Cilj je tog zakona povećati transparentnost i usporedivost naknada povezanih s računom za plaćanja, uspostaviti pravila za prebacivanje računa unutar države, olakšati prekogranično otvaranje računa. Transparentnost se predviđa postići putem triju instrumenata - informativnog dokumenta o naknadama, izvješća o naknadama i usporedbom naknada, rekao je državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekdžić.
Banka će, naime, morati potrošaču, prije nego ga obveže ponudom ili okvirnim ugovorom o računu, dati informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge i pojmovnik koji mora obuhvatiti barem nazive i definicije usluga. Popis od najmanje 10, a najviše 20 najreprezentativnijih usluga povezanih s računom za plaćanje utvrdit će HNB podzakonskim propisom. Banka će za izvršene usluge morati najmanje jednom godišnje besplatno dati potrošaču izvješće o obračunatim i plaćenim naknadama i kamatama.
Hrvatska narodna banka na svojoj će mrežnoj stranici objavljivati usporedbu naknada koje banke naplaćuju potrošačima za najreprezentativnije usluge, pa će potrošači tako vrlo jednostavno moći odabrati najpovoljniju kreditnu instituciju. Zakonom se pojednostavljuje prebacivanje računa iz jedne u drugu banku.
Građani su potkraj 2015. u bankama, odnosno kod kreditnih institucija imali 7 milijuna i 258 tisuća transakcijskih računa, u prosjeku dva računa, naveo je Tufekdžić.
U tih 7,2 milijuna, trenutačno je blokirano 913 tisuća transakcijskih računa, kaže Boris Lalovac (SDP) i dodaje da je čista zarada poslovnih banaka od provizija i naknada u 2016. iznosila 3,2 milijarde kuna. Usporedbe radi, proračun MORH-a je 4,5 milijardi kuna, dva Pelješka mosta se naprave bez EU sredstava samo od naknada i provizija banaka, izračunao je Lalovac.
Hrvatska je El Dorado za banke, dodaje Goran Aleksić (SNAGA) i ističe da su banke od konverzije kredita u "švicarcima" zaradile 40 milijardi kuna u posljednjih deset godina. Vrlo je zanimljivo da im je El Dorado upravo u zemljama tranzicije, rekao je Aleksić.
