Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Grad Zagreb u ponedjeljak je pozvao zainteresirane građane da sudjeluju u anketnom istraživanju za izradu novog gradskog Prostornog plana, a jedno od istraživanja odnosi se na mišljenje stanovnika koji žive u suburbanim i ruralnim dijelovima grada.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Gradske vlasti u ponedjeljak su priopćile kako je cilj istraživanja dobiti uvid u razmišljanja i potrebe što većeg broja građana koji tamo žive i svakodnevno se susreću s različitim izazovima.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Bolje planiranje razvoja</heading2><para>"Važno nam je Vaše mišljenje, iskustvo, potrebe i ideje o tome kako bi se predmetna područja Grada Zagreba trebala razvijati u budućnosti, stoga Vas ljubazno molimo da odgovorite na pitanja u anketi i tako doprinesete boljem planiranju razvoja Vašeg naselja i Grada u cjelini", stoji u pozivu.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="618078d4-dd6a-11eb-ba0f-a2a9f40564fd" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para>Riječ je o istraživanju za Studiju društvenih i prostornih promjena u Zagrebu koje se provodi u sklopu izrade Stručne podloge za novi Prostorni plan Grada Zagreba. Istraživanje provodi tim stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu, a naručitelj je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Jedno od istraživanja je anketno istraživanje stavova i mišljenja stanovnika koji žive u suburbanim i ruralnim dijelovima Grada Zagreba, pa su anketom obuhvaćeni građani oko 90 zagrebačkih naselja. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Anketa je namijenjena svim zainteresiranim građanima, anonimna je, a pristupiti joj se može preko <ulink url="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSe0RkaEKfdw-_92z9ieeYTy9krTWbO9kqeWrd4wMTnunjq4fw/viewform">poveznice</ulink>.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Anketu je moguće popuniti do 10. srpnja 2021., a sadrži pitanja, između ostalog, o problemima i potrebama građana koji žive u tim naseljima, razvijanju i održavanju naselja te sadržajima i djelatnostima koje naselje nudi. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:video id="bd268342-cf58-11eb-ae55-7a41cdb79059" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Zagreb poziva građane na istraživanje za izradu novog Prostornog plana Grad Zagreb poziva građane da sudjelovanjem u anketnom istraživanju sudjeluju u izradi novog gradskog Prostornog plana Grad Zagreb u ponedjeljak je pozvao zainteresirane građane da sudjeluju u anketnom istraživanju za izradu novog gradskog Prostornog plana, a jedno od istraživanja odnosi se na mišljenje stanovnika koji žive u suburbanim i ruralnim dijelovima grada.Gradske vlasti u ponedjeljak su priopćile kako je cilj istraživanja dobiti uvid u razmišljanja i potrebe što većeg broja građana koji tamo žive i svakodnevno se susreću s različitim izazovima.Bolje planiranje razvoja"Važno nam je Vaše mišljenje, iskustvo, potrebe i ideje o tome kako bi se predmetna područja Grada Zagreba trebala razvijati u budućnosti, stoga Vas ljubazno molimo da odgovorite na pitanja u anketi i tako doprinesete boljem planiranju razvoja Vašeg naselja i Grada u cjelini", stoji u pozivu.Riječ je o istraživanju za Studiju društvenih i prostornih promjena u Zagrebu koje se provodi u sklopu izrade Stručne podloge za novi Prostorni plan Grada Zagreba. Istraživanje provodi tim stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu, a naručitelj je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.Jedno od istraživanja je anketno istraživanje stavova i mišljenja stanovnika koji žive u suburbanim i ruralnim dijelovima Grada Zagreba, pa su anketom obuhvaćeni građani oko 90 zagrebačkih naselja. Anketa je namijenjena svim zainteresiranim građanima, anonimna je, a pristupiti joj se može preko poveznice.Anketu je moguće popuniti do 10. srpnja 2021., a sadrži pitanja, između ostalog, o problemima i potrebama građana koji žive u tim naseljima, razvijanju i održavanju naselja te sadržajima i djelatnostima koje naselje nudi.  'VAŠE MIŠLJENJE JE BITNO' 

'VAŠE MIŠLJENJE JE BITNO'

