Kao što je dobro poznato, studenti pripadaju najsiromašnijoj populaciji u državi. Zbog toga prihvaćaju brojne studentske poslove koji se nude, ali se zato i prijavljuju na natječaje za stipendije. Stipendija svakom studentu dobro dođe kao izvor popunjavanja tankog budžeta, a da su i studenti počeli muljati prilikom prijave za stipendije za najugroženije pokazuje na koje je niske grane naše društvo palo. Portal MojFaks piše da se među nekim studentima šire informacije da ne moraju prijavljivati prihode članova kućanstva koji su zaposleni u inozemstvu i zbog toga dobivaju više bodova i ulaze u cenzus minimalne prosječne zarade po članstvu kućanstva. Na temelju te minimalne plaće se prijavljuju za stipendiju koja je namijenjena financijski ugroženim studentima čije se obitelji nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji.
Do novinara portala MojFaks došla je informacija da jedna studentica koja dobar dio iznosa stipendije uspije uštedjeti tu lovu troši na "male luksuze" jer njezin otac zarađuje u Njemačkoj. Koliko god zarađivao u inozemstvu, jasno je da iznos njegove plaće premašuje minimalni prosječni iznos zarade po članstvu kućanstva koji definira Pravilnik o dodjeli državnih stipendija. Kako je to moguće? Dokazi o tome mogu se pronaći na Facebook grupi u kojoj studenti objavljuju informacije, obavijesti te si daju savjete u vezi državnih stipendija. Ondje studenti razmjenjuju iskustva o tome moraju li prijavljivati prihode članova kućanstva koji zarađuju vani. U pojedinim komentarima može se iščitati da se primanja iz inozemstva ne moraju prijavljivati, što rezultira "obiteljskom anamnezom" u kojoj njezini članovi nemaju primanja. I to je prednost prilikom dobivanja državne stipendije. Iznos od 1200 kuna mjesečno nekome predstavlja višak u budžetu, dok je nekom studentu to potrebna financijska pomoć kako bi uspio preživjeti i obaviti svoje studentske obveze.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja apelira na čestitost studenata
Svake godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) provodi Natječaj za dodjelu 10.000 državnih stipendija. Taj natječaj je podijeljen u tri kategorije, a kategorija za studente nižeg socioekonomskog sustava temeljena je na Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socioekonomskog statusa. Primjer za to može biti recimo kategorija E, u kojoj se na godinu podijeli i najveći broj državnih stipendija, a za koju se mogu prijaviti redoviti studenti sveučilišnih i stručnih studija prve i druge razine slabijeg socioekonomskog statusa. Kada je riječ o visini prosječnih mjesečnih prihoda po članu obitelji, oni ne bi smjeli prijeći 65 posto proračunske osnovice, što je iznos od 2.161,90 kuna. Proračunska osnovica svake godine se utvrđuje odgovarajućim propisom. Ako članovi kućanstva koji zarađuju to rade u Hrvatskoj, tada nema nikakvih problema jer podatke o osobnim prihodima MZO povlači iz baze Porezne uprave. Ipak, članovi kućanstva nekih studenata privređuju u inozemstvu, a unatoč tome što u Natječaju piše da je svaki student dužan prihode kućanstva koji privređuju izvan Hrvatske navesti u prijavi, neki se ogluše i to ne navedu. Kako se to kontrolira i s kakvim mehanizmima MZO raspolaže te može li uopće raskrinkati ovakvo "zamračivanje" prihoda?
MZO je na ovo pitanje odgovorio portalu MojFaks. "Studenti su u Izjavi o članovima obitelji dužni navesti sve članove obitelji bez obzira na to što ne žive na istom prebivalištu te obvezno dostaviti potvrde o prihodima za svakog člana obitelji, ako zajedno privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i zajedno ga troše. Kada je riječ o hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja podatke o prihodima preuzima iz službene evidencije Porezne uprave. Studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske obvezni su kao dokaz dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležne porezne uprave izvan RH za sve članove u obitelji". Ono što se iz odgovora Ministarstva može iščitati jest da su čestitost studenta, njegov osjećaj moralnosti i dobra volja zapravo glavni ključ prilikom odluke hoće li u prijavi navesti prihode članova kućanstva koji zarađuju u inozemstvu.
"Ministarstvo znanosti i obrazovanja svakoj prijavi pristupa pojedinačno te ako postoje ikakva saznanja o tome da su dostavljeni nepotpuni i/ili netočni podaci prilikom prijave na natječaj, Ministarstvo obavlja dodatne provjere s obzirom na to da je riječ o kaznenom djelu subvencijske prijevare temeljem članka 258. Kaznenog zakona", stoji u odgovoru MZO-a uz napomenu da studenti tijekom prijave na Natječaj "pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju da su podaci koje su dostavili točni te da su prihvaćanjem državne stipendije upoznati da će, ako se provjerama utvrdi da je student/ica dao/la neistinite podatke s ciljem ostvarivanja prava na državnu stipendiju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja po službenoj dužnosti podnijeti prijavu nadležnim tijelima".
