Ekipa Danas.hr RTL-a u četvrtak je na Odjel za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar odnijela na testiranje juneći but, odreske junećeg buta, biftek, pileća prsa i tuna steak, a danas su im stigli rezultati.
"Ni jedan od ovih uzoraka mesa i tune nije imao zabilježenu prisutnost nitrita, tako možemo zaključiti da uzorci nisu bili stari", kazao je voditelj Odjela, Dario Lasić.
Pozitivni rezultati
Injektiranje mesa sa slanom otopinom nije neobično, no s mesom koje su donijeli na analizu to nije bio slučaj.
"Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200 do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo u literaturi. Da je bilo preko 5000, dakle preko 5 posto, onda bi mogli sumnjati da su namjerno ubrizgavali polifosfate da bi meso dobilo na vodi", kaže Lasić, a pileća prsa i tuna steak su isto u dopuštenim granicama.
'Hrana u Hrvatskoj je sigurna'
Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Samo lani uvezli smo više od 175 tisuća tona. Najviše svinjetine i to iz Mađarske i Njemačke. Ipak, kontrole su svakodnevne.
"Na godišnjoj razini to je preko 3000 uzoraka koji se uzimaju, na čemu se napravi 130 tisuća analiza i to se radi samo o kemijskim kontaminantima. Imamo jako dobru sliku i možemo zaključiti da je hrana u Hrvatskoj sigurna", govori stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.
Kako prepoznati dobro od lošeg mesa?
A kada mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. Često se više puta odmrzava, vakumira, prepakirava i onda završi na akciji.
Na kraju krajeva, razliku između dobrog i lošeg mesa lako je uočiti.
"Mogle bi biti rupice na površini mesa, ako su malo deblje igle koje su ostavile tragove od uboda. Naravno, senzorski jer ako je boja promijenjena, naravno da će nas to odbiti. Sluzavost površine mesa govori da se radi o neadekvatnom čuvanju i da je meso staro", kazao je Lasić.