Zagreb poziva građane na istraživanje za izradu novog Prostornog plana

<para>
Rovinj je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, ali i leglo bespravne gradnje. Novinari <ulink url="https://vijesti.rtl.hr/potraga/3534899/turisticki-raj-u-borbi-protiv-bespravne-gradnje-61-objekt-ima-rjesenje-o-rusenju-bez-dozvole-i-kamp/">RTL-a</ulink> su izašli na teren kako bi vidjeli gdje se sve nezakonito gradi.</para>
<para>"Sveukupno imate oko 60 novoizgrađenih objekata koji nisu ishodili potrebnu dokumentaciju iz razloga što nisu ni mogli temeljem zakonske regulative", rekao je voditelj Odsjeka za komunalno i prometno redarstvo Elvis Prenc.</para>
<para>Pored legalizirane kuće s bazenom na Moncodognu, nalazi se i jedna koja ima rješenje o rušenju. Njeni vlasnici nisu raspoloženi za razgovor niti smatraju da su napravili išta pogrešno. Kažu da od Ministarstva graditeljstva nisu dobili rješenje o rušenju: "Došli su me pitati za bespravno i rekli su mi da moram napraviti papire koji su u tijeku da se naprave i moguće ih je napraviti."</para>
<para>Malo dalje stoji još jedna kuća bez građevinske i lokacijske dozvole. Tamo nije bilo nikoga, ali su komunalni redari rekli da je veća kuća naknadno izgrađena.
</para>
<heading2>Ove godine - 20 bespravnih objekata</heading2>
<para>
"To traje već dulji niz godina. Godina 2011. je zadnji rok, svi objekti koji su do tada građeni, 2011. godine su stavljeni u postupak legalizacije. I oni jesu danas legalni, međutim nakon tog roka se nastavilo s učestalim izvođenjem radova", govorili Prenc.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3df798f6-927a-11eb-b98e-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Komunalni redari takve građevine prijavljuju građevinskoj inspekciji: "Ono što smo učinili ove godine jest da smo prijavili 20 bespravnih gradnji, praktički svake godine se otprilike toliko novoizgrađenih objekata utvrđuje. Komunalni redari to prijavljuju i činjenica jest da građevinski inspektor u roku kojem mu to propisuje zakon donosi rješenje o rušenju", govori Prenc i dodaje: "Nakon toga, ako se bespravni graditelj ogluši na to rješenje, tu priča staje. Objekti i dalje jesu u prostoru, nisu srušeni i tu je problem koji je stvaran - bespravna gradnja koja i dalje postoji."</para>
<para>Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga pokušava zaustaviti ilegalnu izgradnju objekata koji, čini se, služe zaradi od turizma: "Imamo jako mnogo problema s bespravnom gradnjom. Ne samo mi kao jedinica lokalne samouprave, jer ih je puno počelo tako postupati, od Pule do Poreča, Umaga, Novigrada... Svi imamo iste probleme", govori Paliaga i nastavlja: "Neke od tih nastambi služe kao obične garaže ili za smještaj strojeva što, opet ćemo reći, nije strašno. Neke služe kao poljska spremišta, poljske kućice, možemo i to kazati da nije dramatično. Ali dramatično je to što je većina namijenjena iznajmljivanju u prirodi s bazenima, znači to je ono što nije dobro ni za jedan grad, ni za jednu općinu u RH."</para>
<para>Zemljišta na kojima ljudi masovno bespravno grade su uglavnom poljoprivredne namjene, a 2011. godine je započela legalizacija. No, i dalje se bespravno gradi.</para>
<para>"Najveći problem je što će sve te zgrade sutra trebati infrastrukturu i morat ćemo graditi ceste, kanalizaciju, a sve to je potpuno nepotrebno jer ti objekti se nisu smjeli dogoditi na tim lokacijama", govori Paliaga.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3c41bf3c-927a-11eb-881e-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Legalizacija nije donijela ništa dobro</heading2>
<para>
Rovinjski arhitekt Berislav Iskra kaže da su Hrvati godinama vjerni bespravnoj gradnji: "Divlja gradnja ovdje je prisutna 30-40 godina, od vremena socijalizma. Nikada se to pitanje nije riješilo kako treba, uvijek je bilo dosta ležerno, sad hoćemo - nećemo. Mislim da država treba to ponovno uzeti na razmatranje i riješiti bespravnu gradnju i sankcionirati je." Smatra da je legalizacija poticaj bespravnim graditeljima: "Legalizacija nije donijela ništa dobro. Ohrabreni tim događajima, sadašnji bespravni graditelji su opet počeli graditi. Na području Rovinja, Istre i cijele Hrvatske ima na tisuće novih građevina koje moramo zaustaviti.</para>
<para>Građevinska inspekcija potvrdila je da je na području Rovinja izdano 61 rješenje o uklanjanju te da je trećina njih u različitim fazama ozakonjenja. No, nisu samo kuće porblem. Gradonačelnik Paliaga tvrdi kako je i cijeli kamp "Dobar odmor" napravljen ilegalno.</para>
<para>"Ministarstvo turizma izdalo je jedan akt koji uvjetuje minimalne tehničke uvjete i sve ostale akte za rad jednom objektu koji nije bio registriran kao kamp nego je to bio restoran koji je kasnije legaliziran za stambeno-poslovnu djelatnost s teniskim terenima. Zapravo su teniski tereni nestali i umjesto njih su postavljene mobilne kućice, a u međuvremenu je dograđeno nekoliko objekata i bazen", govori Paliaga.
</para>
<heading2>Bespravni kamp</heading2>
<para>
Vlasnik kampa je Talijan, a u zakupu je kod Gorana Roksandića, koji je novinare proveo kroz kamp tvrdeći da radi legalno: "Mi smo s čistom namjerom ušli u posao i preuzeli ovaj kamp koji je dobio rješenje Ministarstva turizma koje sam ja dobio, bilo mi je predočeno. I ušli smo s čistim papirima u projekt. Znam da je prije bilo drugačije, da su bili teniski tereni, a kako je sve došlo do ovog stanja... Ja nisam bio uključen u taj proces. Došao sam na gotovo stanje kada je kamp kategoriziran i ima rješenje nadležnog kampa i spreman je za rad. U to smo mi ušli i radimo sve čisto i po propisima."</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b94126a-927a-11eb-9bfb-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Gradonačelnik se ne slaže i tvrdi kako je dio namijenjen za kamp u prostornim planovima, ali ne i u puno detaljnijem GUP-u: "Kamp se nalazi u području koje je za budućnost rezervirano kao turističko područje, ali namjerno je jedan dio ostavljen izvan jer ne možemo sve točkasto graditi i ne možemo sve prema pojedinim parcijalnim interesima urbanizirati", govori Paliaga.</para>
<para>"Ja se u urbanističke planove uređenja i zona ne razumijem. Za naš posao nam je bilo bitno da imamo rješenje Ministarstva turizma i da su svi papiri čisti. Mi na temelju toga radimo i ovo što je bilo prije, a kakav plan za urbanističku zonu treba napraviti, ja ne znam", govori Roksandić.</para>
<para>Turistička inspekcija potvrdila je kako je kamp dobio dozvolu Ministarstva turizma. No, građevinska inspekcija treba utvrditi je li sve u redu s izgradnjom objekata. To će učiniti tek u kolovozu. Gradonačelniku je, osim kampa, sporna i gradnja benzinske postaje na ulazu u Rovinj.</para>
<para>"Problem je pokušaj izdavanja lokacijske dozvole na poljoprivrednom zemljištu, što nije u skladu s prostornim planom Grada Rovinja. I zamolili smo sva nadležna ministarstva, pogotovo Ministarstvo graditeljstva da takvu dozvolu ne izdaju", govori Paliaga i dodaje: "Imali smo zahtjeve za proširenje građevinskog područja na nedavnoj izmjeni i dopuni GUP-a i prostornog plana Grada Rovinja i sve smo zahtjeve za proširenje građevinskog područja odbili. Između ostalog, napominjem i da imamo dvije lokacije predviđene GUP-om upravo za gradnju benzinske postaje", govori Paliaga.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3c05752c-927a-11eb-8cf8-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Spor zbog benzinske crpke</heading2>
<para>
Trenutačno se pri Ministarstvu graditeljstva vodi upravni spor zbog izdavanja te lokacijske dozvole. U Gradu smatraju da za to imaju dobre temelje: "Za zemljište koje se nalazi unutar GUP-a određene lokacije njihova mogućeg smještaja dok je za zemljište koje se nalazi izvan obuhvata, u konkretnom slučaju i zemljište iz Vašeg upita, određena kroz prostorni plan uređenja grada moguća izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima u koridoru prometnica sukladno odredbama i posebnim propisima."</para>
<para>Investitor je zatražio i uvjete za građenje: "Brojna gradska i županijska poduzeća bila su upitana za izdavanje općih uvjeta gradnje. I u tom postupku se utvrdilo po brojevima čestica da je to izvan granica građevinskog područja zbog čega je došlo do nadležnog Ureda gradske uprave i do mene osobno", govori Paliaga.</para>
<para>No, nisu im svi odbili izdati uvjete gradnje. To su učinili Odvodnja Rovinj i Istarski vodovod, ali Plinara Pula i Hrvatske ceste dali su im zeleno svjetlo. Ministarstva graditeljstva i turizma te Državni inspektorat s jedne strane, a s druge gradonačelnik Rovinja. Je li riječ o prepucavanju između lokalne uprave i državne vlasti?</para>
<para>"Mi tražimo da na području Grada Rovinja mi odlučujemo što će se događati, što mislim da je legitimno i zajamčeno nam Ustavom. Inače mi ne trebamo, pa neka se ukinu sve jedinice lokalne samouprave, pa će ministarstva upravljati cijelim teritorijem RH i donositi odluke onako kako su po određenim propisima zamislili", govori Paliaga.</para>
<para>No, što god da je uzrok, problem ostaje, kako u Rovinju, tako i u Hrvatskoj. Ili se ništa ne događa ili se ono što se može ozakonjuje.</para>
<mediaobject>
 <videoobject>
 <videodata fileref="https://vijesti.rtl.hr/embed/video/vijesti/332887/turisticki-raj-u-borbi-protiv-bespravne-gradnje-61-objekt-ima-rjesenje-o-rusenju-bez-dozvole-i-kamp/"/>
 </videoobject>
</mediaobject>

Istarski biser savija se pod navalom bespravne gradnje. Čak je i kamp bez dozvole, a pazite što kaže zakupac Rovinjski gradonačelnik i komunalno redarstvo sukobljavaju se s Ministarstvom graditeljstva i turizma oko bespravno izgrađenih objekata 

Rovinj je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, ali i leglo bespravne gradnje. Novinari RTL-a su izašli na teren kako bi vidjeli gdje se sve nezakonito gradi.
"Sveukupno imate oko 60 novoizgrađenih objekata koji nisu ishodili potrebnu dokumentaciju iz razloga što nisu ni mogli temeljem zakonske regulative", rekao je voditelj Odsjeka za komunalno i prometno redarstvo Elvis Prenc.
Pored legalizirane kuće s bazenom na Moncodognu, nalazi se i jedna koja ima rješenje o rušenju. Njeni vlasnici nisu raspoloženi za razgovor niti smatraju da su napravili išta pogrešno. Kažu da od Ministarstva graditeljstva nisu dobili rješenje o rušenju: "Došli su me pitati za bespravno i rekli su mi da moram napraviti papire koji su u tijeku da se naprave i moguće ih je napraviti."
Malo dalje stoji još jedna kuća bez građevinske i lokacijske dozvole. Tamo nije bilo nikoga, ali su komunalni redari rekli da je veća kuća naknadno izgrađena.

Ove godine - 20 bespravnih objekata

"To traje već dulji niz godina. Godina 2011. je zadnji rok, svi objekti koji su do tada građeni, 2011. godine su stavljeni u postupak legalizacije. I oni jesu danas legalni, međutim nakon tog roka se nastavilo s učestalim izvođenjem radova", govorili Prenc.

   

Komunalni redari takve građevine prijavljuju građevinskoj inspekciji: "Ono što smo učinili ove godine jest da smo prijavili 20 bespravnih gradnji, praktički svake godine se otprilike toliko novoizgrađenih objekata utvrđuje. Komunalni redari to prijavljuju i činjenica jest da građevinski inspektor u roku kojem mu to propisuje zakon donosi rješenje o rušenju", govori Prenc i dodaje: "Nakon toga, ako se bespravni graditelj ogluši na to rješenje, tu priča staje. Objekti i dalje jesu u prostoru, nisu srušeni i tu je problem koji je stvaran - bespravna gradnja koja i dalje postoji."
Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga pokušava zaustaviti ilegalnu izgradnju objekata koji, čini se, služe zaradi od turizma: "Imamo jako mnogo problema s bespravnom gradnjom. Ne samo mi kao jedinica lokalne samouprave, jer ih je puno počelo tako postupati, od Pule do Poreča, Umaga, Novigrada... Svi imamo iste probleme", govori Paliaga i nastavlja: "Neke od tih nastambi služe kao obične garaže ili za smještaj strojeva što, opet ćemo reći, nije strašno. Neke služe kao poljska spremišta, poljske kućice, možemo i to kazati da nije dramatično. Ali dramatično je to što je većina namijenjena iznajmljivanju u prirodi s bazenima, znači to je ono što nije dobro ni za jedan grad, ni za jednu općinu u RH."
Zemljišta na kojima ljudi masovno bespravno grade su uglavnom poljoprivredne namjene, a 2011. godine je započela legalizacija. No, i dalje se bespravno gradi.
"Najveći problem je što će sve te zgrade sutra trebati infrastrukturu i morat ćemo graditi ceste, kanalizaciju, a sve to je potpuno nepotrebno jer ti objekti se nisu smjeli dogoditi na tim lokacijama", govori Paliaga.

