Međutim, učinila je taj proračun još važnijim, ako je to uopće moguće.
"Višegodišnji financijski okvir (VFO) je izuzetno važan dokument koji osigurava sredstva potrebna za funkcioniranje EU politika u sedmogodišnjem razdoblju. Radi se o javnim politikama koje pružaju snažan doprinos jačanju i osiguranju stabilnosti EU u nizu područja, od poljoprivredne i kohezijske politike do sigurnosne i vanjske politike te niza drugih područja. Posebno je važna činjenica što se veliki dio proračuna Unije troši za ulaganja u istraživanje i razvoj, poticanje malih i srednjih poduzeća, energetsku učinkovitost, prometnu i okolišnu infrastrukturu te brojna druga područja kojima se izravno doprinosi jačanju gospodarstva i društenog standarda građana Unije. U novim zemljama članicama, kao što je Hrvatska, primici iz EU proračuna iznose više od 3% BDP-a, što dovoljno govori o njihovoj važnosti", kaže za RTL.hr dr. sc. Jakša Puljiz s Instituta za razvoj za međunarodne odnose.
Pomoć zemljama članicama
Puljiz ističe da je, baš u ovo vrijeme, funkcija EU proračuna da pomogne zemljama članicama, odnosno Uniji u cjelini da se negativni učinci krize u što je moguće većoj mjeri ublaže.
Dr. sc. Jakša Puljiz. Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
"S tim u vezi, EU institucije su već poduzele niz konkretnih aktivnosti kojima se sredstva iz proračuna usmjeravaju tamo gdje je procijenjeno da je to najvažnije. EU je do sada osigurala 2,7 milijardi eura iz zajedničkog proračuna za financiranje potreba zdravstvenih sustava u zemljama članicama vezanih za posljedice epidemije. Također, 220 milijuna eura se iz EU proračuna ulaže za razvoj lijekova i pronalazak cjepiva za koronavirus. Puno veći financijski iznosi su planirani za potrebe ublažavanja posljedica kriza na gospodarstvo, a mjere se u stotinama milijardi eura. Međutim, tu su glavni instrument pomoći povoljni zajmovi prema zemljama članicama. Jedna od tih instrumenata je npr. kreditni program SURE (Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency) kojim će se omogućiti zemljama članicama vrlo povoljan zajam za financiranje troškova očuvanja radnih mjesta. Važno je spomenuti i da su u području Kohezijske i Zajedničke poljoprivredne politike olakšana pravila korištenja sredstava što će također pomoći njihovo brže korištenje i bolje usmjeravanje za potrebe oporavka gospodarstva", kazao je za RTL.hr Jakša Puljiz.
Da podsjetimo, od dugoročnog proračuna EU-a korist imaju milijuni studenata, tisuće istraživača, gradovi, poslovni subjekti, regije i nevladine organizacije. On doprinosi zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željezničkim prugama i zračnim lukama, čišćem okolišu i boljoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a. Udruživanjem resursa Europa postaje snažnija i moguće je financiranje projekata koji poboljšavaju živote građana.
Dugoročni proračun EU-a, poznat i pod nazivom višegodišnji financijski okvir (MFF), postavlja granicu potrošnje EU-a u raznim područjima za razdoblje od najmanje pet godina. Zadnji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od sedam godina.
Predvidljivost financiranja projekata
Jedan od razloga postojanja dugoročnog proračuna je predvidljivost financiranja projekata. Ona je potrebna primjerice istraživačima na znanstvenim projektima koji se provode nekoliko godina.
Za razliku od nacionalnih proračuna, EU je više investicijski proračun. Njime se ne financira socijalna zaštita, primarno obrazovanje ili nacionalna obrana. Umjesto toga, fokus je na ključnim područjima koja Europljanima pružaju dodatnu vrijednost kroz jačanje rasta i konkurentnosti.
Važnost dugoročnog europskog proračuna ističu i hrvatski eurozastupnici Karlo Ressler i Biljana Borzan.
Karlo Ressler. FOTO: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Ressler naglašava da dugoročni proračun predstavlja smjer kretanja Europe u velikom dijelu desetljeća pred nama te da jedini pokazuje prave političke i ekonomske prioritete, neovisno od političke retorike.
"Pravi prioriteti svake organizacije vide se u načinu na koji koristi ograničena sredstva. Zato je rasprava o proračunu najvažnija politička rasprava o budućnosti Europske unije", naglašava Ressler za RTL.hr.
Zastupnik u klubu Europske pučke stranke zato posebno naglašava važnost proračuna u aktualnoj situaciji.
