Prije četvrt stoljeća na Dan državnosti, koji se tada slavio na 30. svibnja, stvorena je kuna. Službenom hrvatskom valutom postala je tek iz trećeg pokušaja.
Dosad smo promijenili tri valute. Od osamostaljenja smo imali privremenu valutu koja se zvala hrvatski dinar. Za tisuću hrvatskih dinara dobili biste samo jednu kunu, a sjećaju ih se još uvijek mnogi. I vjerojatno nema mnogo onih koji su znali da je kuna zapravo trebala biti kruna, a lipa banica.
Pokojni predsjednik Franjo Tuđman osnovao je Komisiju koja je trebala smisliti naziv novog novca. Papirnate krune i kovane banice tri su godine bile službena valuta, nikad tiskana niti zapravo korištena.
"Bilo je različitih mišljenja. Ja sam iz političkih razloga bio protiv uvođenja kune, ali ona nije bitna po imenu, nego po proizvodnji, tržištu, gospodarstvu", kazao je bivši predsjednik Vlade Josip Manolić.
Obavijeno pomalo velom tajne, 1994. godine promijenjen je dizajn, likovi su ostali isti, a valuta je postala - kuna i lipa.
"Odabralo se to zato što je kuna nekada bila novčano sredstvo, ne zbog NDH, nego zato što je to bio ekvivalent za novac još u srednjem vijeku. To je bilo vraćanje starim državnim hrvatskim tradicijama", istaknuo je bivši predsjednik Sabora VladimirŠeks.
Jer prije tisuću godina ovi bi turisti na Cresu ručak platili kuninim krznom, a danas su papirnate kune - veganske.
"Papirnati novac je izrađen od pamuka, dok se kovani novac sastoji od legura bakra, nikla i cinka", prepričao je direktor trezora HNB-a Tihomir Mavriček.
Kovanica se svake godine proizvodi sve više jer, pretpostavlja se, da ih turisti iznose iz zemlje. Povodom 25. obljetnice proizvedena je i posebno, 14. izdanje kovanice od 25 kuna. Krasi ju šahovnica, novčić i broj 25, a izrađena je u samo 30 tisuća primjeraka. O izgledu našeg novca brinu kipari i slikari, a građani već i za euro imaju neke ideje.
Možda se neki od motiva vezanih za Hrvatsku nađu i euru, čije je uvođenje sve bliže.