   

Legalizacija nije donijela ništa dobro

Rovinjski arhitekt Berislav Iskra kaže da su Hrvati godinama vjerni bespravnoj gradnji: "Divlja gradnja ovdje je prisutna 30-40 godina, od vremena socijalizma. Nikada se to pitanje nije riješilo kako treba, uvijek je bilo dosta ležerno, sad hoćemo - nećemo. Mislim da država treba to ponovno uzeti na razmatranje i riješiti bespravnu gradnju i sankcionirati je." Smatra da je legalizacija poticaj bespravnim graditeljima: "Legalizacija nije donijela ništa dobro. Ohrabreni tim događajima, sadašnji bespravni graditelji su opet počeli graditi. Na području Rovinja, Istre i cijele Hrvatske ima na tisuće novih građevina koje moramo zaustaviti.
Građevinska inspekcija potvrdila je da je na području Rovinja izdano 61 rješenje o uklanjanju te da je trećina njih u različitim fazama ozakonjenja. No, nisu samo kuće porblem. Gradonačelnik Paliaga tvrdi kako je i cijeli kamp "Dobar odmor" napravljen ilegalno.
"Ministarstvo turizma izdalo je jedan akt koji uvjetuje minimalne tehničke uvjete i sve ostale akte za rad jednom objektu koji nije bio registriran kao kamp nego je to bio restoran koji je kasnije legaliziran za stambeno-poslovnu djelatnost s teniskim terenima. Zapravo su teniski tereni nestali i umjesto njih su postavljene mobilne kućice, a u međuvremenu je dograđeno nekoliko objekata i bazen", govori Paliaga.

Bespravni kamp

Vlasnik kampa je Talijan, a u zakupu je kod Gorana Roksandića, koji je novinare proveo kroz kamp tvrdeći da radi legalno: "Mi smo s čistom namjerom ušli u posao i preuzeli ovaj kamp koji je dobio rješenje Ministarstva turizma koje sam ja dobio, bilo mi je predočeno. I ušli smo s čistim papirima u projekt. Znam da je prije bilo drugačije, da su bili teniski tereni, a kako je sve došlo do ovog stanja... Ja nisam bio uključen u taj proces. Došao sam na gotovo stanje kada je kamp kategoriziran i ima rješenje nadležnog kampa i spreman je za rad. U to smo mi ušli i radimo sve čisto i po propisima."

   

Gradonačelnik se ne slaže i tvrdi kako je dio namijenjen za kamp u prostornim planovima, ali ne i u puno detaljnijem GUP-u: "Kamp se nalazi u području koje je za budućnost rezervirano kao turističko područje, ali namjerno je jedan dio ostavljen izvan jer ne možemo sve točkasto graditi i ne možemo sve prema pojedinim parcijalnim interesima urbanizirati", govori Paliaga.
"Ja se u urbanističke planove uređenja i zona ne razumijem. Za naš posao nam je bilo bitno da imamo rješenje Ministarstva turizma i da su svi papiri čisti. Mi na temelju toga radimo i ovo što je bilo prije, a kakav plan za urbanističku zonu treba napraviti, ja ne znam", govori Roksandić.
Turistička inspekcija potvrdila je kako je kamp dobio dozvolu Ministarstva turizma. No, građevinska inspekcija treba utvrditi je li sve u redu s izgradnjom objekata. To će učiniti tek u kolovozu. Gradonačelniku je, osim kampa, sporna i gradnja benzinske postaje na ulazu u Rovinj.
"Problem je pokušaj izdavanja lokacijske dozvole na poljoprivrednom zemljištu, što nije u skladu s prostornim planom Grada Rovinja. I zamolili smo sva nadležna ministarstva, pogotovo Ministarstvo graditeljstva da takvu dozvolu ne izdaju", govori Paliaga i dodaje: "Imali smo zahtjeve za proširenje građevinskog područja na nedavnoj izmjeni i dopuni GUP-a i prostornog plana Grada Rovinja i sve smo zahtjeve za proširenje građevinskog područja odbili. Između ostalog, napominjem i da imamo dvije lokacije predviđene GUP-om upravo za gradnju benzinske postaje", govori Paliaga.

   

Spor zbog benzinske crpke

Trenutačno se pri Ministarstvu graditeljstva vodi upravni spor zbog izdavanja te lokacijske dozvole. U Gradu smatraju da za to imaju dobre temelje: "Za zemljište koje se nalazi unutar GUP-a određene lokacije njihova mogućeg smještaja dok je za zemljište koje se nalazi izvan obuhvata, u konkretnom slučaju i zemljište iz Vašeg upita, određena kroz prostorni plan uređenja grada moguća izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima u koridoru prometnica sukladno odredbama i posebnim propisima."
Investitor je zatražio i uvjete za građenje: "Brojna gradska i županijska poduzeća bila su upitana za izdavanje općih uvjeta gradnje. I u tom postupku se utvrdilo po brojevima čestica da je to izvan granica građevinskog područja zbog čega je došlo do nadležnog Ureda gradske uprave i do mene osobno", govori Paliaga.
No, nisu im svi odbili izdati uvjete gradnje. To su učinili Odvodnja Rovinj i Istarski vodovod, ali Plinara Pula i Hrvatske ceste dali su im zeleno svjetlo. Ministarstva graditeljstva i turizma te Državni inspektorat s jedne strane, a s druge gradonačelnik Rovinja. Je li riječ o prepucavanju između lokalne uprave i državne vlasti?
"Mi tražimo da na području Grada Rovinja mi odlučujemo što će se događati, što mislim da je legitimno i zajamčeno nam Ustavom. Inače mi ne trebamo, pa neka se ukinu sve jedinice lokalne samouprave, pa će ministarstva upravljati cijelim teritorijem RH i donositi odluke onako kako su po određenim propisima zamislili", govori Paliaga.
No, što god da je uzrok, problem ostaje, kako u Rovinju, tako i u Hrvatskoj. Ili se ništa ne događa ili se ono što se može ozakonjuje.

   
      
   
 TUŽNO: 

TUŽNO:

Istarski biser savija se pod navalom bespravne gradnje. Čak je i kamp bez dozvole, a pazite što kaže zakupac