"Proračun je najsnažnije sredstvo koje Unija ima na raspolaganju u slučaju ovako velikog šoka za gospodarstvo. Idući dugoročni proračun bit će glavni europski odgovor na ovu krizu, uključujući dodatna sredstva isključivo za financiranje oporavka te izdašnu investicijsku injekciju u sektore posebno pogođene ovom krizom, kao što je turizam. Digitalna i zelena transformacija trebaju doprinijeti izlasku iz krize", smatra Ressler i dodaje:
Važniji nego ikad prije. "Moramo iskoristiti svaki euro"
"Moja ključna parlamentarna zadaća, kao izvjestitelj Europske pučke stranke, je rad na proračunu za sljedeću godinu, prvom proračunu nakon pandemije, prvom proračunu nove Komisije i prvom proračunu novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Moramo iskoristiti svaki euro europskih sredstava kako bi se pomoglo nacionalnim mjerama pomoći gospodarstvu, poduzetnicima i radnicima", jasno će Ressler.
"Proračun EU koji se pregovara za idućih sedam godina je važniji nego ikad prije", dodaje za RTL.hr Biljana Borzan.
Hrvatska eurozastupnica iz redova europskih socijalista kaže da se Europa nalazi pred najvećim ekonomskim izazovima od Drugog svjetskog rata i sve oči su uprte u proračun koji bi trebao biti skoro predložen.
"S jedne strane, premda je EU relativno brzo reagirala na krizu uzrokovanu korona-virusom, pogotovo ako usporedimo s reakcijom na prošlu financijsku krizu, ostaje vidjeti kolike će biti posljedice korona virusa, a to prije svega ovisi o duljini mjera koje su sad na snazi. Proračun mora odgovoriti na te izazove solidarno i s velikim resursima, zajednička valuta mora ostati snažna, a zajedničko tržište nastaviti funkcionirati bez barijera kako se ne bi opet dovodilo u raspravu postojanje Unije i njenih mehanizama", jasno će Borzan i dodaje:
"Očekuje će se da će u sklopu proračuna biti predstavljen i Plan oporavka. Socijalisti inzistiraju da on bude preko 1,5 bilijuna eura i da se bazira na potporama, a ne na zajmovima. Uz to, važno nam je da sadrži i niz mehanizama koji će pomoći državama koje nisu članice eurozone. Sredstva za kohezijsku politiku koja je od velike važnosti za novije države članice ne smiju biti smanjivana, štoviše, upravo kroz kohezijske fondove se može oporaviti gospodarstvo u svim pogođenim regijama", poručuje Borzan.
Kaže da europski socijalisti u Europskom parlamentu, kada je dugoročni europski proračun u pitanju, inzistiraju prije svega na solidarnosti.
"Riječ je o simetričnom ekonomskom šoku koji je pogodio sve članice i trebamo na njega imati zajednički odgovor. Ne smijemo oporavak financirati samo povećanjem deficita, već moramo stvoriti nove oblike prihoda kojima ćemo trošak krize iz EU budžeta. Međutim, ne smijemo zaboraviti odgovornost prema budućim generacijama. Ne odustajemo ni od ciljeva koje smo imali prije korone-digitalizacija, socijalno društvo, povećanje održivosti gospodarstva jer smatramo kako je ova kriza ipak i prilika da izgradimo novo održivije, pravednije i otpornije gospodarstvo", istaknula je Borzan.
S druge strane, Ressler kaže da Europska pučka stranka tradicionalno naglašava važnost ulaganja u gospodarski rast, podršku malim i srednjim poduzećima, digitalizaciju te tehnološke inovacije. Ističe da će to biti posebno važno sada u suočavanju s gospodarskom krizom uslijed pandemije COVID-19.
"Bitno nam je da se svi krajevi Europe ravnomjerno razvijaju zbog čega je ključna kohezijska politika, temeljna politika Unije koja ima za cilj smanjivanje socijalnih, ekonomskih i gospodarskih razlika država članica. To nije moguće bez adresiranja negativnih demografskih trendova u velikom dijelu Europe. Jedan od fokusa je svakako i unutarnja sigurnost, zaštita granica i migracijska politika", ističe Ressler.
A kakav i koliki je utjecaj naših eurozastupnika u cijelom postupku donošenja EU proračuna? Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose kaže da naši zastupnici sudjeluju u procesu donošenja EU proračuna u skladu s zakonodavnom procedurom koja predviđa da se višegodišnji financijski okvir može usvojiti tek nakon pristanka Europskog parlamenta.
