Koliko god vam se to možda u hrvatskoj svakodnevici i ne čini istinitim, danas živimo u jednom toliko drugačijem i uzbudljivom vremenu da su promjene, i to one brze, na koje se teško mnogi privikavaju, neminovne. Mijenja se tehnologija, hrana, moda, percepcija ljepote i lijepoga. Ona dosadna floskula - "budućnost je sada" - zapravo nikada nije bila istinitija. U posljednjem desetljeću dogodilo se toliko promjena, no to je ništa naspram onoga što nas očekuje narednih dvadeset godina.
Upravo iz tog razloga Zagreb je jučer, u sklopu Future Tense konferencije, posjetilo četvero svjetskih futurologa iz čijih riječi je bilo i više nego očito što nas sve čeka i na što moramo biti spremni.
No, za razliku od kataklizmičkih prikaza budućnosti kakvi su nam servirani u najboljog holivudskoj maniri ratova između ljudi i robota, David Birch, Morgaine Gaye, Aric Dromi i Gerd Leonhard, govorili su o realnosti pred nama. Futurologija nije izmišljena pseudoznanost kojom si pokušavamo objasniti "neobjašnjivo". Futurologija je stvarna disciplina koja predviđa mogućnosti tehnološkog i društvenog razvoja. Futurolozi su vrhunski znanstvenici koji na interdisciplinaran pristup predviđaju budućnost koja proizlazi iz kompleksnosti današnjih društava.
Pa što nas to onda čeka za pet, 10 ili 20 godina?
Tehnologija sve jača
Jasno je da sve počiva na tehnologiji, da se promjene događaju uglavnom zbog razvoja tehnologije. Danas imamo računala i robote da odrađuju dobar dio našeg posla, zbog čega ni ne čudi da mnogi strahuju kako bi ljudi jedan dan mogli ostati bez svojih radnih mjesta. No, koliko u tome ima istine?
Njemački futurolog Gerd Leonhard specijalizirao je upravo tu debatu tehnologija vs. čovječanstvo te prije svega naglašava kako će se čovječanstvo u sljedećih 20 godina promijeniti više nego što se promijenilo u posljednjih 300 godina. No, ono što je bitno jest da čovjeka stavimo na prvo mjesto, a tehnologiju koristimo kao oruđe za vlastiti napredak, a ne kao vlastitu svrhu.
Trebamo li strahoviti od gubitka poslova zbog razvoja računala i umjetne inteligencije? Bez dvojbe je da će neke poslove moći raditi računala bez ičije pomoći, no postoje stvari koje se računala vrlo teško može naučiti, možda je to čak i nemoguće. Radi se o ljudskim osobinama kao što su kreativnost, kognitivna fleksibilnost, kritičko razmišljanje i emocionalna inteligencija.
"Nemojte se natjecati sa strojevima u domeni obrade podataka jer će računala postati inteligentnija od ljudi. IQ je super stvar, što viši, to bolji. Ali što kad imate računalo koje ima IQ 1000? Vi računalu možete dati apsolutno sve knjige o filozofiji ikad napisane i ono će ih pročitati za 12 sekundi. Ali znači li to da je računalo filozof? Ne. Ono će vam citirati što god trebate, ali ono nema pojma što to sve znači", kaže Leonhard.
HECI umjesto STEM-a
Dakle, računala će apsolutno biti inteligentnija od ljudi, barem na polju obrade podataka, tu nema rasprave. No to je razlog zašto mi kao ljudi moramo i dalje nastaviti razvijati svoje karakteristične ljudske osobine. Prije pet godina na listi najpoželjnijih vještina Svjetskog gospodarskog foruma nije bilo, primjerice, emocionalne inteligencije, a kritičko razmišljanje i kreativnost bili su nisko na listi. Poslodavci bi vam prije samo pet godina rekli kako im takav čovjek ne treba. Danas su stvari uvelike drugačije.
Hrvatska i u ovome daleko zaostaje, mi smo tek zagazili u tu neku STEM fazu obrazovanja djece gdje ih učimo tehnologiji i znanosti, no sve će se to u jednom trenutku promijeniti, pa futurolog Leonhard predlaže jedan drugi akronim - HECI (Humanity, Ethics, Creativity, Imagination). Upravo te ljudske osobine koje ne možemo naučiti računala.
I jedna vrlo bitna stvar - svoju djecu, koju odgajamo kao ljude za budućnost, nipošto ne bismo smjeli naviknuti na nekakve rutine. "Ne učite ih poslovima koji se baziraju na ponavljanju, tako im jamčite nezaposlenost u budućnosti", kaže Leonhard.
Zašto gradovi ne zarađuju poput brendova i kamo ide gotovina?
Ove tehnološke promjene odnosit će se i na gradove kao jedinice. To je primarni fokus futurologa Arica Dromija koji je na vrlo shvatljiv način povukao paralelu između profitabilnih tvrtki i gradova. "Rast bilježe kompanije čije je primarno poslovanje zasnovano na računalnom kodu. zašto to ne bi radili i gradovi? Jeste li se zapitali koliko je zaradio Zagreb prošle godine", pitao je Dromi.
Broj stanovnika u gradovima eksponencijalno raste, tako će do 2050. godine, većina svjetskog stanovništva živjeti upravo u gradovima koji će morati ići u smjeru tehnološkog napretka.
A mijenjat će se, zapravo se već i promijenio, način na koji plaćamo sve što kupimo. Gotovina se, naime, sve manje koristi, imamo neke sasvim drugačije načine plaćanja zbog čega se i sam David Birch, futurolog i vodeći stručnjak u području financijske industrije, koji sa sobom ne nosi gotovinu, iznenadio jer u Zagrebu nije mogao na šanku kavu platiti karticom.
"Najnovija tehnologija omogućit će pametan novac, novac koji odražava vrijednost zajednice koja ga je proizvela", rekao je Birch te dodao kako tehnologija koja će nam takvo što omogućiti, mora biti blockchain te da digitalna valuta možda neće biti bitcoin ili neka njegova inačica, ali da je tokenizacija, uvođenje tokena u plaćanja neminovna.
Hrana kakvu nikad nismo vidjeli
A mijenjat će se i ono što jedemo. Prehrana koja se bazira na skakavcima i žoharima nije nikakva nova ideja, no to nisu jedine promjene koje nas čekaju.
Morgaine Gaye je futurologinja prehrane koja surađuje s velikim prehrambenim tvrtkama na predviđanju mikro i makro trendova u prehrani koji bi trebali promijeniti način na koji kušamo hranu i na koji je doživljavamo. Gaye kaže kako će se u budućnosti mijenjati i ono što smatramo ukusnim.
Novi veliki trend je, vjerovali ili ne, voda. Stoga se sada uvelike radi na tome kako vodu prezentirati, kako je obogatiti, kako je poboljšati, a da joj ne mijenjamo svojstva. Mijenjat će se i tekstura svima poznatih namirnica zbog čega ćemo ih doživljavati na drugačije načine. Naime, dovoljno je da, primjerice, čokoladi promijenite oblik, umjesto kockica u male piramide i da odmah osoba koja je jede ima drugačiji doživljaj.
Od prehrambenih namirnica će se raditi namještaj i odjeća, a vraćamo se i nekim iskonskim okusima, tamnijim i izražajnijim teksturama.
Sve u svemu, narednih 20 godina bit će iznimno uzbudljivo za proživjeti, samo moramo biti spremni.