<para>
Maleni poluotok u Makarskoj, Sveti Petar, nalazi se u zelenoj zoni i po grafičkim kartama važećeg Prostornog plana to je jasno kao dan, piše <ulink url="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/607168/kontroverzni-poduzetnik-planira-podici-zgradu-usred-zelene-zone-u-prostornom-planu-nema-ni-primisli-o-gradnji-ali-on-vec-priprema-projekt-posebno-smrdi-detalj-sto-je-na-parceli-uz-more-iznenada-nikla--rusevina">Slobodna Dalmacija</ulink>. Kako stoji u Prostornom planu, nikakve gradnje nema. Međutim, kako javlja <ulink url="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/607168/kontroverzni-poduzetnik-planira-podici-zgradu-usred-zelene-zone-u-prostornom-planu-nema-ni-primisli-o-gradnji-ali-on-vec-priprema-projekt-posebno-smrdi-detalj-sto-je-na-parceli-uz-more-iznenada-nikla--rusevina">Slobodna Dalmacija</ulink>, gradnje će ipak biti i to za Antu Čovića, kontroverznog poduzetnika iz Baške Vode. Naime, Čović je podnio zahtjev za ishođenjem građevinske dozvole.</para>
<para>Od obitelji Petković je Čović kupio parcelu. Kako se vidi u Katastru, parcela je smještena južno od posljednje kuće u nizu te je bila upisana kao obična oranica. No, u svibnju je osvanulo nešto sasvim drugo. Na tom mjestu niknula je ruševina i dobila kućni broj 29. Čović, naime, ima i adresu za svoj nevidljivi objekt, Obala kralja Tomislava 29.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="00458a36-b1c4-11eb-8270-0242ac130020"/>
<heading2>Preko noći promijenjen prostorni plan</heading2>
<para>
Za objekt na parceli površine 228 metara četvornih izrađen je, dakako, i projekt. Predan je elaborat za sanitarnu dozvolu. Zbog novonastale promjene u Prostornom planu Makarani strahuju jer je Sveti Petar iovako sve manje zelen. Promjena je u plan stavila u Čovićevu parcelu-ruševinu pa se sa stopostotnom sigurnošću ne može reći da je gradnja "van igre".</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9349873c-9276-11eb-a9d7-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ostali su samo neki ostaci ostataka za čije porijeklo nitko ne može biti siguran radi li se o ruševini ili zidovima, ali oku laika ne izgleda da su vidljiva tri zida ruševina, što oku geodeta nesumnjivo jest jasno. Međutim, za dokazati takvo što morao je biti predočen geodetski elaborat. Temeljem čega, naime, kojeg geodetskog elaborata je kultura čestice iz oranice promijenjena u kulturu ruševine, pitanje je koje je Slobodna Dalmacija najprije poslali u Državnoj geodetskoj upravi u Split, i to prije gotovo dva tjedna. Nakon nekog vremena uputili su ih kolege iz Makarske.
</para>
<heading2>Iz makarskog ureda ni glasa</heading2>
<para>
"Vaš upit proslijeđen je na daljnje postupanje u Ispostavu za katastar nekretnina Makarska, s obzirom na to da su traženi podaci u njihovoj nadležnosti", stoji u odgovoru. Novinari Slobodne Dalmacije kažu da je istina da su raniji upit u ingerenciji makarskog ureda odgovor ipak dobili iz Splita. Međutim, pitaju se zašto je odgovor izostao i za ovaj upit. Iz makarskog ureda ni glasa. Nakon neodgovorenog upita koji su iz Splita 20. svibnja proslijedili u Makarsku, novinari zovu voditelja Branka Vujatovića, no, tajnica govori da nije tu.</para>
<para>Što o svemu "govori" Prostorni plan? Istina, zelena je zona i dozvola se ne bi smjela izdati ako nije predviđena druga namjena. A nije. Međutim, investitor računa na prijedlog izmjena Prostornog plana, koji je na javnom uvidu bio prošle godine, i koji samim time nije važeći. A predlagatelj izmjena krovnog prostorno-planskog dokumenta odlučio je ubaciti ovo: Građevina izgrađena u skladu s propisima čija namjena nije u skladu s namjenom određenom ovim Prostornim planom, može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita do privođenja planiranoj namjeni. Za građevine iz stavka 1. ovog članka dopušta se povećanje gabarita objekta do 6,0 m2 radi nužne uporabe.</para>
<para>Riječ je o članku 300 prijedloga Prostornog plana koji se skriva na dnu, pod naslovom "rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni".</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a3f0fa9c-b1c1-11eb-a047-0242ac140026"/>
<heading2>Čović tvrdi da ne zna o čemu je riječ</heading2>
<para>
Čović planira na Svetom Petru napraviti rekonstrukciju nekadašnje kožare. Što on zbilja tamo želi graditi, novinari su pokušali saznati iz prve ruke pa su zvali Čovića. Nakon tri telefonska poziva, gdje se ispričao zauzetošću, naposljetku su mu novinari mogli postaviti pitanje na koje nam je kazao da ne zna o čemu govore. Ipak, arhitektica Silvana Marinović potvrdila je da radi na projektu, iako je rekla da je sve još uvijek u fazi ishođenja suglasnosti, konzultiranja s resornim ministarstvom... Novinari su ju pitali je li "projekt još uvijek na dugom štapu".</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8cc33e92-924b-11eb-b40c-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"I da i ne. Ali činjenica je da sličnih primjera ima koliko hoćete. Tražili smo samo rekonstrukciju objekta koji bi trebao biti isti, a uporište nam je u Prostornom planu Grada Makarske i Zakona o gradnji te Zakona o prostornom uređenju. Kad kažem da postoje primjeri, imate u Kotišini, gdje je zelena zona, također rekonstrukciju ruševina, a na Sv. Petru, što potvrđuju i fotografije iz Gradskog muzeja, a posvjedočit će i stariji Makarani, zaista jesu bile dvije zgrade. Kad se priđe bliže, da se vidjeti da su tu stvarno nekad bili objekti", odgovorila je Marinković.</para>
<para>Što Čović tu kani raditi, nije precizirala, tek je rekla da će namjena sasvim sigurno biti ista, dodavši znakovito da je centar zbivanja nekad bio na Svetom Petru. Odgovor na to pitanje novinari Slobodne Dalmacije čekaju i iz gradskog Ureda za gospodarenje prostorom. Zanima ih za kakvom građevinom je podnesen zahtjev i može li ista dozvola uopće biti izdana.</para>
<para>U svakom slučaju, već se špekulira kako bi na parceli mogao niknuti objekt gabarita poput hotela "Miramare", a u prijedlogu Prostornog plana k tome se podiže katnost za hotele.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="392b1d66-b1c4-11eb-b6ba-0242ac140022"/>

Kontroverzni poduzetnik dobio dozvolu za gradnju na zelenoj zoni, a u papirima nema ničega Parcela je smještena južno od posljednje kuće u nizu te je bila upisana kao obična oranica, a u svibnju na tom mjestu niknula je ruševina 

Maleni poluotok u Makarskoj, Sveti Petar, nalazi se u zelenoj zoni i po grafičkim kartama važećeg Prostornog plana to je jasno kao dan, piše Slobodna Dalmacija. Kako stoji u Prostornom planu, nikakve gradnje nema. Međutim, kako javlja Slobodna Dalmacija, gradnje će ipak biti i to za Antu Čovića, kontroverznog poduzetnika iz Baške Vode. Naime, Čović je podnio zahtjev za ishođenjem građevinske dozvole.
Od obitelji Petković je Čović kupio parcelu. Kako se vidi u Katastru, parcela je smještena južno od posljednje kuće u nizu te je bila upisana kao obična oranica. No, u svibnju je osvanulo nešto sasvim drugo. Na tom mjestu niknula je ruševina i dobila kućni broj 29. Čović, naime, ima i adresu za svoj nevidljivi objekt, Obala kralja Tomislava 29.


Preko noći promijenjen prostorni plan

Za objekt na parceli površine 228 metara četvornih izrađen je, dakako, i projekt. Predan je elaborat za sanitarnu dozvolu. Zbog novonastale promjene u Prostornom planu Makarani strahuju jer je Sveti Petar iovako sve manje zelen. Promjena je u plan stavila u Čovićevu parcelu-ruševinu pa se sa stopostotnom sigurnošću ne može reći da je gradnja "van igre".

   

Ostali su samo neki ostaci ostataka za čije porijeklo nitko ne može biti siguran radi li se o ruševini ili zidovima, ali oku laika ne izgleda da su vidljiva tri zida ruševina, što oku geodeta nesumnjivo jest jasno. Međutim, za dokazati takvo što morao je biti predočen geodetski elaborat. Temeljem čega, naime, kojeg geodetskog elaborata je kultura čestice iz oranice promijenjena u kulturu ruševine, pitanje je koje je Slobodna Dalmacija najprije poslali u Državnoj geodetskoj upravi u Split, i to prije gotovo dva tjedna. Nakon nekog vremena uputili su ih kolege iz Makarske.

Iz makarskog ureda ni glasa

"Vaš upit proslijeđen je na daljnje postupanje u Ispostavu za katastar nekretnina Makarska, s obzirom na to da su traženi podaci u njihovoj nadležnosti", stoji u odgovoru. Novinari Slobodne Dalmacije kažu da je istina da su raniji upit u ingerenciji makarskog ureda odgovor ipak dobili iz Splita. Međutim, pitaju se zašto je odgovor izostao i za ovaj upit. Iz makarskog ureda ni glasa. Nakon neodgovorenog upita koji su iz Splita 20. svibnja proslijedili u Makarsku, novinari zovu voditelja Branka Vujatovića, no, tajnica govori da nije tu.
Što o svemu "govori" Prostorni plan? Istina, zelena je zona i dozvola se ne bi smjela izdati ako nije predviđena druga namjena. A nije. Međutim, investitor računa na prijedlog izmjena Prostornog plana, koji je na javnom uvidu bio prošle godine, i koji samim time nije važeći. A predlagatelj izmjena krovnog prostorno-planskog dokumenta odlučio je ubaciti ovo: Građevina izgrađena u skladu s propisima čija namjena nije u skladu s namjenom određenom ovim Prostornim planom, može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita do privođenja planiranoj namjeni. Za građevine iz stavka 1. ovog članka dopušta se povećanje gabarita objekta do 6,0 m2 radi nužne uporabe.
Riječ je o članku 300 prijedloga Prostornog plana koji se skriva na dnu, pod naslovom "rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni".


Čović tvrdi da ne zna o čemu je riječ

Čović planira na Svetom Petru napraviti rekonstrukciju nekadašnje kožare. Što on zbilja tamo želi graditi, novinari su pokušali saznati iz prve ruke pa su zvali Čovića. Nakon tri telefonska poziva, gdje se ispričao zauzetošću, naposljetku su mu novinari mogli postaviti pitanje na koje nam je kazao da ne zna o čemu govore. Ipak, arhitektica Silvana Marinović potvrdila je da radi na projektu, iako je rekla da je sve još uvijek u fazi ishođenja suglasnosti, konzultiranja s resornim ministarstvom... Novinari su ju pitali je li "projekt još uvijek na dugom štapu".

