Otok Pag, stoljećima razvučen dijelom unutar Dalmacije, a dijelom unutar Hrvatskog primorja, ima problem s prostornim identitetom.

Otočani imaju problem s osjećajem regionalne pripadnosti. Na otoku Pagu postoji izražena dvojnost, jer dio otočana se izjašnjava kao Dalmatinci, a drugi dio kao Primorci.

Do kraja 80-tih godina gotovo svi otočani su se smatrali Primorcima. U to vrijeme otok Pag je bio dio Zajednice općina Rijeka i administrativno i gospodarski je bio snažno povezan s Rijekom. No, s vremenom se to promijenilo, piše Radio Pag.

Pred popis stanovništva 2011. godine, prof. Branimir Vukosav i prof. Lena Mirošević s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru proveli su na otoku Pagu istraživanje s ciljem utvrđivanja osjećaja regionalne pripadnosti stanovnika otoka Paga.

Većina stanovnika Grada Paga izjasnila se kao Dalmatinci

U anketi su se otočani mogli izjasniti kao Dalmatinac ili kao Primorac ili nešto treće, po vlastitoj želji i osjećaju. Prema tom istraživanju, 68 posto stanovnika Grada Paga i Grada Novalje izjasnilo se kao Dalmatinci, a 32 posto kao Primorci ili nešto treće. To ukazuje kako i dalje na otoku Pagu postoji problem s regionalnim identitetom.

Prema Hrvatskoj enciklopediji, otok Pag u cijelosti pripada Dalmaciji. Naime, sjeverna granica Dalmacije s Hrvatskim primorjem uključuje dio podvelebitskoga primorja južno od Tribnja i otok Pag, a granica Hrvatskog primorja na jugu je kod naselja Tribanj-Krušćica, zaselak Mandalina. Tu završava Hrvatsko primorje i počinje Dalmacija. Po tome je, dakle, cijeli otok Pag Dalmacija. Otočani se, očito, ne smatraju Dalmatincima.

Je li se što promijenilo u stavu otočana prema vlastitoj regionalnoj pripadnosti, znat će se nakon najavljenih istraživanja koja bi se trebala provesti nakon popisa stanovništva.