Građani Hrvatske najviše su dužni financijskim institucijama - bankama, kreditnim unijama, štedionicama, osiguravajućim društvima i drugima - kojima ukupno duguju 22 milijarde kuna ili 52 posto od ukupnih dugova. Državi, odnosno jedinicama lokalne uprave i samouprave građani duguju daljnih pet milijardi kuna, dok dugovi prema telekomunikacijskim kompanijama iznose nešto više od milijardu kuna.
"Ne sramim se svoje blokade"
Jedna od tristo i nešto tisuća blokiranih građana Hrvatske je i Vinkovčanka Anamarija Popović koja je u blokadi već skoro sedam godina ili, preciznije, 2527 dana. Dug joj iznosi 149.702 kune, od čega na glavnicu otpada 60.000 kuna. Ona za Slobodnu Dalmaciju kaže da se unatoč svemu ne stidi svoje blokade.
"Ne sramim se svoje blokade, dogodila mi se jer sam ostala bez posla i godinama nisam uspijevala pronaći drugi, nikako zato što sam namjerno izbjegavala svoje obveze. Ne vidim izlaz iz situacije jer u Slavoniji, gdje živim, ne uspijevam pronaći stalno zaposlenje kako bih kontinuirano vraćala dug. Spasa ustvari ne može ni biti sve dok se u Ovršnom zakonu nešto radikalno ne promijeni. Moja obitelj ima još jednog odraslog člana koji je u radnom odnosu i blokiran, dvoje djece koja pohađaju osnovnu školu, a treće je na putu", govori ona.
Teško je, kaže, jer djeca rastu, a time i njihove potrebe, a u kući im svakog mjeseca zbog blokade na koncu nedostaje najmanje 1500 kuna. Ona i obitelj osuđeni su na pretakanje iz šupljeg u prazno i domišljanje kako o odakle namaknuti novac za školske izlete, ekskurzije, izvanškolske aktivnosti...
Neće platiti račune da može ispeći kolače
Ipak, najteže je, kaže, u ovo blagdansko doba.
"Djecu ne vodim sa sobom u kupnju, ne zato što su nerealni ili razmaženi u željama i prohtjevima, upravo suprotno! Svjesni su oni toga da im ne mogu priuštiti original legiće, autić s daljinskim ili novi mobitel. Ubija me, međutim, to što uopće više ni ne govore što bi htjeli dobiti za Božić. Ovaj mjesec nećemo platiti račune da bismo mogli kupiti jelku, napraviti im omiljene kolače i skuhati jela koja obožavaju... Nastojat ćemo nekako "izvući" suprugovu božićnicu, koju nam redovito svake godine proguta ovrha. Vidim da su drugi uspjeli, vrijedi pokušati", kaže ona.
Naime, poslodavci su poslušali apel udruge "Blokirani" i sindikata, pa radnicima koji su u financijskim problemima isplaćuju božićnice u gotovini, "na ruke". Miriam Kervatin, predsjednica udruge 'Blokirani' kaže da će im takva ponmoć dobro doći jer 99 posto blokiranih živi s 2000 kuna mjesečno.
Dug kućanstava premašio dug privrede
Kervatin također ističe da, gledajući statistički, nema države u svijetu poput Hrvatske u kojoj je toliko blokiranih.
"U kontaktu sam s ljudima i znam da ne postoji profesija u kojoj nema blokiranih osoba. Svi oni žive s ogromnim stresom jer ne znaju tko će im sutra zakucati na vrata – ako idete u bolnicu na operaciju, vi ne znate je li tom doktoru upravo blokiran račun i tresu li mu se ruke. U istoj su situaciji i policajci, vatrogasci, profesori... Mi sada govorimo o 320.000 obitelji, što je ogroman porast u odnosu na 2010. godinu, kad je započela kriza i kad je bilo 25.000 blokiranih kućanstava", kazala je za Slobodnu Dalmaciju čelnica udruge 'Blokirani' dodajući da je od 2014. dug kućanstava premašio ukupni iznos duga hrvatske privrede.
Inače, blokiranim građanima od ovog su rujna račun tri četvrtine primanja zaštićene od ovrhe, ali maksimalni iznos zaštite je 3600 kuna.
