Europska komisija je na svojim internetskim stranicama objavila pitanja i odgovore kako će EU odgovoriti na koronavirus, a ističu da im je glavni cilj osiguravanje sigurnosti na jedinstvenom tržištu.
Objavu Europske komisije prenosimo u cijelosti:
Što Komisija poduzima kako bi osigurala odgovarajuću opskrbu zaštitnom opremom i lijekovima u cijeloj Europi?
Komisija poduzima sve potrebne korake kako bi osigurala odgovarajuću opskrbu zaštitnom opremom u cijeloj Europi. S obzirom na globalnu nestašicu, Komisija je pokrenula ubrzani postupak zajedničke nabave s 26 država članica. Kao dodatnu mjeru sigurnosti, Komisija donosi proširenje postojećeg provedbenog akta u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu (rescEU) za kupnju te opreme na razini Unije. Ako države članice to odobre, prve bi kupnje mogle uslijediti početkom travnja. Komisija osim toga iznosi prijedlog preporuke Komisije o postupcima ocjene sukladnosti i nadzora tržišta u kontekstu covida-19. Konkretno, time će se tijelima civilne zaštite omogućiti bolja opskrba određenim vrstama osobne zaštitne opreme, kao što su jednokratne maske za lice (čak i ako ta oprema nema oznaku CE), a da se pritom ne ugroze naši zdravstveni i sigurnosni standardi.
Komisija je u kontaktu s državama članicama i industrijom kako bi prikupila pouzdane informacije o opskrbi zaštitnom opremom. Komisija je zatražila da na tjednoj osnovi prima informacije o raspoloživim zalihama osobne zaštitne opreme, raspoloživom proizvodnom kapacitetu na državnim područjima i predviđenim potrebama.
Komisija s industrijom raspravlja i o drugim mogućnostima, kao što je opcija da se tekstilna poduzeća prebace na proizvodnju zaštitne opreme.
Kako Komisija osigurava da nacionalne mjere ograničavanja u pogledu osobne zaštitne opreme ne narušavaju jedinstveno tržište?
U kratkom vremenu ograničenja su počela zahvaćati sve više proizvoda, počevši od osobne zaštitne opreme, a u posljednje vrijeme proširila su se i na lijekove. Ograničenjima izvoza zanemaruju se integrirani lanci opskrbe. Blokiranjem ulaznih elemenata u određenim državama članicama stvaraju se uska grla u proizvodnji osnovnih proizvoda. Dolazi do poremećaja u logističkim i distribucijskim lancima koji se oslanjaju na središnja skladišta te se potiče gomilanje zaliha u lancu opskrbe. U konačnici se ograničenjima ponovno uvode unutarnje granice u vrijeme kada je solidarnost među državama članicama najpotrebnija i stvaraju prepreke djelotvornoj zaštiti zdravlja i života svih građana.
Komisija hitno ocjenjuje te mjere i s državama članicama raspravlja o promjenama koje su potrebne kako bi se osiguralo da zaštitna oprema dospije do onih kojima je potrebna. Usto objavljuje smjernice za države članice o tome kako uspostaviti primjerene mehanizme kontrole za jamčenje sigurnosti opskrbe diljem Europe, „Smjernice Komisije o EU-ovim pravilima i zajedničkim ciljevima za mjere za izvoz donesene u kontekstu krize uzrokovane covidom-19.”
Sve planirane nacionalne mjere kojima se ograničava pristup medicinskoj i zaštitnoj opremi moraju se raspraviti s Komisijom i drugim državama članicama. Mjere koje su dosad prijavljene Komisiji ocijenjene su uzimajući u obzir kriterij osiguravanja osnovnih dobara onima kojima su najpotrebnija. Komisija te slučajeve tretira kao prioritetno pitanje i države članice podupire u ispravljanju takvih mjera. Određene države članice koje su prve uvele mjere već su prihvatile zahtjev Komisije za izmjenu svojih mjera kako bi se u cijelom EU-u osigurala dostupnost bitne opreme onima kojima je najpotrebnija, npr. zdravstvenim djelatnicima, interventnim timovima i pacijentima. Komisija radi na rješavanju svih neriješenih slučajeva. Ako države članice svoja pravila ne prilagode u potrebnoj mjeri, Komisija će poduzeti pravne mjere.
