Od travnja do srpnja 2020., unatoč blagom poboljšanju situacije u pogledu radnog vremena i sigurnosti posla, došlo je i do vrlo nepovoljnog kumulativnog socijalnog i ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa na živote građana, osobito žena i mladih.
Hrvatski građani su istaknuli znatne egzistencijalne probleme, pesimistični su po pitanju svoje financijske budućnosti i imaju vrlo nisku razinu povjerenja u nacionalnu vladu i EU, pokazalo je novo izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina ‐ Eurofounda, objavljeno potkraj rujna 2020., o utjecaju pandemije na privatni i poslovni život građana diljem Europske unije (EU).
Po 'krpanju kraja s krajem' smo na vrhu EU-a
"Na razini cijele Europske unije najvažniji zaključak je da su zbog vrlo negativnog utjecaja koronavirusa snažno povećane međugeneracijske i rodne nejednakosti", ističe Predrag Bejaković u novom Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije "Utjecaj koronavirusa na život i rad građana u Europskoj uniji".
"Prema izvješću Eurofounda, građani Hrvatske navode znatne financijske i egzistencijalne probleme (tzv. krpanje kraja s krajem koje je gotovo najviše na razini EU-a), vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU", istaknuo je Predrag Bejaković.
Dodaje da građani, ne samo u Hrvatskoj, često nisu dovoljno dobro upoznati sa svime što se ostvaruje na nacionalnoj i europskoj razini, pa je važno usvojiti jasnu komunikacijsku strategiju, ali i nadalje poticati europsku solidarnost. Time bi se vjerojatno i u Hrvatskoj moglo povećati povjerenje u vladu na nacionalnoj i EU razini, koje je zasad vrlo nisko.
Povećana nezaposlenost među mladima
Izvješće je među ostalim pokazalo da je na tržištu rada zbog porasta nezaposlenosti pogoršan položaj mladih u dobi od 18 do 34 godine. Nadalje, tijekom pandemije od travnja do srpnja žene su češće od muškaraca ostajale bez posla, a kod onih koje su ostale zaposlene dodatno je narušena usklađenost poslovnog i privatnog života. Koronavirus je najnepovoljnije utjecao na žene u dobi od 18 do 34 godine jer su upravo one najčešće gubile posao. S druge strane, najmanju vjerojatnost da će izgubiti posao imali su muškarci u dobi od 35 do 49 godina.
Strah od gubitka posla bio je najizraženiji u Bugarskoj i Grčkoj, a najmanji u Danskoj, Austriji i Mađarskoj. U Hrvatskoj je 8% ispitanika u ovom razdoblju izgubilo posao, što je i prosjek EU-a. Vjerojatnost da će u sljedeća tri mjeseca izgubiti posao bila je 19% u travnju i 11% u srpnju, odnosno u oba mjeseca bila je nešto iznad prosjeka EU-a (15% u travnju i 10% u srpnju), ali ipak znatno niža nego u Bugarskoj, Malti, Grčkoj i Portugalu.
Hrvati najmanje optimistični u EU-u
Što se tiče samoprocjene vlastite financijske situacije u iduća tri mjeseca, u travnju je pogoršanje očekivalo gotovo 40%, a u srpnju četvrtina ispitanika. Najmanji strah od pogoršanja zabilježen je u Danskoj i Luksemburgu, a najveći u Hrvatskoj i Grčkoj. U travnju je 47% ispitanika na razini EU-a izjavilo kako je njihovo kućanstvo imalo financijskih poteškoća u sastavljanju kraja s krajem, a u srpnju 44%. U srpnju je, pak, Hrvatska bila zemlja EU-a u kojoj se najčešće izvještavalo o velikim poteškoćama pri sastavljanju kraja s krajem (23%) i samo je 9% ispitanika u Hrvatskoj očekivalo da će se njihova financijska situacija u sljedeća tri mjeseca poboljšati.
"Hrvatski su građani imali najnižu razinu optimizma u pogledu svoje financijske budućnosti", kaže Bejaković i podsjeća kako politolozi vjeruju kako povjerenje u nacionalnu vladu u značajnoj mjeri određuje do koje mjere društva mogu uspješno odgovoriti na koronakrizu.
"No, ispitanici iz Hrvatske, uz one iz Poljske, imaju najmanje povjerenja u nacionalnu vladu. Najnižu razinu povjerenja u EU-u opet imaju ispitanici u Hrvatskoj (te u Grčkoj)", ističe Bejaković u Aktualnom osvrtu koji u cijelosti možete preuzeti na stanicama Instituta za javne financije.