Utjecaj hrvatskih eurozastupnika
"Europski parlament je u aktualne pregovore oko VFO-a ušao posebno dobro pripremljen, sa nizom konkretnih prijedloga i zahtjeva. Među ključnim pregovaračima Europskog parlamenta ipak nema naših eurozapostupnika, a u kojoj mjeri su oni sami utjecali na pojedina stajališta Europskog parlamenta je teško reći. Međutim, ključnu ulogu u cijeloj priči oko proračuna i dalje imaju europski čelnici, odnosno Europsko vijeće. Politički dogovor čelnika država članica najvažniji je korak u cjelokupnom procesu, tako da je samim time utjecaj eurozastupnika i dalje vrlo ograničen", naglašava Puljiz.
A iako se, u smislu napretka u donošenju dugoročnog europskog proračuna, puno očekivalo i od hrvatskog presjedanja Vijeće EU-a to se zbog borbe s koronavirusom nije dogodilo.
"U normalnim okolnostima, zemlja predsjedateljica ima priliku da znatnije utječe na glavne teme o kojima će Unija raspravljati tijekom 6-mjesečnog predsjedanja i da pokuša ostvariti poseban nacionalni pečat u postizanju dogovora europskih čelnika oko daljnjeg djelovanja Unije. Međutim, u sadašnjim okolnostima, u kojima je gotovo sva energija usmjerena u savladavanje aktualne krize, planirani prioriteti predsjedanja su gurnuti u drugi plan te se cjelokupno djelovanje Unije moralo žurno prilagoditi novim okolnostima. Nakon početnog nekoordiniranog djelovanja, europske institucije su uspjele donijeti niz važnih odluka koji bi trebali pomoći u što bržem oporavku. Treba spomenuti i da su u ožujku otvoreni pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije. U tom pogledu čini se da je hrvatsko predsjedanje imalo uspjeha, posebno zbog vrlo izraženih razlika u stajalištima pojedinih zemalja u pogledu pristupa gospodarskom oporavku. U prezentacijskom smislu, vidljivost našeg predsjedanja je umanjena potrebom održavanja virtualnih sastanaka, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnog summita čelnika Europske unije, zemalja članica i zemalja zapadnog Balkana, kada su izostale uobičajene medijske slike koje prate takve skupove. Ipak, za konačnu ocjenu valja ipak pričekati kraj lipnja kada će biti jasnija konačna bilanca hrvatskog predsjedanja", jasno će Puljiz.
Biljana Borzan. Foto: Igor Kralj/PIXSELL
S druge strane, ovo je možda prilika...
Hrvatsko predsjedanje će ostati obilježeno najvećom krizom
"Hrvatska je proračun proglasila glavnim ciljem svoga predsjedanja i tu svakako trebamo iskoristiti priliku da se što više pomoći osigura za zemlje poput naše. Vjerujem da su naši ljudi koji rade na predsjedanju imali potpuno drugačiju viziju ovog procesa prije korona krize. Nažalost, nemamo puno vremena prilagoditi se novim okolnostima, jednostavno treba maksimalno iskoristiti preostalo vrijeme i odraditi najbolje što mogu za Hrvatsku", poručuje Borzan.
Ipak, ne može se pobjeći od toga da će, ističe Ressler, Hrvatsko predsjedanje ostati obilježeno najvećom krizom u povijesti Europske unije - pandemijom COVID-19 te europskim odgovorom na zdravstvenu i gospodarsku krizu.
"Naše predsjedanje je uspješno i takvi su i komentari kolega, a osim konteksta krize, pamtit će se i po temama kao što su politika proširenja i demografija na kojima je Hrvatska inzistirala. Usprkos znatno otežanim okolnostima, činjenica je kako su mnogi prioriteti hrvatskog predsjedanja ispunjeni. Pitanje proširenja Europske unije, jedne od najuspješnijih politika EU, ponovno je vraćeno visoko na dnevni red zahvaljujući hrvatskom pozicioniranju. Na videokonferenciji Europskog vijeća prije nekoliko tjedana deblokirano je otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, a na Zagrebačkom summitu ponovno je poslan signal europske perspektive prema jugoistočnoj Europi", naglašava Karlo Ressler.
Proračun EU-a samo je malen djelić nacionalne potrošnje država članica. Nakon procjene o sredstvima potrebnim za ostvarenje ciljeva iz svih područja, Parlament predlaže proračun koji iznosi 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka (GNI) EU-a. S obzirom na predviđanja o padu BDP-a kod većine zemalja članica ostaje za vidjeti koliko će proračun biti i hoće li se i kako s njim moći odgovoriti na krizu prouzrokovanu pandemijom koronavirusa.
