Smanjenjem broja zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana već od 2021. Hrvatska će uštedjeti 100 milijuna kuna, no na spajanje općina morat ćemo malo pričekati. Nije to dovoljno, smatraju pojedine oporbene stranke i šalju svoje prijedloge u saborsku proceduru, dok na jasnim kriterijima i pristupu koji će Hrvatsku učiniti jeftinijom ali funkcionalnijom, inzistira struka, javlja RTL.
Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica kaže da ništa neće lomiti preko koljena, a prva ušteda već je na vidiku smanjenjem broja zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana. "Cilj nam je u što kraćem roku izmijeniti te zakone, kako bismo 2021. birali ukupno 634 dužnosnika manje", rekao je Malenica.
Smanjenje broja mandata
Most je svoje prijedloge poslao u saborsku proceduru, smatraju da građani žele manji broj lokalnih dužnika, ali ne samo to. "Znam da im žele smanjiti broj mandata na dva uzastopno, a ne da 100 godina budu lokalni šerifi. Želimo da se olakšaju lokalni referendumi, da se ljude pita za njihovo mišljenje", poručio je šef Mosta Božo Petrov.
Da su promjene potrebne govore i podaci prema kojima zemlja s četiri milijuna stanovnika ima čak 428 općina. Tu je i 127 gradova. Imamo i 20 županija, uz status Grada Zagreba jednak županiji. "Teritorijalni preustroj traži temeljit pristup, čemu pristupamo nakon izbora 2021., analizirat ćemo sve jedinice kako bismo ih svrstali u nekoliko kategorija i kako bismo sukladno kapacitetima propisali poslove koje mogu obavljati", rekao je Malenica.
Podjela prema regijama
Promjene su nužne, ali bitni su kriteriji, poput samoodrživosti. Za reformu treba konsenzus i vrijeme, smatra lijevoliberlana saborska opozicija. "Svaka reforma jedinica lokalne samouprave mora početi od fiskalne decentralizacije i ovlasti, ovo sad nije dobro jer ne valja preko noći, treba se donijeti konsenzusom", smatra gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač (SDP).
Struka je također za dio najavljenih promjena, poput funkcionalnog spajanja općina jer su neke same sebi svrha, a to sigurno nije u interesu građana. "To je početni korak prema ozbiljnoj reformi prema kojoj bi se temeljne jedinice uspostavile one koje su organske cjeline na državnom području i koje smo vidjeli kako funkciniraju u ono kratko vrijeme kada se moglo putovati samo s propusnicama", rekao je Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Iako županije zasad ostaju, čak i projekti poput Slavonije pokazuju kako životno funkcioniraju dijelovi države i da je podjela prema regijama smjer u kojem trebamo gledati, javlja RTL.