Skupština Primorsko-goranske županije ovih je dana izmjenama prostornoga plana prebacila mogućnost gradnje terena za golf s područja kraj Ustrina na zapadnoj obali otoka Cresa, na Mataldu, predjel na južnom dijelu otoka blizu sela Punta Križa. Time su otvorena vrata ideji tvrtke Jadranka iz Malog Lošinja za gradnjom golf-igrališta koje bi, po tvrdnjama ljudi iz malološinjske Jadranke, moglo biti jedno od najboljih u Europi, piše Novi list.
Tvrka Jadranka inače je u gotovo stopostotnom vlasništvu Beta ulaganja čiji je pak vlasnik tvrtka za upravljanje investicijskim fondovima UK Promsvjaz, a iza koje stoji ruska Promsvjazbanka iz Moskve.
Projekt tvrtke iza koje stoji kapital ruskih korijena
Upravo je tvrtka Jadranka uputila inicijativu za izmjenama i dopunama prostornog plana Primorsko-goranske županije. Njihov projekt gradnje terena za golf na Mataldi na Cresu datira iz 2013. godine, i to dan nakon što je kapital ruskih korijena ušao u tvrtku. Projekt je predstavljen kao "perfektno igralište, kakvo nitko u Hrvatskoj još nije napravio, te jedno od najboljih u Europi" uz obrazloženje da ondje vlada takva klima koja bi privlačila goste tijekom cijele godine. Naknadno je postignut i dogovor malološinjske tvrtke Jadranka i Krčke biskupije koaj je vlasnika zemljišta na Mataldi.
Izmjenama prostornog plana kojima se ide na ruku ovome projektu u Skupštini Primorsko-goranske županije usprotivili su se jedino vijećnici Akcije mladih i Živog zida. Par dana ranije sastalo se i Gradsko vijeće Malog Lošinja i s omjerom 10:4 dalo podršku izmjenama prostornog plana. Protiv je bilo četvero vijećnika neovisne liste Dubravka Devčića, piše Novi list.
Navodnjavanje terena samo desaliniziranom morska vodom
Prema usvojenim izmjenama prostornog plana, maksimalna površina predmetnog područja može biti 315 hektara, a ugostiteljsko-turistički sadržaji smiju biti površine do najviše 10 hektara i s kapacitetom od 800 ležajeva. Također, smiju biti napravljena dva natjecateljska igrališta s po 18 rupa. Definirano je i da za navodnjavanje ne smije biti korištena voda iz otočnog vodovoda, koji u cijelosti crpki vodu iz Vranskog jezera, niti iz drugih izvora na licu mjesta, već isključivo desaliniziranom morskom vodom, pročišćenom sanitarnom vodom te drenažnom vodom. Za objekte uz igralište, poput hotela, odobreno je korištenje vode iz jezera, ai ta dva sustava moraju biti izvedena tako da budu fizički odvojeni.
Što se gradnje uz obalu tiče, odobreni su samo desalinizator i pristanište na sjeveroistočnoj obali otoka. Sve građevine na tom području smjet će biti visoke najviše 15 metara za hotelske, odnosno deset za ostale objekte. Na samim igralištima, prirodna površina mora ostati na najmanje 65 posto terena. Dozvoljena je i gradnja helidroma.
Iznijeli su izrađivači izmjena plana i to, da je "utopistički očekivati potpun izostanak štetnih utjecaja", a da za igrališta treba koristiti vrstu trave prilagođenu klimatskom području, tako da traži manje vode i da bude otpornija na bolesti, a time iziskuje i manje tretiranja kemikalijama, piše Novi list.
Građani pripremaju tužbu Europskoj komisiji
Nositelj neovisne liste u Gradskom vijeću Malog Lošinja Dubravko Devčić, koji se usprotivio izmjenama županijskog prostornog plana, zabrinut je jer smatra da nadzor nad zacrtanim pravilima neće biti dobar, a smatra i da u ovoj situaciji treba imati hrabrosti reći "ne" takvom projektu. Protivljenje gradnji golfskih igrališta na Mataldi iznijela je i Bojana Genov iz građanske inicijative "Čovjek po mjeri otoka".
"Izgradnja golf-terena na području u sustavu Natura 2000, koje sadrži 48 zaštićenih vrsta i jedanaest staništa, od čega je jedna vrsta prioritetna, Osmoderma barnabita, a jedno stanište prioritetno – povremene mediteranske lokve, devastacija je vrijednog prostora i kršenje međunarodnog ugovora. Načelima dobrog prostornog planiranja suprotne su izmjene plana bez pravih prostornih pokazatelja, konkretne analize utjecaja na staništa i konkretnih mjera umanjenja negativnog utjecaja golfa na cjelovitost ekološke mreže i tvrdim da je to izravno pogodovanje investitoru", kazala je Genov.
Dodala je da je 2013. godine bila usvojena Strategija održivog razvoja turizma prema kojoj je pet posto građana smatralo golf za perspektivan oblik turizma, te da će Europskoj komisiji biti dostavljena tužba.