   

"I da i ne. Ali činjenica je da sličnih primjera ima koliko hoćete. Tražili smo samo rekonstrukciju objekta koji bi trebao biti isti, a uporište nam je u Prostornom planu Grada Makarske i Zakona o gradnji te Zakona o prostornom uređenju. Kad kažem da postoje primjeri, imate u Kotišini, gdje je zelena zona, također rekonstrukciju ruševina, a na Sv. Petru, što potvrđuju i fotografije iz Gradskog muzeja, a posvjedočit će i stariji Makarani, zaista jesu bile dvije zgrade. Kad se priđe bliže, da se vidjeti da su tu stvarno nekad bili objekti", odgovorila je Marinković.
Što Čović tu kani raditi, nije precizirala, tek je rekla da će namjena sasvim sigurno biti ista, dodavši znakovito da je centar zbivanja nekad bio na Svetom Petru. Odgovor na to pitanje novinari Slobodne Dalmacije čekaju i iz gradskog Ureda za gospodarenje prostorom. Zanima ih za kakvom građevinom je podnesen zahtjev i može li ista dozvola uopće biti izdana.
U svakom slučaju, već se špekulira kako bi na parceli mogao niknuti objekt gabarita poput hotela "Miramare", a u prijedlogu Prostornog plana k tome se podiže katnost za hotele.

 NEVIDLJIVI OBJEKT: 

NEVIDLJIVI OBJEKT:

Kontroverzni poduzetnik dobio dozvolu za gradnju na zelenoj zoni, a u papirima nema ničega

<para>
Skupština Primorsko-goranske županije ovih je dana izmjenama prostornoga plana prebacila mogućnost gradnje terena za golf s područja kraj Ustrina na zapadnoj obali otoka Cresa, na Mataldu, predjel na južnom dijelu otoka blizu sela Punta Križa. Time su otvorena vrata ideji tvrtke Jadranka iz Malog Lošinja za gradnjom golf-igrališta koje bi, po tvrdnjama ljudi iz malološinjske Jadranke, moglo biti jedno od najboljih u Europi, <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Golf-igraliste-definitivno-stize-na-Mataldu-Utopija-je-ocekivati-potpuni-izostanak-stetnih-utjecaja?meta_refresh=true">piše Novi list</ulink>.</para>
<para>Tvrka Jadranka inače je u gotovo stopostotnom vlasništvu Beta ulaganja čiji je pak vlasnik tvrtka za upravljanje investicijskim fondovima UK Promsvjaz, a iza koje stoji ruska Promsvjazbanka iz Moskve.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5b2775c0-b1c6-11eb-9a7a-0242ac130056"/>
<heading2>Projekt tvrtke iza koje stoji kapital ruskih korijena</heading2>
<para>
Upravo je tvrtka Jadranka uputila inicijativu za izmjenama i dopunama prostornog plana Primorsko-goranske županije. Njihov projekt gradnje terena za golf na Mataldi na Cresu datira iz 2013. godine, i to dan nakon što je kapital ruskih korijena ušao u tvrtku. Projekt je predstavljen kao "perfektno igralište, kakvo nitko u Hrvatskoj još nije napravio, te jedno od najboljih u Europi" uz obrazloženje da ondje vlada takva klima koja bi privlačila goste tijekom cijele godine. Naknadno je postignut i dogovor malološinjske tvrtke Jadranka i Krčke biskupije koaj je vlasnika zemljišta na Mataldi.</para>
<para>Izmjenama prostornog plana kojima se ide na ruku ovome projektu u Skupštini Primorsko-goranske županije usprotivili su se jedino vijećnici Akcije mladih i Živog zida. Par dana ranije sastalo se i Gradsko vijeće Malog Lošinja i s omjerom 10:4 dalo podršku izmjenama prostornog plana. Protiv je bilo četvero vijećnika neovisne liste Dubravka Devčića, piše Novi list.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a6c09996-b1ce-11eb-ada8-0242ac14003f"/>
<heading2>Navodnjavanje terena samo desaliniziranom morska vodom</heading2>
<para>
Prema usvojenim izmjenama prostornog plana, maksimalna površina predmetnog područja može biti 315 hektara, a ugostiteljsko-turistički sadržaji smiju biti površine do najviše 10 hektara i s kapacitetom od 800 ležajeva. Također, smiju biti napravljena dva natjecateljska igrališta s po 18 rupa. Definirano je i da za navodnjavanje ne smije biti korištena voda iz otočnog vodovoda, koji u cijelosti crpki vodu iz Vranskog jezera, niti iz drugih izvora na licu mjesta, već isključivo desaliniziranom morskom vodom, pročišćenom sanitarnom vodom te drenažnom vodom. Za objekte uz igralište, poput hotela, odobreno je korištenje vode iz jezera, ai ta dva sustava moraju biti izvedena tako da budu fizički odvojeni.</para>
<para>Što se gradnje uz obalu tiče, odobreni su samo desalinizator i pristanište na sjeveroistočnoj obali otoka. Sve građevine na tom području smjet će biti visoke najviše 15 metara za hotelske, odnosno deset za ostale objekte. Na samim igralištima, prirodna površina mora ostati na najmanje 65 posto terena. Dozvoljena je i gradnja helidroma.</para>
<para>Iznijeli su izrađivači izmjena plana i to, da je "utopistički očekivati potpun izostanak štetnih utjecaja", a da za igrališta treba koristiti vrstu trave prilagođenu klimatskom području, tako da traži manje vode i da bude otpornija na bolesti, a time iziskuje i manje tretiranja kemikalijama, <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Golf-igraliste-definitivno-stize-na-Mataldu-Utopija-je-ocekivati-potpuni-izostanak-stetnih-utjecaja?meta_refresh=true">piše Novi list</ulink>.
</para>
<heading2>Građani pripremaju tužbu Europskoj komisiji</heading2>
<para>
Nositelj neovisne liste u Gradskom vijeću Malog Lošinja Dubravko Devčić, koji se usprotivio izmjenama županijskog prostornog plana, zabrinut je jer smatra da nadzor nad zacrtanim pravilima neće biti dobar, a smatra i da u ovoj situaciji treba imati hrabrosti reći "ne" takvom projektu. Protivljenje gradnji golfskih igrališta na Mataldi iznijela je i Bojana Genov iz građanske inicijative "Čovjek po mjeri otoka".</para>
<para>"Izgradnja golf-terena na području u sustavu Natura 2000, koje sadrži 48 zaštićenih vrsta i jedanaest staništa, od čega je jedna vrsta prioritetna, Osmoderma barnabita, a jedno stanište prioritetno – povremene mediteranske lokve, devastacija je vrijednog prostora i kršenje međunarodnog ugovora. Načelima dobrog prostornog planiranja suprotne su izmjene plana bez pravih prostornih pokazatelja, konkretne analize utjecaja na staništa i konkretnih mjera umanjenja negativnog utjecaja golfa na cjelovitost ekološke mreže i tvrdim da je to izravno pogodovanje investitoru", kazala je Genov.</para>
<para>Dodala je da je 2013. godine bila usvojena Strategija održivog razvoja turizma prema kojoj je pet posto građana smatralo golf za perspektivan oblik turizma, te da će Europskoj komisiji biti dostavljena tužba.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="33d394e4-b1c2-11eb-ba20-0242ac130029"/>

Firma iza koje stoji ruski kapital predstavila 'perfektno igralište' "Izmjene prostornog plana bez pravih prostornih pokazatelja, 

Skupština Primorsko-goranske županije ovih je dana izmjenama prostornoga plana prebacila mogućnost gradnje terena za golf s područja kraj Ustrina na zapadnoj obali otoka Cresa, na Mataldu, predjel na južnom dijelu otoka blizu sela Punta Križa. Time su otvorena vrata ideji tvrtke Jadranka iz Malog Lošinja za gradnjom golf-igrališta koje bi, po tvrdnjama ljudi iz malološinjske Jadranke, moglo biti jedno od najboljih u Europi, piše Novi list.
Tvrka Jadranka inače je u gotovo stopostotnom vlasništvu Beta ulaganja čiji je pak vlasnik tvrtka za upravljanje investicijskim fondovima UK Promsvjaz, a iza koje stoji ruska Promsvjazbanka iz Moskve.


Projekt tvrtke iza koje stoji kapital ruskih korijena

Upravo je tvrtka Jadranka uputila inicijativu za izmjenama i dopunama prostornog plana Primorsko-goranske županije. Njihov projekt gradnje terena za golf na Mataldi na Cresu datira iz 2013. godine, i to dan nakon što je kapital ruskih korijena ušao u tvrtku. Projekt je predstavljen kao "perfektno igralište, kakvo nitko u Hrvatskoj još nije napravio, te jedno od najboljih u Europi" uz obrazloženje da ondje vlada takva klima koja bi privlačila goste tijekom cijele godine. Naknadno je postignut i dogovor malološinjske tvrtke Jadranka i Krčke biskupije koaj je vlasnika zemljišta na Mataldi.
Izmjenama prostornog plana kojima se ide na ruku ovome projektu u Skupštini Primorsko-goranske županije usprotivili su se jedino vijećnici Akcije mladih i Živog zida. Par dana ranije sastalo se i Gradsko vijeće Malog Lošinja i s omjerom 10:4 dalo podršku izmjenama prostornog plana. Protiv je bilo četvero vijećnika neovisne liste Dubravka Devčića, piše Novi list.