Kako Komisija osigurava potporu Italiji kada je riječ o opskrbi osobnom zaštitnom opremom?
Komisija je u potpunosti svjesna kritične situacije u Italiji. Iznimno brzo širenje virusa uzrokovalo je aktualnu nedostupnost potrebne medicinske zaštitne opreme. Situaciju pogoršava činjenica da je nekoliko država članica donijelo ili je u postupku donošenja nacionalnih mjera kao što su zabrane izvoza, koje ozbiljno ometaju već ionako opterećen opskrbni lanac. Komisija je stoga inzistirala na tome da se države članice suzdrže od donošenja ili provedbe takvih nacionalnih mjera koje nisu ciljane i zatražila da surađuju u cilju primjene djelotvornog pristupa na razini EU-a, utemeljenog na solidarnosti među državama članicama.
Kakva su postojeća pravila EU-a o slotovima u zračnim lukama i zašto bi ih trebalo privremeno prilagoditi?
U skladu s važećim europskim pravilima, zračni prijevoznici koji žele zadržati iste slotove u zračnim lukama za sljedeću godinu moraju iskoristiti najmanje 80 % slotova koji su im dodijeljeni u okviru trenutačnog planskog razdoblja na temelju tzv. pravila „ne iskoristiš li, gubiš”.
Zbog izvanrednog pada potražnje za prijevoz putnika, za koji se očekuje da će se nastaviti u nadolazećim tjednima, iskorištenost slotova bit će ispod praga od 80 % utvrđenog pravilima EU-a za plansko razdoblje zima 2019. 2020. i ljeto 2020. Bez suspenzije tog pravila u trenutačnim okolnostima zračni prijevoznici vjerojatno će nastaviti s „fantomskim letovima” kako bi zaštitili svoja prava. To bi povećalo financijske gubitke i nepotrebno utjecalo na okoliš.
Kako bi se zračnim prijevoznicima omogućilo da prilagode svoje kapacitete s obzirom na pad potražnje uzrokovan pandemijom te kako bi se zaštitili financijsko zdravlje zračnih prijevoznika i okoliš, Komisija je predložila uvođenje suspenzije pravila o uporabi slotova.
Koje će razdoblje biti obuhvaćeno izuzećem?
Izuzeće će obuhvaćati razdoblje od 1. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020. te se prema potrebi može produljiti.
Jesu li takve mjere već bile uvedene prije?
Slične su mjere već bile donesene u prošlosti, uključujući 2001. nakon tragičnih napada 11. rujna i 2003. tijekom izbijanja SARS-a.
Koliko su pogođeni drugi prometni sektori?
Na kopnene lance opskrbe utjecalo je uvođenje zabrana na kopnenim granicama, odnosno ograničenja za vozače. Trajne i neprekinute pomorske usluge od ključne su strateške važnosti za trgovinske tokove prema cijelom EU-u i iz njega, pri čemu 75 % robe dolazi u EU morskim putem, a 30 % trgovine unutar EU-a odvija se plovilima. To je posebno važno za otočne države članice koje u cijelosti ovise o plovnim putovima kako bi osigurale opskrbu.
Komisija stoga s državama članicama koordinira mjere kako bi se osigurao stalni protok robe i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Videokonferencija sa svim ministrima prometa održat će se 18. ožujka kako bi se, među ostalim hitnim prometnim pitanjima povezanima s epidemijom covida-19, raspravljalo i o tim aspektima.
Što Komisija čini kako bi pomogla turizmu?
Kako bi pratila problem i procijenila učinke i rizike, Komisija je u stalnom kontaktu s ministarstvima država članica nadležnima za turizam, specijaliziranim međunarodnim organizacijama (Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) i industrijom EU-a.
Osim toga, Komisija je u suradnji s Europskom putničkom komisijom uspostavila ad hoc mrežu europskih udruga za turizam i putovanja radi razmjene informacija i procjene utjecaja u stvarnom vremenu kako bi podupirala tim za europski odgovor na koronavirus.
Konkretno, Komisija je, među ostalim, sektoru i državama članicama pružila pravnu analizu primjene Direktive o putovanjima u paket aranžmanima.
Komisija je 10. ožujka najavila mjere potpore likvidnosti kako bi ublažila posljedice krize za teško pogođena mala i srednja poduzeća. Mala i srednja poduzeća u turizmu trebala bi imati koristi od tih mjera, posebno u državama članicama u kojima turizam znatno doprinosi nacionalnim gospodarstvima.