Porezni stručnjak: 'Porezna uprava nema kapaciteta da provjerava sve, nisu svi pod povećalom'
Novinare portala MojFaks zanimalo je jesu li prihodi hrvatskih državljana vidljivi našoj Poreznoj upravi, a i ako jesu, zašto ih MZO ne bi automatski povlačilo kao što se radi s podacima o prihodima koji su ostvareni unutar Lijepe naše. Pere Mioč, porezni stručnjak iz Mazars Cinotti Consultinga, kaže da se podaci o prihodima preuzimaju iz službene evidencije Porezne uprave. Kako kaže, prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, hrvatski porezni rezidenti koji ostvaruju dohodak u inozemstvu dužni su o ostvarenom dohotku u inozemstvu obavijestiti Poreznu upravu. Kako se to radi? Preko "Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu", što je tzv. "Obrazac INO-DOH".
02.02.2011., Zagreb - Ilustracija na temu prijave poreza na dohodak. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
"Kako često dolazi do neispunjavanja i neobavještavanja Porezne uprave o inozemnim prihodima, radi se automatska razmjena podataka između poreznih uprava unutar EU-a, pa tako primjerice, ako Njemačka ima informaciju u svom sustavu o dohotku koji je ostvario hrvatski porezni rezident, dužni su o tome obavijestiti hrvatsku Poreznu upravu", govori porezni stručnjak za MojFaks.
Bez obzira na ispunjavanje Obrasca INO-DOH, rade se ove automatske razmjene podataka i to je jedan od razloga zašto osobe koje zarađuju vani često ne prijavljuju svoje prihode. Ipak, važno je napomenuti da se automatska razmjena podataka obavlja tek jednom godišnje i to u tekućoj godini na proteklu. U kontekstu Natječaja za državne stipendije to može i ne mora biti pravovremeno. K tome, gomile podataka koje, prema riječima stručnjaka, godišnje pristižu u Hrvatsku na kraju nitko sustavno ne kontrolira nego se njihova provjera obavlja u sklopu određenih godišnjih akcija.
"Porezna uprava ne provjera to revno, iz Hrvatske se iselilo 300.000 ljudi, Porezna uprava nema kapaciteta da provjerava sve, nisu svi pod povećalom. Znaju imati akcije pa idu provjeravati takve stvari, te provjere nisu kontinuirane. Nikad ne znate kad će tko doći na red", kaže za Mojfaks još jedan porezni stručnjak, vlasnik tvrtke za porezno savjetovanje koji je želio ostati anoniman. Kada je riječ o kaznama za neispunjavanje Obrasca INO-DOH - one postoje, ali se ne primjenjuju jer "hrvatski porezni sustav nije agresivan".
'Nitko u Hrvatskoj ne može ostvariti uvid u moja primanja'
Malo drugačije informacije došle su od drugih poreznih stručnjaka s kojima je novinarska ekipa portala MojFaks razgovarala. Razlovarali su i s klijentom jedne njemačke firme koji je državljanin RH. On pak tri godine radi u Njemačkoj. On uvjerava da za cijelo ovo vrijeme rada u Njemačkoj nije niti jednom ispunio INO-DOH obrazac te dalje tvrdi "nitko u Hrvatskoj ne može ostvariti uvid u njegova primanja". Može se zaključiti da je istina što on govori jer, kako kaže, nije dobio nikakvu kaznu ni poziv hrvatske Porezne uprave. Njegov porezni savjetnik mu je rekao da ne postoji nikakva automatska razmjena podataka. Taj porezni savjetnik tu informaciju nije želio službeno potvrditi.
Istu informaciju potvrdila je još jedna porezna stručnjakinja. Ona navodi da do automatske razmjene podataka ne dolazi i da je svaki državljanin RH dužan, na svoju odgovornost, Poreznoj dostaviti i prijaviti ostvareni dohodak iz inozemstva. Iako su Hrvati dužni prijavljivati svoje dohotke iz inozemstva, nedosljednost kontrola i provjera dopušta im da iskoriste situaciju.
"To je vječni problem jer će uvijek dio njih raditi na crno, a doma njihovi prijavljeni na 'socijalu' i kao sve se nema, a situacija potpuno drugačija. Ima puno rupa u Pravilniku i puno načina da se zaobiđu neke stvari, a kako doskočiti tim svim problemima, ne znam ni sama zato što se puno ljudi prijavljuje na natječaj i mislim da bi provjeriti stvarno stanje kod njih svih bilo pomalo neizvedivo", priznala je studentica Željka za MojFaks.
