Tvrtke u Hrvatskoj koje zapošljavaju više od pedeset radnika od 1. srpnja morat će krenuti s uspostavljanjem sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnoti, korupcije ili nesavjesno poslovanja, javlja tportal. Na snagu tog dana stupa novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, takozvanih zviždača. Hrvatska dosad nije imala cjelovit zakona koji bi štitio te ljude.
U skladu s preporukama Europske komisije, Vlada se odlučila na izradu posebnog zakona prema kojem će tvrtke s najmanje 50 zaposlenih morati imati pravilnik za prijavu nepravilnosti, dok će poslodavac biti dužan imenovati povjerljivu osobu i njezinog zamjenika koji će biti zaduženi za provođenje pravilnika.
Rok za istraživanje svake prijave - 30 dana
Djelatnik od povjerenja imat će osnovnu dužnost zaprimanja i istraživanja svake prijave u roku od 30 dana, nakon čega bi trebao informirati zviždača o svojem radu te mu omogućiti uvid u dokumentaciju.
Identitet zviždača čuvat će interni istražitelj, a ogluši li se poslodavac na prijavu i ne dozvoli istragu, istražitelj ili sam zviždač sve će nepravilnosti moći prijaviti pučkom pravobranitelju.
Bit će zaštićen
Zviždač će biti zaštićen od otkaza, budući da mu nakon isteka prijave neće smjeti otkazati ugovor o radu, smanjiti plaću, premjestiti ga na drugo radno mjesto niti ga na bilo koji način spriječiti u napredovanju na poslu.
Visoke kazne
Zakonom su propisane i kazne za poslodavce koji ga ne budu poštivali i koji ne donesu pravilnik. Firmama je predviđena kazna od deset do trideset tisuća kuna, dok će se odgovorne osobe kod poslodavca kazniti s tisuću do deset tisuća kuna, piše tportal.
Poslodavcima prijeti i kazna u visini od 30 do 50 tisuća kuna ako ne zaštite zviždače onako kako je to definirano u novom zakonu.
Imaju rok od devet mjeseci za donošenje pravilnika i imenovanje osobe koja će ga provoditi.
Poslodavci nisu oduševljeni
Poslodavcima se ne sviđa novost, smatraju kako se radi o nepotrebnom nametanju dodatnog tereta administracije i birokratskih troškova.
"Naravno da ćemo poštivati zakon, ali ne vidim previše smisla u njemu. Zar nemamo dovoljno institucija poput Porezne uprave, policije i raznih inspekcija koje kontroliraju poslovanje. Priča se o rasterećenju gospodarstva, a ovo vidim samo kao još jedan nepotrebni namet", izjavila je ta tportal predsjednica HUP-a i suvlasnica tvrtke Tehnomont Gordana Deranja.
'Zakon je nebuloza'
Sličnog je mišljenja i poduzetnik Saša Cvetojević.
"Imam oko stotinjak zaposlenih, ali raspoređenih u nekoliko tvrtki, tako da niti jedna nema više od 50 zaposlenih. Napravio sam to, između ostalog, kako bih izbjegao upravo ovakve nebuloze, poput ovog zakona. To je još jedna birokratska glupost poput uvođenja GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka). Tvrtke će formalno postupiti prema tom zakonu o zaštiti zviždača, ali u suštini ništa se neće promijeniti. Lopove hvataju učinkovite institucije, a ne glupi propisi", kazao je Cvetojević.