Mobilizacija proračuna EU-a
Koje se mjere likvidnosti pružaju u suradnji s grupom Europske investicijske banke?
Komisija će sredstva u iznosu od jedne milijarde eura iz proračuna EU-a staviti na raspolaganje Europskom investicijskom fondu kao jamstvo u okviru postojećih programa COSME i Innovfin. Uz potporu dodatnog jamstva EU-a, Europski investicijski fond će potaknuti banke da osiguraju likvidnost MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije. Očekuje se da će se time mobilizirati financiranje obrtnog kapitala u iznosu od osam milijardi eura te poduprijeti najmanje 100 000 malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u EU-u.
Koliki je udio novih sredstava u toj milijardi eura?
Jedna milijarda eura preraspodijeljena je iz dijelova proračunskog jamstva EU-a (EFSU) predviđenog za dugoročne projekte i druge ciljeve. Sada će se upotrijebiti za financiranje hitnijih potreba za likvidnošću pogođenih MSP-ova.
Koliko brzo možete staviti na raspolaganje te mjere za likvidnost? Morate li izmijeniti Uredbu o EFSU-u?
Povećanje proračunskog jamstva za EIF može se staviti na raspolaganje u nadolazećim tjednima. Banke mogu iskoristiti dodatnu likvidnost od travnja 2020., čime im se omogućuje da povećaju potporu malim i srednjim poduzećima. Za to nije potrebna izmjena Uredbe o EFSU-u, već samo izmjena Sporazuma o EFSU-u između EIB-a i Komisije koja se može brzo provesti.
Ublažavanje učinka na zaposlenost
Što EU čini kako bi se zaštitili radnici na koje utječe koronavirus?
Trebamo gdje god je to moguće zaštititi radnike od nezaposlenosti i gubitka prihoda. EU je spreman poduprijeti države članice gdje je to moguće u ublažavanju učinka na radnike.
Proračun EU-a pomaže radnicima u sprečavanju nezaposlenosti i suočavanju s njome, primjerice putem strukturnih fondova. Bitnu potporu mjerama za borbu protiv pandemije covida-19 može pružiti Europski socijalni fond, zahvaljujući novoj investicijskoj inicijativi kao odgovor na koronavirus. Iz njega se može poduprijeti zdravstvena skrb, na primjer financiranjem zaštitne opreme, medicinskih proizvoda, mjera sprečavanja bolesti ili mjera za osiguravanje pristupa zdravstvenoj skrbi za najugroženije skupine. Osim toga, može podržati nacionalne programe koji pomažu ublažiti učinak pandemije zajedno s mjerama usavršavanja i prekvalifikacije tijekom programskog razdoblja.
Komisija će ubrzati pripremu zakonodavnog prijedloga za Europski sustav reosiguranja za slučaj nezaposlenosti. Cilj je te inicijative pružiti potporu onima koji rade i zaštititi one koji su izgubili posao u slučaju velikih šokova te smanjiti pritisak na javne financije država članica i tako ojačati socijalnu dimenziju Europe. Taj bi sustav bio posebno usmjeren na potporu nacionalnih politika kojima je cilj očuvanje radnih mjesta i vještina, primjerice programima skraćenog radnog vremena i/ili olakšavanjem prelaska nezaposlenih osoba s jednog radnog mjesta na drugo.
Europski fond za prilagodbu globalizaciji također bi se mogao mobilizirati kao potpora otpuštenim radnicima i samozaposlenim osobama u skladu s uvjetima postojeće i buduće Uredbe. U 2020. bit će dostupan iznos od najviše 179 milijuna EUR.
Neke su države članice već uvele privremene mjere, primjerice smanjenje broja radnih sati uz potporu dohotku, proširenje uvjeta bolovanja i promicanje rada na daljinu. Te mjere nisu obuhvaćene pravom EU-a. Komisija je uvjerena da je javno zdravlje prioritet za nacionalna tijela.
Koji je cilj investicijske inicijative EU-a kao odgovor na koronavirus?
Investicijskom inicijativom kao odgovor na koronavirus nastojat će se mobilizirati sva postojeća proračunska sredstva EU-a kako bi se osigurala financijska potpora državama članicama za hitan odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom i njezin dugoročni utjecaj. To uključuje predujmove plaćanja, preusmjeravanje sredstava iz kohezijskih fondova i pomaganje državama članicama da što prije usmjere novac tamo gdje je najpotrebniji.
