U samo nekoliko sati tri značajne vijesti oko opskrbe Njemačke i srednje Europe ruskim plinom kroz Sjeverni tok 1. Zapadne agencije objavile su da je jutros ruski Gazprom još smanjio protok plina kroz Sjeverni tok 1, sa 40 na samo 20 posto, što ruska strana opravdava problemima s pogonskom turbinom sa svoje strane ovog plinovoda.
Istodobno Ukrinform je prenio izjavu ministra energetike Ukrajine Germana Galušenka iz Bruxellesa, nakon sastanka s kolegama iz Europske unije, da je njegova zemlja kroz svoj sustav plinovoda GTS sposobna i spremna preuzeti sav promet Sjevernog toka 1 iz Rusije prema Europskoj uniji.
Treće, GTS je samo nekoliko sati ranije objavio da je Gazprom navodno "naglo povećao pritisak plinovoda koji kroz Ukrajinu vodi u Europu – bez prethodne najave". Vijest je prenio Reuters, navodeći da GTS upozorava da ovakvo naglo povećanje pritiska može dovesti do niza problema, sve do "nastanka napuklina u sustavu plinovoda".
Sve ovo događa se u trenucima dok se Europska unija pokušava dogovoriti među svojim članicama smanjenje potrošnje plina za 15 posto na razini cijele Unije, čemu se protive zemlje poput Španjolske, Portugala, Italije i Grčke koje su ili u najvećoj mjeri ili potpuno još davno postale sasvim neovisne o ruskom plinu i za ovakvu krizu optužuju Berlin čije su administracije zadnjih dugi niz godina neoprezno srljale u ovisnost o plinu iz Rusije.
Američki mediji u međuvremenu prenose izvještaje o "dužnosnicima iz administracije Joea Bidena" prema kojima se obistinio njihov "najveći strah" da će Rusija prekinuti opskrbu Europske unije plinom. Riječ je o protuudaru Kremlja na sankcije Zapada Rusiji i pomaganju Ukrajini da se obrani od agresije Rusije na tu zemlju.
Washington, navodi CNN, potom i niz drugih medija, stoga čini sve što može kako bi EU imala zimi dovoljno plina, a istodobno da snažna opskrba plinom iz SAD-a u Europu ne dovede do eksplozije cijena plina u SAD-u s nesagledivim posljedicama.
Emmanuel Macron je na razini EU-a već iskazao podršku Berlinu oko smanjenja potrošnje plina za 15 posto, rekavši da se "cijela ekonomija EU-a razboli ako se njemačka ekonomija zakašlje". CNN prenosi najavu Bijele kuće da će vrlo skoro u posjet Parizu i Bruxellesu Amos Hochstein, koordinator za globalnu energiju predsjednika Bidena.
Ukrinform je jučer prenio izjavu ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe:
"Putinov plinski rat protiv Europe direktan je nastavak njegovog rata u Ukrajini. Gdje god on može napraviti štetu, on će to i napraviti. Iskoristit će veliku ovisnost Europe o Rusiji kako bi uništio normalan život svake europske obitelji."
Kuleba rješenje vidi u "poništavanju svake ovisnosti o Rusiji".
Što se tiče plinske trase Sjeverni tok, općepoznato je da su se projektu Sjeverni tok 2 godinama protivili i SAD i Poljska i baltičke zemlje, upozoravajući vlasti u doba Angele Merkel na sigurnosnu prijetnju tolike energetske ovisnosti o Rusiji. Sjeverno tok 2 je konačno sasvim stao kao projekt, praktično kad je već bio gotov, tek s početkom napada Rusije na Ukrajinu.
U pogonu je ostao Sjeverni tok 1, ali se oko toga posljednjih tjedana stvorio novi problem. U Kanadi se na servisu još uvijek nalazi pogonska turbina za ovaj plinovod. Istovremeno iz Rusije Gazprom tvrdi da postojeća turbina, koja je još u pogonu, pokazuje sve veće tehničke probleme u radu.
Tako se došlo do današnjeg naglog pada na samo 20 posto isporučenog plina kroz Sjeverni tok 1, u vrijeme kad Njemačka u prvom redu, ali i druge zemlje u EU-u, nastoje svim silama što više napuniti svoja skladišta plina pred zimu.
Njemačka savezna regulatorna agencija za, između ostalog, električnu energiju i plin, BNetzA, odmah nakon najave Gazproma da će prepoloviti ionako nisku razinu protoka plina kroz Sjeverni tok 1, objavila je da ne vidi nikakvog tehničkog opravdanja za takvo što:
"Prema našim informacijama, ne postoje tehnički razlozi za smanjenje isporuka."
BNetzA je još u ponedjeljak objavio da "ako bi ruski isporučitelj plina" i dalje ostao na ovako niskom nivou isporuke, a pritom se mislilo na 40 posto kapaciteta Sjevernog toka 1, "popunjenost plinskih skladišta od 95 posto do studenog, koliko se planiralo, bilo bi jedva izvedivo bez dodatnih mjera".
Njemačka skladišta su trenutno na 66,4 posto. Koliko se stvari brzo mijenjaju oko i zbog stanja plina, pokazuje i situacija sa skladištem Haidach u Austriji nedaleko od Salzburga. Gazprom je konačno izgubio pravo na korištenje tog skladišta zato što ga je držao praktično praznim.
Izmjena austrijskog Zakona o plinskom gospodarenju iz lipnja ove godine omogućila je saveznim državnim vlastima da u tom slučaju naprosto oduzme tvrtki pravo na skladišne kapacitete. Vijest je jutros objavio austrijski Der Standard. A samo malo iza toga objavio je još jednu na istu temu, direktno povezanu.
Premijer pokrajine Bavarska Markus Söder iz CSU-a apelirao je na saveznu njemačku vladu da obavezno sklopi ugovorne obaveze s Austrijom oko skladišta plina Haidach, navevši kao razlog "vlastita iskustva s Austrijom". Pod "vlastita iskustva s Austrijom" imao je u vidu probleme između Bavarske odnosno Njemačke i Austrije s totalnim krahom Hypo Group Alpe Adria iz Koruške.
Skladište Haidach do sada je bilo spojeno samo na njemačku plinsku mrežu, a sad ga do 1. kolovoza namjerava napuniti Austrija. Kapacitet ovog skladišta je čak 14 TWh.
"Dogodi li se da Bavarska ne bude dovoljno opskrbljena kao ekonomski najsnažnija savezna pokrajina, to će utjecati na cijelo njemačko gospodarstvo", kazao je Söder, kako je prenio DPA, i dodao da ako bi Bavarska ostala bez tog izvora plina: "Bila bi paralizirana cijela zemlja."
