Obiteljski zakon propisuje oštre sankcije za neplaćanje alimentacije. Do tri godine zatvora kazna je za rastavljenog roditelja koji više mjeseci ne podmiruje financijsku obvezu uzdržavanja djeteta. Ne ispunjava li roditelj svoju obvezu uredno i u cijelosti, drugi je roditelj dužan obavijestiti Centar za socijalnu skrb. Ako ovršni postupak ne uspije, Centar pokreće tužbu protiv dužnika.
Roditelj s kojim dijete živi u slučaju neplaćanja alimentacije ima pravo na privremeno uzdržavanje na teret Centra za socijalnu skrb dok roditelj obveznik uzdržavanja ne počne ponovno ispunjavati svoju obvezu, a najdulje u trajanju od tri godine, piše tportal.
Tako zasada stoji u važećem Zakonu o privremenom uzdržavanju. Prema njemu, roditelji su dužni uzdržavati dijete do završetka školovanja, a najdulje do 26. godine života. U slučaju razvoda braka utvrđuje se obveza uzdržavanja djeteta za svakog roditelja odlukom suda, sporazumom koji potvrđuje sud ili planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Raspodjela obveza prije svega ovisi o tome s kime dijete živi. Dijete najčešće ostaje živjeti s jednim roditeljem koji svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava svakodnevnom skrbi o njemu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom svoj doprinos daje u obliku novčane naknade (alimentacije). Ako su roditelji razvedeni i dalje žive zajedno s djetetom, mogu se sporazumjeti ili sud može odrediti da se zajednički skrbe o djetetu, a njegove materijalne potrebe zadovoljavaju u skladu s prihodima svakoga od njih. Ako dijete ne živi ni s jednim roditeljem, alimentaciju su dužna plaćati oba roditelja.
Što ako roditelji ne mogu plaćati alimentaciju?
U slučaju nemogućnosti zbog radne nesposobnosti roditelja, obveznici uzdržavanja maloljetnog djeteta mogu biti i djed ili baka. Inače, u pitanju je mjera koja ne postoji ni u jednoj europskoj zemlji, kako već godinama upozoravaju umirovljeničke udruge. Kako neslužbeno doznaje mirovina.hr, Vlada i umirovljeničke udruge dogovorili su ukidanje te odredbe, a odluka bi se trebala primjenjivati najkasnije od siječnja 2024.
Teret alimentacije može pasti i na maćehu ili očuha ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od drugog roditelja ili kada su u trenutku smrti roditelja živjeli s pastorkom.
Kako se određuje visina alimentacije?
Prilikom određivanja alimentacije sudskim putem, sud procjenjuje mogućnosti roditelja, uzimajući u obzir njegovo imovinsko stanje, sva primanja, vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Pritom treba uzeti u obzir prihode uzdržavane osobe, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju.
Zakon određuje minimum koji predstavlja donju granicu iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta.
Ove godine minimalna naknada povećana je za oko pet posto u odnosu na lanjsku te za dijete do šest godina iznosi 172,67 eura (17 posto prosječne plaće), za dijete od sedam do 12 godina 203,15 eura (20 posto prosječne plaće), a za dijete od 13 do 18 godina 223,46 eura (22 posto prosječne plaće).
Alimentacija može biti i niža od propisanog zakonskog minimuma u slučajevima kada roditelj uzdržava dvoje ili više djece ili ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanju.
Kako se izračunava iznos alimentacije?
Konkretni iznos alimentacije izračunava se na temelju tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi i prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima. Tablica se ažurira jednom godišnje (najkasnije do 1. travnja za tekuću godinu) u skladu s kretanjem troškova života. Postoji 14 platnih razreda prema kategoriji prihoda, a ukupan iznos uzdržavanja koji je dužan plaćati roditelj određuje se do određene granice, tako da obvezniku uzdržavanja nakon namirenja obveze uzdržavanja preostane iznos prihoda najmanje u visini zajamčenog preostalog dijela prihoda.
Prilikom utvrđivanja prihoda obveznika plaćanja alimentacije bitno je da se uzmu u obzir svi izvori prihoda. Ako o alimentaciji odlučuje sud, dužan je u utvrđivanju prihoda tražiti podatke od Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Financijske agencije, Porezne uprave i HZZO-a.
Za obveznika plaćanja alimentacije s prihodima do 1016 eura primjenjuju se prethodno spomenuti minimalni novčani iznosi alimentacije, a u višim platnim razredima ona se povećava proporcionalno rastu prihoda. Tako, primjerice, za one s prihodima između 2124 i 2919 eura visina alimentacije za dijete do šest godina može iznositi između 361 i 451 euro, za dijete od 7 do 12 godina između 425 i 531 euro, a za dijete od 13 do 18 godina između 467 i 584 eura.
Ako roditelj plaća alimentaciju za dvoje i više djece, u izračunu se ne uzima apsolutni zbroj dvije cijele alimentacije, već se konačni iznos umanjuje do jedne polovice navedenog iznosa.
U slučaju kada obveznik plaćanja alimentacije mjesečno zarađuje više od 4645 eura, što je gornja granica, sud može u parničnom postupku odrediti alimentaciju u višem iznosu od predviđenog, ako utvrdi da postoje opravdane okolnosti, vodeći pritom računa o tome da uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja.
POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj alimentaciju ne plaća 10 tisuća roditelja: 'Smatramo da neplatišama uzdržavanje treba puhati za vratom'
Stiže i alimentacijski fond?
Premijer Andrej Plenković je u rujnu najavio osnivanje Alimentacijskog fonda. Nije u pitanju nova ustanova, već poboljšanje postojećeg instituta u sklopu socijalne skrbi, tzv. privremenog uzdržavanja. Glavna je novost da će se državna alimentacija isplaćivati djeci do njihove 18. godine, a ne najduže tijekom razdoblja od tri godine, kako je to sada bilo zakonom propisano. Vjerojatno će se podići i iznosi alimentacije.
Prema procjenama, u Hrvatskoj za oko 9000 maloljetne djece roditelji ne plaćaju alimentaciju. Prema važećem Zakonu o privremenom uzdržavanju, dijete ima pravo da mu država plaća alimentaciju ako njegov roditelj, obveznik uzdržavanja, ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka radi ostvarivanja uzdržavanja. Dijete sada ima pravo dobivati alimentaciju od države najduže tri godine, što, primjerice, znači da dvogodišnje dijete za koje roditelj ne plaća alimentaciju može primati uzdržavanje najkasnije do pete godine i ne postoji zakonska mogućnost da se to produži. Stoga bi novi Zakon trebao propisati da će se privremeno uzdržavanje plaćati sve dok roditelj obveznik ne počne podmirivati obveze, a najkasnije do djetetove 18. godine. Radna skupina zalaže se za to da se iznosi alimentacije udvostruče, odnosno izjednače s iznosom minimalnih potreba djeteta.
Istovremeno s isplatom alimentacije, Centar za socijalnu skrb u kojem se predaje zahtjev za privremenim uzdržavanjem i preko kojeg se odvijaju isplate, dužan je naložiti roditelju neplatiši da podmiri svoja dugovanja. Ako roditelj to ne učini, preko državnog odvjetništva se pokreću postupci za prisilnu naplatu. Ubuduće bi ovaj dio, kako doznaje Jutarnji list, trebala voditi Agencija za osiguravanje radničkih tražbina, koja ima iskustva u prisilnim naplatama.