Da bi novac bio dostupan za borbu protiv krize, Komisija predlaže brzu mobilizaciju gotovinskih pričuva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u okviru kohezijske politike EU-a. Time će se osigurati izravna likvidnost proračunâ država članica. Tako će se dati prednost uporabi još nedodijeljenih sredstava u iznosu od 37 milijardi EUR za financiranje kohezijske politike u okviru programa kohezijske politike za razdoblje 2014. 2020., čime će se pružiti prijeko potreban poticaj gospodarskim ulaganjima.
Komisija će usto omogućiti da svi rashodi u vezi s krizom uzrokovanom koronavirusom budu prihvatljivi za financiranje u skladu s pravilima kohezijske politike. Također će s najvećom fleksibilnošću primjenjivati pravila za trošenje sredstava za koheziju, čime se državama članicama omogućuje da koriste sredstva za financiranje mjera povezanih s krizom. To znači i veću fleksibilnost preraspodjele financijskih sredstava za zemlje članice kako bi se osiguralo da se novac troši tamo gdje je najpotrebniji: u sektoru zdravstvene skrbi, za potporu malim i srednjim poduzećima te tržištu rada.
Naposljetku, Komisija predlaže proširenje područja primjene Fonda solidarnosti EU-a (alata EU-a za potporu zemljama pogođenima prirodnim katastrofama) radi potpore državama članicama u ovoj izvanrednoj situaciji.
Glavni je cilj iskoristiti sve mogućnosti financiranja u okviru proračuna EU-a za potporu državama članicama EU-a uz najveću moguću fleksibilnost, minimalno dodatno administrativno opterećenje i što je brže moguće.
Što obuhvaća investicijska inicijativa EU-a kao odgovor na koronavirus?
Investicijskom inicijativom EU-a kao odgovor na koronavirus osigurava se da države članice mogu na najbolji mogući način iskoristiti sredstva iz proračuna EU-a za suočavanje s posljedicama krize uzrokovane koronavirusom. Sva moguća sredstva, u okviru postojećeg proračuna EU-a, koristit će se za potporu državama članicama u njihovu nošenju s ovom dosad nezabilježenom situacijom.
Inicijativa se sastoji od tri glavne komponente:
1. 37 milijardi eura europskih javnih ulaganja
Kako bi 37 milijardi eura europskih javnih ulaganja brzo usmjerila na saniranje posljedica krize uzrokovane koronavirusom, Komisija će predložiti da joj države članice ne moraju vratiti nepotrošena sredstva pretfinanciranja europskih strukturnih i investicijskih fondova za 2019. Države članice trebale bi u pravilu do kraja lipnja 2020. vratiti ukupno oko osam milijardi eura neiskorištenih pretfinanciranja koje su primile za 2019. Sada im je dopušteno zadržati taj novac koji će im osigurati zaštitni sloj likvidnosti od oko osam milijardi eura, čime će im se omogućiti da ubrzaju ulaganja povezana s pandemijom covida-19.
S obzirom na prosječne stope sufinanciranja u državama članicama, sredstvima u iznosu od oko osam milijardi eura će se, u kombinaciji sa sufinanciranjem iz proračuna EU-a u iznosu od otprilike 29 milijardi eura, moći aktivirati ukupna potpora iz proračuna EU-a u iznosu od 37 milijardi eura. Za to neće biti potreban novac iz nacionalnih proračuna, a osigurat će se prijeko potrebna likvidna sredstva za spašavanje života, održavanje poduzeća i još mnogo toga. Osim toga, države članice moći će preraspodijeliti sredstva na jednostavan način kako bi se na najbolji mogući način iskoristila sva dodatna nedodijeljena sredstva u okviru kohezijske politike za suočavanje s krizom uzrokovanom koronavirusom tamo gdje su učinci najteži.
Uz ublažavanje poteškoća javnih financija država članica i potporu njihovim zdravstvenim sustavima u kriznim razdobljima, ovom će im se mjerom pomoći i da ubrzaju trošenje svojih nedodijeljenih sredstava u okviru kohezijske politike. Time će se stvoriti sveobuhvatni pozitivni učinci za gospodarstvo.