Navodnjavanje terena samo desaliniziranom morska vodom

Prema usvojenim izmjenama prostornog plana, maksimalna površina predmetnog područja može biti 315 hektara, a ugostiteljsko-turistički sadržaji smiju biti površine do najviše 10 hektara i s kapacitetom od 800 ležajeva. Također, smiju biti napravljena dva natjecateljska igrališta s po 18 rupa. Definirano je i da za navodnjavanje ne smije biti korištena voda iz otočnog vodovoda, koji u cijelosti crpki vodu iz Vranskog jezera, niti iz drugih izvora na licu mjesta, već isključivo desaliniziranom morskom vodom, pročišćenom sanitarnom vodom te drenažnom vodom. Za objekte uz igralište, poput hotela, odobreno je korištenje vode iz jezera, ai ta dva sustava moraju biti izvedena tako da budu fizički odvojeni.
Što se gradnje uz obalu tiče, odobreni su samo desalinizator i pristanište na sjeveroistočnoj obali otoka. Sve građevine na tom području smjet će biti visoke najviše 15 metara za hotelske, odnosno deset za ostale objekte. Na samim igralištima, prirodna površina mora ostati na najmanje 65 posto terena. Dozvoljena je i gradnja helidroma.
Iznijeli su izrađivači izmjena plana i to, da je "utopistički očekivati potpun izostanak štetnih utjecaja", a da za igrališta treba koristiti vrstu trave prilagođenu klimatskom području, tako da traži manje vode i da bude otpornija na bolesti, a time iziskuje i manje tretiranja kemikalijama, piše Novi list.

Građani pripremaju tužbu Europskoj komisiji

Nositelj neovisne liste u Gradskom vijeću Malog Lošinja Dubravko Devčić, koji se usprotivio izmjenama županijskog prostornog plana, zabrinut je jer smatra da nadzor nad zacrtanim pravilima neće biti dobar, a smatra i da u ovoj situaciji treba imati hrabrosti reći "ne" takvom projektu. Protivljenje gradnji golfskih igrališta na Mataldi iznijela je i Bojana Genov iz građanske inicijative "Čovjek po mjeri otoka".
"Izgradnja golf-terena na području u sustavu Natura 2000, koje sadrži 48 zaštićenih vrsta i jedanaest staništa, od čega je jedna vrsta prioritetna, Osmoderma barnabita, a jedno stanište prioritetno – povremene mediteranske lokve, devastacija je vrijednog prostora i kršenje međunarodnog ugovora. Načelima dobrog prostornog planiranja suprotne su izmjene plana bez pravih prostornih pokazatelja, konkretne analize utjecaja na staništa i konkretnih mjera umanjenja negativnog utjecaja golfa na cjelovitost ekološke mreže i tvrdim da je to izravno pogodovanje investitoru", kazala je Genov.
Dodala je da je 2013. godine bila usvojena Strategija održivog razvoja turizma prema kojoj je pet posto građana smatralo golf za perspektivan oblik turizma, te da će Europskoj komisiji biti dostavljena tužba.

 JEDAN OD NAŠIH OTOKA DOBIVA LUKSUZNI GOLF TEREN, GRAĐANI SPREMAJU TUŽBU: 

JEDAN OD NAŠIH OTOKA DOBIVA LUKSUZNI GOLF TEREN, GRAĐANI SPREMAJU TUŽBU:

Firma iza koje stoji ruski kapital predstavila 'perfektno igralište'

<para>
UNESCO-u nije jasno zašto uprava parka, trenutno pod vodstvom Anđelka Novosela, nema ingerenciju nad gradnjom u parku. U UNESCO-u smatraju da je Hrvatska dopustila premasovni turizam u Plitvicama koji priroda više ne može podnijeti.</para>
<para>Kretanje u Nacionalnom parku trebalo bi biti ograničeno na točno određene staze, kontrolirano i bez utjecaja na okoliš. Najveći problem u parku je gradnja, ali postoji određeni prostorni plan koji to dopušta i koji je ustupak stanovništu koje je prije živjelo u parku. Male autohtone kuće sad postaju apartmani za turiste.</para>
<para>"Gradimo apartmane, svi ih grade", rekao je za 24 sata vlasnik apartmana u gradnji u naselju Jezera u Nacionalnom parku Plitvička jezera. On je rekao kako se na temeljima stare kuće podiže novi objekt, te da njemu, a ni svim ostalim mještanima, nije nimalo drago što se propituje njihova gradnja.
</para>
<heading2>"Nama je isto"</heading2>
<para>
"Nemam komentara za brisanje Parka s UNESCO-ova popisa svjetske baštine. Mi smo dozvole dobili od nadležnih službi i sve je tu legalno. Ne vidim u čemu je problem. To su bile stare kuće, obnavljamo objekte, a dozvole imamo. Mi smo tu obično stanovništvo i to nama ne mijenja ništa.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="aadf236c-92a7-11eb-ba1b-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ukinuli, ne ukinuli park s popisa, nama je isto. Turisti bi i dalje dolazili. Tu smo živjeli generacijama, i kad nije bio pod UNESCO-om", rekao je za 24 sata sugovornik koji je sagradio nove apartmane.</para>
<para>Drugi graditelj dijeli slično mišljenje te napominje da postoji dugogodišnje neslaganje oko Prostornog plana. "Ništa se ne radi ilegalno. Dešavaju se apsurdi, nisu imali Prostorni plan 20 godina i onda su ga izglasali. Kuće su stajale i prije, i sad kad su sve izglasali, sad ne valja.
</para>
<heading2>Privremena zabrana gradnje</heading2>
<para>
I što sad, zar ćemo sve rušiti. Što god napravite, za godinu dana će se netko pojaviti i reći da to ne valja", izjavio je vlasnik koji u naselju Plitvica Selo posjeduje više objekata. S druge strane, neki graditelji upozoravaju da su nakon rata kupili uništene kuće i sada ih obnavljaju što sada predstavlja problem unatoč tome što su poštovali sve smjernice konzervatora pri gradnji.</para>
<para>"Pazite, većina vlasnika objekata u naselju Plitvice Selo poštuje sve ekološke preduvjete za razliku od onih u parku jer uređuju okoliš, koriste prirodne materijale, griju se na drva, imaju pročistače voda." UNESCO je tražio privremenu zabranu nove gradnje kao jedan od preduvjeta, a za to se zalaže i čelnik parka Anđelko Novosel, kojeg je postavio Mostov ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović.</para>
<para>Novosel, osim što priprema plan kako ograničiti broj turista u parku, zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike upire prstom na Ministarstvom graditeljstva da treba riješiti probleme gradnje.
</para>
<heading2>"Cilj je učinkovita zaštita Plitvičkih jezera"</heading2>
<para>
Stručnjaci oba ministarstva održavali su sastanke, no još uvijek nema nikakvog konačnog rješenja. Iz Ministarstva zaštite okoliša vjeruju da još imaju nešto vremena te da nema opasnosti da će Plitvice uskoro biti skinute s liste svjetske baštine.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="44b7476c-92b2-11eb-a98e-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Cilj nam je učinkovita zaštita Nacionalnog parka Plitvička jezera te smanjenje kako broja posjetitelja, tako i pojačane gradnje objekata", poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.</para>
<para>" Radimo sve kako bi se smanjio pritisak na Nacionalni park Plitvička jezera i otklonili prigovori UNESCO-a te ističemo da su u ovom trenutku navodi da parku prijeti izbacivanje s popisa svjetske baštine UNESCO-a neutemeljeni", poručuju iz Ministarstva.
</para>
<heading2>Ne mogu zabraniti gradnju</heading2>
<para>
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ima drugačiju priču te tvrde kako rade sve što je u njihovoj nadležnosti, ali i poručuju da ne mogu zabraniti gradnju. Ističu kako svi graditelji moraju ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, pa bi upravo oni morali štititi park.</para>
<para>Moratorija na gradnju nema jer zakonski propisi Republike Hrvatske ne poznaju moratorij niti postoji takva mogućnost zabrane provođenja plana. Provođenje plana jest izdavanje dozvola prema planu koji je donio Hrvatski sabor", poručuju iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.</para>
<para>Iz oba ministarstva ističu kako čekaju dolazak pozvane ekspertne skupine UNESCO-a koja će obići Plitvička jezera, a oni bi trebali predložiti rješenja koja će izmiriti javni interes, zaštitit biser prirode i potrebe stanovništva. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja poručili su kako su spremni pokrenuti izmjenu prostornog plana za Plitvice ako im se dokažu razlozi za izmjenu, jer trenutno razloge ne vide.</para>

'Neka nas UNESCO izbriše s liste svjetske baštine, ne vidim problem!' UNESCO godinama upozorava Hrvatsku da mora jače brinuti o očuvanju Plitvičkih jezera inače će ona biti izbrisana s liste svjetske baštine, piše 24 sata. 

