"Člankom 48. stavkom 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. Dakle, tijekom nastavne godine mora se odraditi utvrđeni minimalni broj nastavnih dana, odnosno tjedana.
Nadoknada nastavnih dana održava se prije svega zbog učenika, i to s ciljem realizacije nadoknade neodržanih nastavnih sati. Učenici imaju pravo na propisani broj nastavnih dana i sati propisanih nastavnim planom za svaki nastavni predmet", odgovorili su Indexu iz Ministarstva obrazovanja na pitanje moraju li roditelji slati djecu u školu na nadoknadu te hoće li snositi ikakve sankcije ako ih neće slati u školu. No nisu konkretno odgovorili mogu li roditelji biti kažnjeni ako ne pošalju djecu na odradu, bila ona subotom ili tijekom praznika.
'Roditelj ima pravo ispričati dijete'
Ravnateljica zagrebačke OŠ Petra Zrinskog bila je nešto određenija, ali i dalje je rekla da je odluka na roditeljima.
"Postojat će raspored kako će se nastava nadoknađivati, no tek kad završi štrajk i kad budemo točno znali koliko je dana od nastave izgubljeno. Roditelj ima pravo ispričati dijete iz škole", kazala je ravnateljica Mirjana Jermol.
S obzirom na to da dogovor Vlade i sindikata, a time i kraj štrajka nije na vidiku, ostaje i pitanje kako će se uopće zaostaci odrađivati.
Iz Ministarstva obrazovanja još u utorak su potvrdili kako kao modele nadoknade nastave i dalje vide rješenja poput rada subotama, skraćenja praznika i produžetka školske godine. Međutim, osnovne škole, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, imaju petodnevni radni tjedan, izuzev u situacijama kada rade u više od dvije smjene ili ako, primjerice, dan štrajka odrađuju odmah u istom tjednu kada se štrajk održao pa zbog njega nije bilo nastave.
Malo manevarskog prostora za nadoknadu
Kako doznaje Jutarnji, s obzirom na tako skučene varijante nadoknada nastave subotama, barem u sustavu osnovnoga školstva, ipak se kao moguće rješenje u srijedu razmatrala mogućnost da osnovne škole nadoknade obave u subotu 2. svibnja, iza Praznika rada, ili u subotu 13. lipnja, iza neradnog blagdana Tijelova.
Najteže će, pak, biti maturantima, kojima nastava završava 22. svibnja iduće godine, i za koje očigledno neće biti puno načina nadoknade osim skraćenja zimskih, ali i proljetnih praznika, čiji datumi, podsjetimo, ove školske godine variraju od županije do županije.
Također, veliki problemi koje svi žele izbjeći i kojih su svi svjesni, jesu mogućnost pomicanja datuma državne mature i upisa na fakultete u slučaju da se nastavna godina zbog nadoknada produlji znatno iza srijede, 17. lipnja. Za kalendar državne mature i njegove izmjene nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Svi strahuju od najcrnjeg scenarija
Prije nekoliko dana iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu državne mature, upozorili su kako je zbog tako kasnog završetka redovite školske godine (17. lipnja iduće godine), kao i zbog činjenice da pojedine škole ne žele provedbu obveznih ispita državne mature dok traje redovita nastava, napravljen novi, odobreni i objavljeni Kalendar ljetnoga roka "koji nam već sada ukazuje na veoma tešku situaciju tijekom lipnja i prve polovice srpnja - provedbu, prijam i skeniranje te ocjenjivanje svih obveznih ispita, što je gotovo stotinu tisuća ispita".
Stoga je i jučer na sastanku ministrice i školskih sindikata rečeno kako se svakako želi izbjeći najcrnji scenarij, a taj je da se upisi na fakultete zbog nadoknada i pomicanja rokova mature prebace na kolovoz.