2. Maksimalna fleksibilnost u primjeni pravila EU-a o rashodima
Kako bi se osiguralo da države članice mogu u potpunosti računati na potporu iz proračuna EU-a za suočavanje s krizom, Komisija predlaže da se rashodi povezani s koronavirusom učine prihvatljivima za financiranje sredstvima iz strukturnih fondova. To će omogućiti da troškovi zdravstvene skrbi budu prihvatljivi za financiranje. U tu svrhu države članice moći će:
upotrijebiti novac iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda za ulaganje u svoje sustave zdravstvene skrbi: kupnju zdravstvene i zaštitne opreme, sprečavanje bolesti, e-zdravstvo, medicinske proizvode (uključujući respiratore, maske i slično), osiguravanje radnog okruženja u sektoru zdravstvene skrbi i osiguravanje pristupa zdravstvenoj skrbi za ranjive skupine
upotrijebiti Europski fond za regionalni razvoj za pomoć poduzećima u suočavanju s kratkoročnim financijskim šokovima povezanima s koronavirusom. To bi primjerice moglo uključivati radni kapital u malim i srednjim poduzećima, s posebnim naglaskom na sektore koji su osobito teško pogođeni krizom
upotrijebiti Europski socijalni fond za privremenu potporu
nacionalnim programima skraćenog radnog vremena kojima se
pridonosi ublažavanju učinaka šoka
upotrijebiti Europski fond za pomorstvo i ribarstvo kako bi se
zaštitili prihodi ribara i uzgajivača u akvakulturi koji su
pogođeni krizom.
Budući da države članice i dalje imaju do 28 milijardi EUR sredstava iz strukturnih fondova iz svojih nacionalnih omotnica za razdoblje 2014. 2020. koja još nisu dodijeljena projektima, moći će se koristiti navedenom dodatnom fleksibilnošću kako bi se ta neiskorištena sredstva usmjerila na borbu protiv krize.
Nadalje, kako bi ubrzala provedbu na terenu, Komisija će pravila o trošenju sredstava EU-u za koheziju primjenjivati uz najveću fleksibilnost. Komisija će tim mjerama osigurati da države članice EU-a mogu iskoristiti sve mogućnosti financiranja iz proračuna EU-a kako bi odgovorile na trenutačne potrebe.
3. Pristup Fondu solidarnosti EU-a
U okviru ove inicijative Komisija predlaže da se u hitne situacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti EU-a uključe i krize u području javnog zdravstva. Sredstva iz tog fonda državama članicama trenutačno pomažu u suočavanju s nizom prirodnih katastrofa, uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i sušu.
Današnjom će se mjerom osigurati da najteže pogođene države članice imaju pristup dodatnoj potpori u iznosu do 800 milijuna eura.
Komisija će biti spremna pružiti administrativnu potporu državama članicama prema potrebi.
Jesu li to nova sredstva?*
U okviru investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus Europska komisija predlaže mobilizaciju svih postojećih proračunskih sredstava EU-a u području kohezije za potporu državama članicama u njihovoj borbi s pandemijom covida-19.
Otprilike osam milijardi eura već je isplaćeno državama članicama. Državama članicama EU-a sada će biti dopušteno da zadrže ta sredstva kako bi pokrile sve troškove povezane s koronavirusom. Uz sredstva iz kohezijskih fondova EU-a države članice moći će usmjeriti više od trostruko većeg iznosa tamo gdje je najpotrebnije: za potporu sektoru zdravstvene skrbi i pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni krizom.
Hoće li to biti na štetu kohezijske politike?
Sasvim sigurno ne. Stavljanjem tih iznosa na raspolaganje sada i na fleksibilan način, Komisija osigurava da se financijska sredstva usmjeravaju tamo gdje su najpotrebnija.
Osim toga, ovim bi se prijedlogom stvorili uvjeti za ubrzavanje provedbe kohezijske politike EU-a, usmjeravajući sredstva tamo gdje su najpotrebnija. Države članice EU-a moći će iskoristiti predložena sredstva za nacionalno sufinanciranje projekata za koje bi inače morale izdvojiti sredstva iz nacionalnog proračuna. Time bi se smanjio pritisak na državne proračune.
U kojem se roku trebaju potrošiti ta sredstva?
Europska unija suočava se s krizom neviđenih razmjera koja zahtijeva iznimne mjere.
