Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je korištenje cjepiva Johnson&Johnsona, ali uz naglasak na tome kako su krvni ugrušci rijetka nuspojava. Omjeri koristi od cijepljenja veće su od rizika, no postoji moguća veza između pojave krvnih ugrušaka, niske razine trombocita i cijepljenja.
Unatoč mogućim rizicima, ovim je nalazom EMA otklonila većinu prepreka početku upotrebe tog cjepiva u Hrvatskoj. Država je naručila 900.000 doza, neke od njih su već i stigle, no pitanje je tko će se njime htjeti cijepiti.
"Cijepljenje bi moglo početi čim HALMED izda dozvolu za unos serije. Moglo bi biti za dan-dva. Čekala se objava Europske agencije za lijekove. Uvjeriti ljude da se cijepe, isto je kao i s cjepivom AstraZenece. Trebaju razumjeti da je rizik od COVID-a puno veći za njihovo zdravlje nego od cjepiva. Kažu da cjepiva AstraZenece i Johnson&Johnsona mogu u vrlo rijetkim slučajevima izazvati neobične vrste tromboze s krvarenjima, ali COVID kod težih slučajeva u 20 posto više izaziva krvarenja, a ljudi koji su umrli od COVID-a, na obdukciji je kod 90 posto njih nađena tromboza u plućnim žilama. Tako da je rizik od COVID-a neusporedivo veći negoli od cijepljenja", objasnio je za Dnevnik.hr epidemiolog Bernard Kaić.
Intenziviranje cijepljenja
Čudi ga nizak interes učitelja za cijepljenjem. "Tako je bilo na početku i među zdravstvenim djelatnicima, u prosincu kad smo počeli cijepiti. Imali smo relativno nizak interes, nekih 30 do 40 posto. Vremenom ih je cijepljeno 75 posto. Porastao je interes kod onih koji se u početku nisu htjeli cijepiti", rekao je Kaić i dodao kako vjeruje da će tako biti i s nastavnicima.
On je u utorak sudjelovao na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem. Tvrdi da je bilo riječi o intenziviranju cijepljenja, naročito dozama koje bi trebale stići u narednom razdoblju.
"Cijepljenje se svakako mora intenzivirati. Da se donese plan kako će se povećani broj doza koje dolaze na vrijeme upotrijebiti. Činjenica je da će se morati organizirati punktovi, ali i cijepljenje u ordinacijama obiteljske medicine i svi drugi koji to mogu, uključujući medicine rada. Mi smo do sada upotrijebili 700 tisuća doza. Do kraja lipnja nam dolazi još 2,5 milijuna doza. Morat ćemo cijepiti četverostruko brže nego do sada", rekao je Kaić.
Neuobičajene dijagnoze
Ponovno se osvrnuo na nuspojave cjepiva, ali ovoga puta one uobičajene. Poručio je da se one mogu dogoditi i naknadno. Neke od njih su neuobičajene.
"Imamo neposredne nuspojave, unutar par sati, kao alergijske reakcije. Imamo koje zovemo gripolike bolesti, umor u mišićima, boli cijelo tijelo, čovjek je umoran. One se javljaju dan-dva nakon cijepljenja. Imamo prijavljene neurološke simptome, poput paralize pola lica, unutar 10 do 15 dana nakon cijepljenja, a imamo i prijave poremećaja krvarenja i to na sva cjepiva. Ili razne vrste zgrušavanja krvi poput venske tromboze nogu ili čak plućne embolije, imamo i potkožna krvarenja. To se pojavljuje unutar dva tjedna od cijepljenja", zaključio je Kaić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
