HAZU je, naime, prvi put na jednom mjestu, u knjizi "Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj" sastavio popis svih prirodnih bogatstava zemlje, svojevrsnu sveobuhvatnu 'inventuru' nacionalnog blaga, piše Večernji list.
U projektu sudjelovalo 46 znanstvenika
Knjiga koja će biti predstavljena sutra sadrži i prijedloge za zaštitu hrvatskih prirodnih bogatstava, ali i njihovo racionalno iskorištavanje.
Studiju je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, osnovan u ožujku 2013., kojem je predsjednik akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik akademik Mirko Zelić, a članovi Odbora akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Leo Klasinc, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić te prof. dr. Božo Skoko. U izradi studije ukupno je sudjeovalo 46 znanstvenika i stručnjaka, a drugi dio studije Hrvatska kulturna dobra, koju vodi akademik Ježić, bit će dovršen 2017.
"Prvi put na jednom mjestu imamo popisana sva prirodna bogatstva Hrvatske, neiskorištena u razvoju države", kazao je za Večernji list akademik Zelić.
"Kako 4 milijuna ljudi ne može živjeti od ovoga?"
"Kad vidite što sve Hrvatska ima od prirodnih bogatstava, čovjek se mora zapitati kako to da četiri milijuna ljudi ne može pristojno živjeti u ovoj zemlji od vlastitog rada i pameti. No, o radu nitko više ne govori, zadnji državnik koji je govorio o tome bio je Tuđman. Svi zazivaju europske fondove i puna su im usta reformi, nitko ne zna objasniti što znači analiza tih reformi, a da ne govorim o daljnjem restrukturiranju gdje se zagovara prodaja bogatstava", naglasio je Zelić.
U nastavku donosimo popis najznačajnijih hrvatskih prirodnih bogatstava i njihovu vrijednost kako su ih popisali znanstvenici iz HAZU-a.
1. Šume i šumsko zemljište (6,9 milijardi USD)
Šume i šumsko zemljište zauzimaju oko 2,6 mil. hektara s drvnim zalihama s oko 552 mil. prostornih metara i s 11 mil. prostornih metara novih drvnih zaliha svake godine. Šumsko bogatstvo vrijedi 6,9 milijardi USD.
2. Poljoprivredno zemljište (10 milijardi USD)
Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 2,96 milijuna hektara, a obradivo je 90% tih površina. Nažalost, obrađuje se manje od 50% površina. Vrijednost je poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj oko 10,13 mlrd. sameričkih dolara.
3. 1246 otoka (udio u gospodarstvu samo 5-7 posto)
Hrvatska ima 1246 otoka, na kojima je samo 6 posto površine tla plodno, a njihov udio u gospodarstvu Hrvatske iznosi samo 5 - 7 posto. Otoci se geografski dijele na 79 otoka, 525 otočića te 642 hridi i grebena.
4. Po bogatstvu voda peti u Europi
Pitke i površinske vode bogatstvo su zemlje te po kvaliteti i količini, s obzirom na broj stanovnika, spadaju u sam europski svjetski vrh. Po bogatstvu voda smo na 5. mjestu u Europi, a u svijetu na 42. mjestu.
5. Vrijedna infrastruktura
Prometna, digitalna i energetska infrastruktura obuhvaća analizu podataka o autocestama (1273 km), željezničke pruge (2100 km), plovne putove (804 km), elektroenergetske mreže (18.500 km), optičke kabele (13.000 km).
6. Značajne zalihe ugljikovodika
Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi. Ima značajne zalihe ugljikovodika. Perspektivna područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran.
7. 12 vjetroelektrana (315 milijuna eura)
Energija vjetra je resurs temeljem kojeg su izgrađene vjetroelektrane nacionalno dobro. U pogonu se 2013. godine nalazilo 12 vjetroelektrana, a njihova vrijednost iznosila je 315 milijuna eura.
8. Imali bismo 30.000 radnih mjesta da koristimo sunce
Sunce kao izvor energije od nacionalnog je interesa. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 m2 fotonaponskih modula i po 1 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti 30.000 radnih mjesta.
9. 450 vrsta riba u Jadranskom moru
U Jadranskom moru živi 450 vrsta riba. Konzumacija ribe iznosi oko 10 kg po stanovniku godišnje. Vrijednost otkupljene i prodane ribe u 2012. bila je 302 milijuna kuna. Ulov i uzgoj ribara u moru godišnje varira oko 70.000 tona.