Komisija danas podnosi svoj zakonodavni prijedlog. S obzirom na okolnosti Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da hitno odobre ovaj prijedlog kako bi mogao biti donesen u sljedeća dva tjedna. Težina izazova zahtijeva zajednički razmjeran odgovor.
Komisija je u međuvremenu već osnovala radnu skupinu radi koordinacije rada s državama članicama i utvrđivanja njihovih pravih potreba te kako bi im pružila pomoć. Navedena radna skupina i druge službe Komisije odmah će biti na raspolaganju državama članicama koje su najjače pogođene te im pomagati u provedbi mjera u okviru inicijative.
Cilj je učinkovito mobilizirati novac što je moguće prije, a najkasnije u nadolazećim tjednima. Komisija neće štedjeti napore kako bi taj cilj ostvarila.
Hoće li se primjenjivati standardna pravila kohezijske politike ili bi bilo bolje aktivirati odredbe za hitne slučajeve?
Prijedlog će se provesti izmjenom pravila za korištenje sredstava iz kohezijske politike EU-a (Uredba o zajedničkim odredbama, uredba o Europskom fondu za regionalni razvoj i o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo).
U slučaju da države članice trebaju izmijeniti svoje nacionalne operativne programe, Komisija će to omogućiti. Cilj je brzo osloboditi i aktivirati sredstva.
Kako će se sredstva raspodijeliti među državama članicama?
Nacionalna raspodjela sredstava ovisit će o iznosima koje su države članice trebale nadoknaditi Komisiji ove godine. Raspodjela ovisi o veličini kohezijske omotnice i brzini provedbe.
Zašto ste prvo najavili 25 milijardi eura, a sada se spominje 37 milijardi eura?
Dobra je vijest da će u okviru investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus državama članicama biti dostupno više sredstava nego što je prvotno najavljeno.
Iznosi navedeni u prvoj najavi bili su konzervativna početna procjena za cijeli EU. Djelomično su se temeljili na izračunu prosječne stope sufinanciranja kohezijske politike u cijelom EU-u.
Konačni iznosi temelje se na potvrđenim podacima za pojedine države članice. Uzimaju u obzir, na primjer, stvarnu stopu sufinanciranja svake države članice.
Korištenjem preciznih i potvrđenih podataka omogućen je znatno veći ukupni iznos nego što je na početku procijenjeno.
Hoće li države članice iduće godine morati vratiti tih oko osam milijardi eura? Kako će to funkcionirati?
Tih otprilike osam milijardi eura sredstva su koja bi države članice u normalnim okolnostima morala vratiti u proračun EU-a do kraja lipnja 2020. Komisija sada predlaže da države članice EU-a zadrže ta sredstva barem do 2025., kada će Komisija početi sa zatvaranjem programa u okviru dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. Države članice neće morati nadoknaditi sredstva ako sredstva u cijelosti potroše u skladu s relevantnim pravilima.
Zahvaljujući tim sredstvima Komisija će državama članicama osigurati veliko povećanje likvidnosti u ovom razdoblju bez presedana, što će državama članicama olakšati korištenje sredstava iz kohezijskih fondova EU-a za borbu protiv koronavirusa. Tim će se potezom osigurati i da države članice u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste kohezijska sredstva koja su im na raspolaganju.
Državne potpore
Kako države članice mogu poduprijeti poduzeća pogođena pandemijom covida-19 u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama?
Financijska potpora iz sredstava EU-a ili nacionalnih sredstava dodijeljena zdravstvenim ili drugim javnim službama za suočavanje s krizom uzrokovanom covidom-19 nije obuhvaćena kontrolom državnih potpora. Isto vrijedi za svaku drugu javnu financijsku potporu koja se izravno dodjeljuje građanima. Slično tome, mjere javne potpore koje su dostupne svim poduzećima, kao što su primjerice subvencije za plaće i suspenzija plaćanja poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost ili socijalnih doprinosa, nisu obuhvaćene kontrolom državnih potpora te ne zahtijevaju odobrenje Komisije na temelju pravila EU-a o državnim potporama. U tim slučajevima države članice mogu odmah djelovati.
