"Nemamo u proračunu sredstava da bismo nekom 1,6 milijardi dali za plaće i da bismo vratili ono što smo uskratili", kazao je ministar rada Mirando Mrsić na konferenciji za medije, gdje se očitovao o zahtjevu dijela sindikata koji su u socijalnom sporu s Vladom. Tvrdi da oni rade opstrukciju pregovora i da ne žele da oni uspiju, iako sindikati isto to govore za Vladu.
"Ne rade u interesu članova i svih zaposlenih u državnim i javnim službama", dodao je. Vlada je, navodi, spremna na pregovore u skladu sa Zakonom o reprezentativnosti i pregovarat će "samo s onima koji žele pregovarati s nama".
"Od 2009. do danas BDP je pao za 12 posto, tj. manji je za više od 35 milijardi kuna", ilustrirao je Mrsić neimaštinu zbog koje država nema novca za svoje zaposlenike. Također, kazao je da Vlada zastupa stav da se neće zaduživati da bi isplatila materijalna prava, iako je svjesna da su "plaće male i njihov materijalni položaj nije dobar".
Tvrdi da, suprotno navodima sindikata, Vlada ne krši zakon niti međunarodne konvencije u sporu sa sindikatima i poziva ih na pregovore o sporazumu o – povećanju plaća. To bi se dogodilo nekad u budućnosti, u vrijeme gospodarskog rasta, što je zapravo trajno obećanje svih vlada u proteklim godinama u kojima BDP neprestano opada.
Ekonomski trenutak u neizvjesnoj budućnosti
"Moramo vidjeti koji je to ekonomski trenutak kad će se plaće moći podignuti", kazao je Mrsić.
Upitan je hoće li Vlada tražiti da se štrajk proglasi nelegalnim, kao što se to često događa u državnom i javnom sektoru. Odgovorio je da očekuje da sindikati Vladi upute datum i vrijeme održavanja štrajka te ime sindikata koji je u štrajku, te da se, nakon što Vlada vidi zahtjev za štrajk, pokrene mirenje.
"Ako mirenje ne uspije, sindikati imaju pravo ići u štrajk", kazao je Mrsić. Ne vjeruje da bi štrajk mogao blokirati državu jer postoje "točno definirani poslovi koji se moraju obavljati u vrijeme štrajka".
Najavio je i da će se do jeseni izmijeniti Zakon o reprezentativnosti, o kojemu se pregovara sa socijalnim partnerima.
