Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je s 1. siječnjem izašlo iz Europske unije. Ideja o izlasku postoji više desetaka godina, i prije no što je ugovorom iz Maastrichta EEZ postala EU, no termin "Brexit" počeo se koristiti od 2012. godine, otkako je prvi put objavljen u medijima, a to je ujedno bilo i razdoblje ponovnog intenziviranja pitanja izlaska iz zajednice, piše Dubrovački dnevnik.
Nakon što je tamošnjem stanovništvu 2013. godine obećan referendum, isti je i raspisan 2016. godine, kad se natpolovična većina stanovništva, točnije 51,9 posto njih, odlučilo na izlazak iz Europske unije što je označavalo važan trenutak u procesu ostvarivanja spomenute ideje. U posljednjih nekoliko godina rok izlaska se više puta mijenjao, spominjala se i mogućnost ostanka Ujedinjenog Kraljevstva, povlačilo se pitanje izlaska bez ili uz uspostavljen dogovor. Formalni izlazak zapravo predstavlja prvi korak u novoj, tranzicijskoj fazi koja će nastupiti i koja će definirati uloge i odnose Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, kao i utjecaje koje će organizacije imati jedna na drugu.
Cijene avionskih karata
U kontekstu Dubrovnika, Velika Britanija je godinama na samom vrhu liste najbrojnijih gostiju, a Brexit donosi novosti i u turističkim smislu. No, ekonomski stručnjak Ivan Jelčić ipak smatra kako značajnijih odstupanja u broju britanskih gostiju koji dolaze u Dubrovnik ipak ne bi trebalo biti.
„Bit će tu dodatnih komplikacija i barijera. Gosti iz Velike Britanije će morati imati putovnice, a od 2022. godine vjerojatno i ulaznu vizu. Vjerojatno će se tu raditi o simboličnoj svoti, ali ipak će u pitanju biti određeno poskupljenje. Ne vjerujem kako će odstupanja po pitanju broja gostiju biti velika, ako ih uopće bude, ali će putovanja britanskih gostiju prema Hrvatskoj postati nešto skuplja i kompliciranija na granici,“ izjavio je Jelčić dodavši kako svakako vrijedi u obzir uzeti kako nova pravila ne vrijede samo za putovanja britanskih gostiju u Dubrovnik odnosno Hrvatsku nego i za ostale poznate destinacija EU.
Kako kaže, moguć je utjecaj na tržište nekretnina jer bi noviteti mogli predstavljati otegotnu okolnost osobama koje namjeravaju kupiti nekretninu u Hrvatskoj ili je već imaju. „Britanci kod nas ne kupuju toliko često nekretnine kao što je to slučaj recimo u Portugalu i Španjolskoj, ali im novosti svakako ne idu na ruku,“ kazao je.
Svakako, vrijedi vidjeti koja će se dodatna pravila iskomunicirati u prijelaznom razdoblju, a posebno kad se radi o avio-kompanijama o kojima dubrovački turizam itekako ovisi. „Primjerice, vrijedi vidjeti što će biti s EasyJetom, hoće li kompanije povećati cijene avionskih karata, što će biti s dolascima i slijetanjima... O tome tek treba odlučiti,“ prokomentirao je Jelčić.
Važeća putovnica za dolazak
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić također se slaže kako Brexit ne bi trebao ugroziti dubrovački turizam tj. značajnije smanjiti broj britanskih gostiju koji posjećuju grad.
„Brexit je za Dubrovnik zanimljiv u kontekstu turističkih kretanja jer se radi o emitivnom tržištu. Gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva će morati imati važeću putovnicu, dakle više neće moći dolaziti u Dubrovnik uz predočenje osobne iskaznice, a oni koji planiraju u Dubrovniku, a i ostatku EU, boraviti više od 90 dana, morat će imati vize. Tu se prvenstveno referiram na one koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Mislim kako se nekakav značajan pad broja turista s tog tržišta neće dogoditi jer je Dubrovnik sasvim sigurno među top 10 destinacija u Velikoj Britaniji i ne radi se o značajnijim barijerama koje bi ih demotivirale u dolascima,“ kaže Trojić koja tvrdi kako sve dok ima dobru avio povezanost s Ujedinjenim Kraljevstvom, Dubrovnik ne treba brinuti.
„Britancima je trebala važeća putovnica i za Rusiju ili Tajland pa im ona nije predstavljala problem pri putovanju,“ kazala je. Inače, kad su u pitanju tvrtke koje vrše transport kao dio turističkih kretanja dogovoreni su jednaki tržišni uvjeti.
Tretira se kao treća zemlja
Brexit svakako znači i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz jedinstvenog tržišta Europske unije i carinske unije, što bi svakako moglo zakomplicirati pitanje trgovine zemalja EU i Ujedinjenog Kraljevstva, a sve je izvjesnija i slabija funta što će smanjiti njen izvozni potencijal. Ipak, ekonomski utjecaj u prvom redu ovisi o robnoj razmjeni koja po pitanju Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva nije značajna pa iz toga slijedi kako ni negativni utjecaj na Hrvatsku uslijed Brexita ne bi trebao biti značajniji.
Kako je kazala Trojić, Brexit donosi promjene u carinskom dijelu jer se Velika Britanija u EU sada tretira kao treća zemlja za koju vrijede jednake carinske procedure. No, kako kaže Trojić, zasad za nju neće biti posebnih carinskih tarifa. U prijevodu, kontrole na granicama će iziskivati više vremena i pozornosti, ali troškovi zasad ne bi trebali rasti.
Osim toga, Trojić je upozorila kako se proizvodi koji budu odobreni u Velikoj Britaniji neće moći automatski plasirati u EU i obratno, a novosti se uvode i kad je riječ o studiranju i Erasmus programima razmjene studenata u kojima sudjeluje i Sveučilište u Dubrovniku. „U sklopu Erasmus programa studenti su mogli sudjelovati u razmjeni te slobodno studirati, živjeti i raditi u Velikoj Britaniji, no to sada više neće biti moguće,“ kazala je Trojić.
Financijska branša nije bila predmetom sporazuma o izlasku te će se o tom pitanju tek raspravljati.