Kada se primjenjuju pravila o državnim potporama, države članice mogu osmisliti dostatne mjere potpore za pomoć poduzećima ili sektorima koji su pogođeni posljedicama pandemije covida-19 u skladu s postojećim okvirom EU-a za državne potpore. U tom pogledu:
pravila EU-a o državnim potporama koja se temelje na članku 107. stavku 3. točki (c) UFEU-a dopuštaju državama članicama da zadovolje akutne potrebe za likvidnošću poduzeća kojima prijeti stečaj zbog pandemije covida-19
članak 107. stavak 2. točka (b) UFEU-a državama članicama omogućuje da određenim poduzećima ili određenim sektorima pruže potporu (u obliku programa) radi otklanjanja štete izravno uzrokovane izvanrednim događajima kao što su oni prouzročeni pandemijom covida-19
te se mjere mogu dopuniti nizom dodatnih mjera, na primjer na temelju Uredbe o de minimis potporama i Uredbe o općem skupnom izuzeću, koje države članice mogu uvesti odmah bez uključivanja Komisije.
Koliko će dugo Komisiji trebati da odobri mjere potpore koje planiraju uvesti države članice?
Komisija je uvela sve potrebne procedure kako bi se omogućio brzi postupak odobravanja nacionalnih mjera potpore nakon što ih države članice prijave. Konkretno:
odluke će se prema potrebi donositi u roku od nekoliko dana otkad države članice dostave potpunu prijavu državne potpore.
Komisija je otvorila poseban sandučić e-pošte i broj telefona na koje države članice mogu uputiti sve svoje upite.
Komisija je spremna osigurati predloške na temelju prijašnjih odluka o mogućnostima za dodjelu potpore poduzećima u skladu s važećim pravilima EU-a o državnim potporama.
Postoje li posebna pravila koja se primjenjuju na iznimno kritične situacije kao što je situacija s kojom se trenutačno suočava Italija?
U slučaju osobito teške gospodarske situacije, kao što je ona s kojom se trenutačno suočava Italija, pravilima EU-a o državnim potporama državama članicama omogućuje se da dodijele potpore radi otklanjanje ozbiljnih poremećaja u svojem gospodarstvu. To je predviđeno člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a. Komisija je spremna surađivati s Italijom na dodatnim mjerama koje bi mogle biti potrebne na toj osnovi.
U tijeku je procjena Komisije o tome mogu li druge države članice pretrpjeti iste ozbiljne gospodarske posljedice, a Komisija neprekidno prati situaciju u cijelom EU-u, u bliskoj suradnji s državama članicama.
Komisija priprema poseban pravni okvir kojim se utvrđuje konkretan skup fleksibilnih mjera potpore koje bi se u slučaju potrebe mogle primijeniti na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a. Sličan je okvir donesen u prošlosti radi suočavanja s financijskom krizom 2008.
Bankarski sektor
Koja je uloga bankarskog sektora s obzirom na izjave Europske središnje banke (ESB) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA)?
Banke u EU-u dobro su kapitalizirane i imaju zaštitne slojeve likvidnosti koji se mogu upotrijebiti za ublažavanje učinka pandemije covida-19. S obzirom na to da banke imaju ključnu ulogu u financiranju kućanstava i poduzeća u EU-u, od ključne je važnosti da budu u stanju nastaviti pružati likvidnost gospodarstvu.
Komisija pozdravlja mjere koje su države članice poduzele kako bi pružile jamstva za potporu poduzećima. Komisija također pozdravlja izjave EBA-e i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i pozive na fleksibilnost u primjeni bonitetnog okvira (tj. zaštitnih slojeva kapitala i likvidnosti, uključujući smjernice iz stupa 2.), kao i ublažavanje zahtjeva u okviru stupa 2. Pozivamo nadzorna tijela da usvoje koordinirani pristup i da u potpunosti iskoriste fleksibilnost nadzornog okvira EU-a.
Iskorištavanje pune fleksibilnosti europskog fiskalnog okvira
Kako Komisija namjerava državama članicama omogućiti da iskoriste punu fleksibilnost europskog fiskalnog okvira?
Komisija će u potpunosti iskoristiti fleksibilnost koja je ugrađena u fiskalni okvir EU-a kako bi državama članicama pomogla u suočavanju s krizom.
Paktom o stabilnosti i rastu predviđa se uzimanje u obzir negativnog proračunskog učinka neuobičajenog događaja poput sadašnje pandemije. To se odnosi i na učinak sporijeg gospodarskog rasta i na dodatnu potrošnju povezanu s pandemijom covida-19.
