Na stranu to što izjava predsjednika Zorana Milanovića o tome da "ako klimu moramo postavljati na 25℃, radije je prodajte Romima" ima sasvim konkretne obrise rasizma. Njegova kritika Vladinih Smjernica za uštede energije u RH pokazuje da predsjednik ne razumije niti u kojoj zemlji niti u kojem vremenu živi.
U objavljenom Vladinom dokumentu kojim se i stanovništvo i ekonomija RH nastoje što bolje pripremiti kako u narednih nešto manje od godinu dana ne bismo zaglavili u katastrofalnoj energetskoj krizi, na nekoliko mjesta se ističe da 1℃ grijanja ili hlađenja više ili manje znači otprilike 5% uštede potrošnje energije. I to nije nikakva novost.
Optimalne temperature za grijanje hodnika su, nabraja se, 14–18 °C, spavaće sobe 18 °C, kuhinje i radne sobe 18–21 °C, dnevnog boravka 20–23 °C, kupaonice 23–25 °C, a uopće u stanu ako preko dana nema nikoga, onda do 16°C.
U smjernicama se navode i stvari poput onoga da LED žarulje smanjuju potrošnju električne energije za 90%, da, kao što je besmisleno i konačno se doista mora prestati grijati ili hladiti prostore koji se ne koriste, tako valja i gasiti svjetlo nakon što nam više ne treba. Pa perilice suđa ili rublja uključiti u razdoblju jeftine tarife, a hladnjak smjestiti tamo gdje nisu niti uz izvor topline niti na direktnom suncu…
Zapravo je jedino smiješno u cijelom dokumentu to što se tek sad spominju kampanje podizanja svijesti, primjerice radnika u javnom sektoru o odgovornoj potrošnji energije, zatim primjena smjernica energetske učinkovitosti u zgradama javnih poduzeća, upute poduzetnicima i industriji…
Smanjite termostate za grijanje za barem 1℃, povisite temperaturu klima uređaja za barem 1℃, mijenjajte energetski neučinkovite uređaje učinkovitima, jer svaki takav stupanj znači pet posto manje potrošnje energije. A sve to posebno u zgradama, na koje u RH otpada čak 40 posto neposredne potrošnje energije, od čega jedna trećina otpada na kućanstva.
U kućanstvima, dalje, najveća potrošnja energije odlazi na grijanje prostora i zagrijavanje vode, dok ostalih 20 posto otpada na sve ostalo. Sve to, i još puno više, stoji u Vladinim smjernicama, premda bismo se mogli kladiti da smo u medijima u Hrvatskoj o takvim podacima u smislu energetske potrošnje u dobu klimatskih promjena i energetskih kriza, naveliko čitali još tamo unazad desetljeće i pol…
Riječ je o osnovnim postavkama logike ranijih nastojanja Europske unije, barem načelno i RH, da dođe do racionalnijeg korištenja energije u dobu klimatskih promjena i sve češćih i sve opasnijih periodičkih kriza. Na sastavljanju Vladinog dokumenta sudjelovali su i ljudi iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Situacija u kojoj se nalazi EU, a onda i RH kao njen dio, krajnje je jasna. EU se pomirila s time da mora "štedjeti plin za sigurnu zimu", da od 1. kolovoza ove do 1. ožujka sljedeće godine mora smanjiti potrošnju za 15% kako bi se doskočilo sve izvjesnijoj energetskoj blokadi EU-a od strane Kremlja.
Dakle, riječ je o posljedicama napada Rusije na Ukrajinu i sve brže i rapidnijem sabotiranju Gazproma opskrbom kroz Sjeverni tok 1 (smanjen na samo 20% bez poštenog objašnjenja), te nenajavljenog rapidnog podizanja tlaka kroz plinovod kroz Slovačku, što može biti i opasno po sam plinovod.Već u uvodu Vladinih smjernica kaže se da "europsko zakonodavstvo predviđa mogućnosti prekida opskrbe i postupanja u izuzetno hladnim razdobljima u trajanju i do 30 dana" kao točno ono što ne želimo da se dogodi ili da nas zatekne praznih energetskih rezervi.