UNESCO-u nije jasno zašto uprava parka, trenutno pod vodstvom Anđelka Novosela, nema ingerenciju nad gradnjom u parku. U UNESCO-u smatraju da je Hrvatska dopustila premasovni turizam u Plitvicama koji priroda više ne može podnijeti.
Kretanje u Nacionalnom parku trebalo bi biti ograničeno na točno određene staze, kontrolirano i bez utjecaja na okoliš. Najveći problem u parku je gradnja, ali postoji određeni prostorni plan koji to dopušta i koji je ustupak stanovništu koje je prije živjelo u parku. Male autohtone kuće sad postaju apartmani za turiste.
"Gradimo apartmane, svi ih grade", rekao je za 24 sata vlasnik apartmana u gradnji u naselju Jezera u Nacionalnom parku Plitvička jezera. On je rekao kako se na temeljima stare kuće podiže novi objekt, te da njemu, a ni svim ostalim mještanima, nije nimalo drago što se propituje njihova gradnja.

"Nama je isto"

"Nemam komentara za brisanje Parka s UNESCO-ova popisa svjetske baštine. Mi smo dozvole dobili od nadležnih službi i sve je tu legalno. Ne vidim u čemu je problem. To su bile stare kuće, obnavljamo objekte, a dozvole imamo. Mi smo tu obično stanovništvo i to nama ne mijenja ništa.

   

Ukinuli, ne ukinuli park s popisa, nama je isto. Turisti bi i dalje dolazili. Tu smo živjeli generacijama, i kad nije bio pod UNESCO-om", rekao je za 24 sata sugovornik koji je sagradio nove apartmane.
Drugi graditelj dijeli slično mišljenje te napominje da postoji dugogodišnje neslaganje oko Prostornog plana. "Ništa se ne radi ilegalno. Dešavaju se apsurdi, nisu imali Prostorni plan 20 godina i onda su ga izglasali. Kuće su stajale i prije, i sad kad su sve izglasali, sad ne valja.

Privremena zabrana gradnje

I što sad, zar ćemo sve rušiti. Što god napravite, za godinu dana će se netko pojaviti i reći da to ne valja", izjavio je vlasnik koji u naselju Plitvica Selo posjeduje više objekata. S druge strane, neki graditelji upozoravaju da su nakon rata kupili uništene kuće i sada ih obnavljaju što sada predstavlja problem unatoč tome što su poštovali sve smjernice konzervatora pri gradnji.
"Pazite, većina vlasnika objekata u naselju Plitvice Selo poštuje sve ekološke preduvjete za razliku od onih u parku jer uređuju okoliš, koriste prirodne materijale, griju se na drva, imaju pročistače voda." UNESCO je tražio privremenu zabranu nove gradnje kao jedan od preduvjeta, a za to se zalaže i čelnik parka Anđelko Novosel, kojeg je postavio Mostov ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović.
Novosel, osim što priprema plan kako ograničiti broj turista u parku, zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike upire prstom na Ministarstvom graditeljstva da treba riješiti probleme gradnje.

"Cilj je učinkovita zaštita Plitvičkih jezera"

Stručnjaci oba ministarstva održavali su sastanke, no još uvijek nema nikakvog konačnog rješenja. Iz Ministarstva zaštite okoliša vjeruju da još imaju nešto vremena te da nema opasnosti da će Plitvice uskoro biti skinute s liste svjetske baštine.

   

"Cilj nam je učinkovita zaštita Nacionalnog parka Plitvička jezera te smanjenje kako broja posjetitelja, tako i pojačane gradnje objekata", poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
" Radimo sve kako bi se smanjio pritisak na Nacionalni park Plitvička jezera i otklonili prigovori UNESCO-a te ističemo da su u ovom trenutku navodi da parku prijeti izbacivanje s popisa svjetske baštine UNESCO-a neutemeljeni", poručuju iz Ministarstva.

Ne mogu zabraniti gradnju

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ima drugačiju priču te tvrde kako rade sve što je u njihovoj nadležnosti, ali i poručuju da ne mogu zabraniti gradnju. Ističu kako svi graditelji moraju ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, pa bi upravo oni morali štititi park.
Moratorija na gradnju nema jer zakonski propisi Republike Hrvatske ne poznaju moratorij niti postoji takva mogućnost zabrane provođenja plana. Provođenje plana jest izdavanje dozvola prema planu koji je donio Hrvatski sabor", poručuju iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Iz oba ministarstva ističu kako čekaju dolazak pozvane ekspertne skupine UNESCO-a koja će obići Plitvička jezera, a oni bi trebali predložiti rješenja koja će izmiriti javni interes, zaštitit biser prirode i potrebe stanovništva. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja poručili su kako su spremni pokrenuti izmjenu prostornog plana za Plitvice ako im se dokažu razlozi za izmjenu, jer trenutno razloge ne vide. LAKOMI LJUDI I DALJE ZIDAJU NA PLITVICAMA: 

LAKOMI LJUDI I DALJE ZIDAJU NA PLITVICAMA:

'Neka nas UNESCO izbriše s liste svjetske baštine, ne vidim problem!'

<para>U Zelenoj akciji smatraju kako bi zahvati dozvoljeni ovim planom mogli ugroziti temeljni fenomen zbog kojeg je ovo područje proglašeno nacionalnim parkom, a u pitanje bi mogao biti doveden i položaj Plitvičkih jezera na UNESCO-voj listi svjetske baštine.</para>
<para>"Planom se predviđa izgradnja novih objekata u nekim od najosjetljivijih područja parka, a dopušta se i značajno proširenje turističke infrastrukture, poput gradnje uslužnih objekata, novih cesta, parkirališta, objekata za smještaj turističkog vlaka, objekata koji se koriste pri prijevozu putnika te pristaništa za brodove. Također je predviđena i izgradnja nove bazne postaje mobilne telefonije (repetitora) te novog dalekovoda", navode u priopćenju.</para>
<para>Ono što posebno zabrinjava aktiviste jest činjenica da, kako kažu, pri izradi konačnog prijedloga prostornog plana nisu uvaženi komentari koje su, tijekom druge ponovne javne rasprave o prijedlogu PP PPO Plitvička jezera, dostavile dvije najrelevantnije institucije: Državni zavod za zaštitu prirode i javna ustanova koja upravlja NP Plitvička jezera.</para>
<para>Zelena akcija ističe kako su svjesni činjenice da na području NP nije moguće zabraniti sve gospodarske aktivnosti, ali smatraju da se one moraju odvijati u skladu s načelima održivog razvoja te ih je potrebno ograničiti na tradicijsku poljoprivredu i obrte te ekoturizam u okviru seoskih domaćinstava.</para>

Nemojte betonirati Plitvička jezera! 
U Zelenoj akciji smatraju kako bi zahvati dozvoljeni ovim planom mogli ugroziti temeljni fenomen zbog kojeg je ovo područje proglašeno nacionalnim parkom, a u pitanje bi mogao biti doveden i položaj Plitvičkih jezera na UNESCO-voj listi svjetske baštine.
"Planom se predviđa izgradnja novih objekata u nekim od najosjetljivijih područja parka, a dopušta se i značajno proširenje turističke infrastrukture, poput gradnje uslužnih objekata, novih cesta, parkirališta, objekata za smještaj turističkog vlaka, objekata koji se koriste pri prijevozu putnika te pristaništa za brodove. Također je predviđena i izgradnja nove bazne postaje mobilne telefonije (repetitora) te novog dalekovoda", navode u priopćenju.
Ono što posebno zabrinjava aktiviste jest činjenica da, kako kažu, pri izradi konačnog prijedloga prostornog plana nisu uvaženi komentari koje su, tijekom druge ponovne javne rasprave o prijedlogu PP PPO Plitvička jezera, dostavile dvije najrelevantnije institucije: Državni zavod za zaštitu prirode i javna ustanova koja upravlja NP Plitvička jezera.
Zelena akcija ističe kako su svjesni činjenice da na području NP nije moguće zabraniti sve gospodarske aktivnosti, ali smatraju da se one moraju odvijati u skladu s načelima održivog razvoja te ih je potrebno ograničiti na tradicijsku poljoprivredu i obrte te ekoturizam u okviru seoskih domaćinstava. FOTO: 

FOTO:

Nemojte betonirati Plitvička jezera!