Naposljetku, Komisija je spremna predložiti Vijeću da aktivira opću klauzulu o odstupanju kako bi se osigurala općenitija potpora fiskalne politike. Tom bi se klauzulom, u suradnji s Vijećem, suspendirala fiskalna prilagodba koju Vijeće preporučuje za slučaj ozbiljnog gospodarskog pada u europodručju ili u EU-u u cjelini.
Kako će se to primjenjivati u praksi? Koji su sljedeći koraci?
Komisija smatra da se u trenutačnoj situaciji treba primjenjivati fleksibilnost za suočavanje s „neuobičajenim događajima izvan kontrole države” kojom se državama članicama omogućuje da privremeno odstupe od potrebnih fiskalnih prilagodbi.
Države članice mogu podnijeti zahtjev za fleksibilnost u okviru programa stabilnosti, u kojima su utvrđeni njihovi fiskalni planovi za sljedeće tri godine. Programi stabilnosti bit će predstavljeni u travnju 2020. Komisija će provesti preliminarnu procjenu tih zahtjeva u okviru „klauzule o neuobičajenim događajima” nakon njihova podnošenja. Komisija će u svojoj procjeni voditi računa o potrebi država članica da provedu hitne mjere za obuzdavanje epidemije, rasterećivanje zdravstvenih sustava i suzbijanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije.
U Komisijinim preporukama po državama članicama, koje će se objaviti kasnije tijekom proljeća, uzet će se u obzir i najnovija gospodarska kretanja te prema potrebi prilagoditi fiskalni napori koji se zahtijevaju od država članica kako bi se u obzir uzela gospodarska situacija.
Stoga će se u preporučenom fiskalnom naporu uzeti u obzir situacija svake pojedine zemlje, uključujući pogoršanje gospodarske aktivnosti, izvanredne rashode i ciljane mjere pomoći.
Preporuke po državama članicama morat će odobriti Vijeće.
Koji bi se rashodi mogli olakšati osiguravanjem te fleksibilnosti?
Komisija je svjesna znatnih troškova s kojima će se države članice suočiti pri provedbi mjera potrebnih za obuzdavanje pandemije, pružanje potpore zdravstvenim sustavima i suzbijanje negativnih socioekonomskih posljedica pandemije covida-19.
Izdaci za hitne mjere obuzdavanja pandemije mogu se, na primjer, odnositi na osiguravanje medicinske opreme, povećanje kapaciteta bolnica, mjere civilne zaštite i informativne kampanje.
Potrošnja bi se mogla usmjeriti i na pružanje potpore radnicima, posebno samozaposlenim osobama i poduzećima u specifičnim sektorima i područjima koja su suočena s prekidima proizvodnje ili prodaje te su stoga pogođena smanjenjem likvidnosti, posebice mala i srednja poduzeća.
Je li Komisija zabrinuta da će se pružanjem fleksibilnosti stvoriti rizici za fiskalnu održivost?
Prvi je prioritet Komisije iskoristiti sve alate koji su joj na raspolaganju kako bi se zaštitila dobrobit ljudi i osigurao učinkovit i sveobuhvatan hitni odgovor na pandemiju koronavirusa. Zato će pomoći državama članicama pružanjem pune fleksibilnosti koja je predviđena fiskalnim okvirom za provedbu hitnih mjera potrebnih za obuzdavanje pandemije koronavirusa i ublažavanje njezinih negativnih socioekonomskih posljedica. To bi pak trebalo dovesti do bržeg gospodarskog oporavka te na taj način dugoročno ograničiti rizike za fiskalnu održivost.
Naša fiskalna pravila i okvir gospodarskog upravljanja dobro su opremljeni za suočavanje s posljedicama pandemije bez ugrožavanja fiskalne održivosti u srednjoročnom razdoblju.
Nakon izbijanja gospodarske i financijske krize ekonomska i monetarna unija Europe doživjela je temeljitu reformu. Zahvaljujući tome u stanju smo poduzeti mjere potrebne za učinkovit odgovor na sadašnju krizu uz očuvanje makroekonomske stabilnosti.
Komisija će i dalje pomno pratiti razvoj događaja i spremna je poduzeti daljnje mjere u bliskoj suradnji s državama članicama i ESB-om.
Tablicu s predviđenim potporama za svaku državu pročitajte
OVDJE