U trenucima kad je vijest da je npr. skladište Okoli napunjeno oko 90 posto, da su skladišta plina u Njemačkoj napunjena oko 70 posto, da službeni Pariz ne želi u ovakvom trenutku tjerati mak na konac na račun Angele Merkel i Berlina koji su godinama srljali u energetsku klopku Vladimira Putina, onaj dio energetskih smjernica koji se tiču energetskog plana EU-a REPowerEU o diverzifikaciji izvora energije, poticanju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, očito su nešto što bi nas trebalo spašavati nakon što preživimo narednu zimu.
Europska unija od 1. kolovoza ulazi u poseban režim. Zasad se svima savjetuje da se ne hlade na niže od 25°C , da se ne griju na više od 21°C, da im hladnjak ne bude na ispod 6°C, zamrzivač ne na ispod -18°C, da se pazi na kamenac u radijatorima, na led u hladnjacima, ističe se da električni bojler nema potrebe da bude zagrijaniji na više od 60°C ili da bude uključen stalno.
Isto kao što stalno nema smisla da budu uključeni, što znači i na "stand by", televizori, kompjuteri, ekrani raznih namjena… Ili onaj dio s prometom, o vožnji biciklom ili javnim prijevozom, o optimalnom tlaku zraka u gumama zbog potrošnje goriva.
Očito je riječ o smjernicama koje će se narednih nekoliko godišnjih doba, u povoljnijoj varijanti, objašnjavati građanima cijele EU. Svakako nije smiješno niti to što se u tekstu Vlade RH boldanim slovima i u okviru ističe da "već danas razmislite kako možete smanjiti korištenje energije" i o "dostupnim budućim programima poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost".
Tu je također i očiti imperativ hitne aktivacije i izgradnje infrastrukture i mreže obnovljivih izvora energije, i zbog ekonomske i zbog političke i sigurnosne situacije koja prijeti Europi.
Smiješno je to što se EU suočena s Vladimirom Putinom s toliko zakašnjenja skida s ovisnosti o ruskim energentima, što znači fosilnima, tek sad u odnosu na sve one klimatske katastrofe koje Europa, kao i ostatak svijeta, iz godine u godinu sve gore trpi – požari, poplave, suše, valovi vrućina, žestoke oluje…
Cijeli dokument Vlade o Smjernicama možete pogledati na linku ovdje.
Što se tiče Zorana Milanovića, uputa da se klima uređaj ne namješta na niže od 25°C, ne bi mu smjelo biti smiješno iz niza razloga. Prvo zato što kolovoz tek treba početi, kolovoz koji je u RH uvijek bio i bit će najvrući mjesec u godini, a energetski se pokušavamo već neko vrijeme pripremiti na najgori scenarij ako Rusija uskoro do kraja zatvori slavine koje su već dobrano zavrnute.
Drugo, prosječna najviša dnevna temperatura za npr. rujan za Zagreb od 22,1°C odavno je stvar prošlosti. To je bio prosjek od 1971. do 2000., to odavno više nije svijet u kojem živimo. Ovo je 2022. u kojoj se u Njemačkoj, V. Britaniji i takvim zemljama mjere temperature više od 40°C u srpnju.
O jednom Splitu, drugom najvećem gradu u RH, da ne govorimo. Tamo je klimatiziranje do 25°C u rujnu imalo smisla čak i prema maksimalnim dnevnim prosjecima u razdoblju od 1971. do 2000., kamoli neće imati smisla u 21. stoljeću.
Iz Smjernica Vlade očito je da je rat u Ukrajini konačno doveo do suočavanja sa svim temama 21. stoljeća koje se tiču fosilnih izvora energije: "računi građana, poduzetništva, javnih usluga", "naša zemlja otpornija na poremećaje", pod čime se misli na političku i svaku drugu sigurnost Republike Hrvatske, osiguranje stabilnosti industrije, poljoprivrede, dobar biznis s obnovljivim izvorima energije i, konačno, klimatske promjene.