<para>Posebno žestoki u svom protivljenju bili su vlasnici kuća u obližnjoj uvali na otoku Situ koji već nose vrlo neugodna iskustva s uzgojem tuna u tom akvatoriju.</para>
<para>Naime, na spomenutoj lokaciji poznati uzgajivač tune 2001. godine je postavio je kaveze za uzgoj ove vrlo tražene plave ribe. Vrlo brzo se pokazalo da je to krajnje pogrešan potez. Iz ribogojilišta vjetar i morske struje na sve strane raznosili su prljavštinu, a u okoliš se širio neugodan miris koji je ugrozio turistički biznis većeg broja vlasnika čije su kuće bile jedva nekoliko stotina metara udaljene od kaveza s tunama. Kavezi su uskoro uklonjeni, piše <ulink url="http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/237225/Default.aspx">Slobodna Dalmacija</ulink>.</para>
<heading2>Kad neće Općina, oće Županija</heading2>
<para>
Zato su, obrazlažu vlasnici kuća na Situ, protiv toga da se spomenuta lokacija ponovo aktivira kao tunogojilište.</para>
<para>"Imajući u vidu spomenuto iskustvo vlasnika tamošnjih kuća, Vijeće je bilo jedinstveno da se ta lokacija ne unosi u Prostorni plan kao ribogojilište. No, Županijska skupština nije prihvatila naš stav i mi tu više ništa ne možemo", kaže Matea Bašić, predsjednica OV Murter - Kornati.</para>
<para>Iako nitko službeno ne želi to potvrditi, spomenute izmjene Prostornog plana napravljene su uz temeljito lobiranje s više instancija, i to navodno s namjerom da se otvori prostor generalu Anti Gotovini čija tvrtka na toj lokaciji namjerava postaviti kaveze za uzgoj tuna.</para>
<para>"O tome se priča. Koliko je to točno, uistinu ne znam. No, osobno, kao i većina Murterina, nemamo ništa protiv generala Ante Gotovine i njegovih planova o uzgoju tuna. Međutim, osobno mislim, a to tvrde i upućeniji od mene, da ima prikladnijih lokacija za uzgoj od ove koja je ušla u Prostorni plan", kaže Mate Skračić, zamjenik predsjednice OV.</para>
<heading2>A što je rekao Gotovina?</heading2>
<para>
Gotovina je svojedobno na jednom sastanku u Pakoštanima, piše <emphasis>Slobodna</emphasis>, kazao da razumije strah mještana od onečišćenja, te da će zbog toga učiniti sve da održi visoke standarde i ne ugrozi okoliš. Također, u konačnici je spreman i odustati od svojeg biznisa na toj lokaciji.</para>
<para>Međutim, upozorio ih je da postoji velika vjerojatnoća da će taj akvatorij, čak ako on i odustane, u Prostornom planu i dalje biti rezerviran za tunogojilište, te da nema nikakve garancije da će neki drugi koncesionari biti uviđajni i s velikom pažnjom gospodariti tim ribogojilištem.</para>

Pobuna mještana protiv biznisa Ante Gotovine Unatoč jednoglasnom protivljenju članova Općinskog vijeća Murter, Županijska skupština šibensko-kninske županije brzopotezno je napravila tzv. 
Posebno žestoki u svom protivljenju bili su vlasnici kuća u obližnjoj uvali na otoku Situ koji već nose vrlo neugodna iskustva s uzgojem tuna u tom akvatoriju.
Naime, na spomenutoj lokaciji poznati uzgajivač tune 2001. godine je postavio je kaveze za uzgoj ove vrlo tražene plave ribe. Vrlo brzo se pokazalo da je to krajnje pogrešan potez. Iz ribogojilišta vjetar i morske struje na sve strane raznosili su prljavštinu, a u okoliš se širio neugodan miris koji je ugrozio turistički biznis većeg broja vlasnika čije su kuće bile jedva nekoliko stotina metara udaljene od kaveza s tunama. Kavezi su uskoro uklonjeni, piše Slobodna Dalmacija.
Kad neće Općina, oće Županija

Zato su, obrazlažu vlasnici kuća na Situ, protiv toga da se  spomenuta lokacija ponovo aktivira kao tunogojilište.
"Imajući u vidu spomenuto iskustvo vlasnika tamošnjih kuća, Vijeće je bilo jedinstveno da se ta lokacija ne unosi u Prostorni plan kao ribogojilište. No, Županijska skupština nije prihvatila naš stav i mi tu više ništa ne možemo", kaže Matea Bašić, predsjednica OV Murter - Kornati.
Iako nitko službeno ne želi to potvrditi, spomenute izmjene Prostornog plana napravljene su uz temeljito lobiranje s više instancija, i to  navodno s namjerom da se otvori prostor generalu Anti Gotovini čija tvrtka na toj lokaciji namjerava postaviti kaveze za uzgoj tuna.
"O tome se priča. Koliko je to točno, uistinu ne znam. No, osobno, kao i većina Murterina, nemamo ništa protiv generala Ante Gotovine i njegovih planova o uzgoju tuna. Međutim, osobno mislim, a to tvrde i upućeniji od mene, da ima prikladnijih lokacija za uzgoj od ove koja je ušla u Prostorni plan", kaže Mate Skračić, zamjenik predsjednice OV.
A što je rekao Gotovina?

Gotovina je svojedobno na jednom sastanku u Pakoštanima, piše Slobodna, kazao da razumije strah mještana od onečišćenja, te da će zbog toga učiniti sve da održi visoke standarde i ne ugrozi okoliš. Također, u konačnici je spreman i odustati od svojeg biznisa na toj lokaciji.
Međutim, upozorio ih je da postoji velika vjerojatnoća da će taj akvatorij, čak ako on i odustane, u Prostornom planu i dalje biti rezerviran za tunogojilište, te da nema nikakve garancije da će neki drugi koncesionari biti uviđajni i s velikom pažnjom gospodariti tim ribogojilištem. 

Pobuna mještana protiv biznisa Ante Gotovine

<para>Naime, 23. svibnja ove godine radi hitnog izglasavanja konačnog prijedloga prostornog plana Korčule održana je sjednica Gradskog vijeća.</para>
<heading2>Burna rasprava u Gradskom vijeću</heading2>
<para>
Prema zakonu, nositelj izrade plana, točnije gradonačelnik Mirko Duhović, prije javne rasprave trebao je organizirati stručnu raspravu u Gradskom vijeću i podastrijeti izvješće, no on ni to nije napravio. </para>
<para>Isto tako, protivno Zakonu propustio je pisanim putem informirati sve sudionike javne rasprave koji su predali zahtjeve i primjedbe na plan. Tako je gradonačelnik Duhović dopustio spekuliranje o tome koje je područje i zašto uvršteno u građevinsku zonu, a koje je i zašto izbrisano iz nje, piše <emphasis>Business.hr</emphasis>. </para>
<para>Rasprava u Gradskom vijeću bila je burna i na granici incidenta, a trajala je do ponoći. Plan je ipak usvojen većinom glasova, za što je najzaslužniji njegov izrađivač, profesor sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Oleg Grgurević, kojega je angažiralo Gradsko vijeće. </para>
<para>Budući da se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nisu stekli uvjeti za širenje građevinskog područja unutar naselja Korčule gradonačelnik i izrađivač plana proveli su zamjenu i odrekli se građevinskih zemljišta u vlasništvu Grada, vrijednih više milijuna kuna, navodno kako bi zelene površine mogli pretvoriti u građevne za podobne osobe, optužuju protivnici usvojenog plana.
 
</para>
<heading2>'Rodbini i stranačkim kolegama donio korist'</heading2>
<para>
Iz priopćenja vijećnika HSLS-a Vicka Ivančevića, koji je inače glasao za plan, proizlazi kako on vjeruje se da će odluka ipak biti poništena u nadležnome ministarstvu. Optužio je gradonačelnika Duhovića da je Korčuli onemogućio širenje građevinskog područja naselja sljedećih niz godina. Gradonačelnik se posebno angažirao u svome selu Zrnovu, tvrdi Ivančević. Gradonačelnikovi oponenti tvrde kako je pretvarajući zemljište u građevinsko Duhović rodbini i stranačkim kolegama višestruko uvećao vrijednost zemljišta. </para>
<para>Gradonačelnikovi protivnici upozoravaju na apsurd da je, za razliku od sela Zrnova, koje ima pet građevinskih područja, najveće otočko središte i najatraktivnije turističko odredište Korčule ostalo s jednim građevinskim područjem.</para>
<para>O novom prostornom planu Korčule čeka se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sam gradonačelnik Duhović za <emphasis>Business.hr </emphasis> nije želio komentirati optužbe na svoj račun.</para>

Građevinsko područje sredio kolegama i rodbini? Izmjene i dopune prostornoga plana grada Korčule još su jedna priča iz Hrvatske u kojoj do izražaja dolazi stavljanje osobnih ispred javnih interesa tijekom obnašanja javnih dužnosti. 
Naime, 23. svibnja ove godine radi hitnog izglasavanja konačnog prijedloga prostornog plana Korčule održana je sjednica Gradskog vijeća.
Burna rasprava u Gradskom vijeću

Prema zakonu, nositelj izrade plana, točnije gradonačelnik Mirko Duhović, prije javne rasprave trebao je organizirati stručnu raspravu u Gradskom vijeću i podastrijeti izvješće, no on ni to nije napravio. 
Isto tako, protivno Zakonu propustio je pisanim putem informirati sve sudionike javne rasprave koji su predali zahtjeve i primjedbe na plan. Tako je gradonačelnik Duhović dopustio spekuliranje o tome koje je područje i zašto uvršteno u građevinsku zonu, a koje je i zašto izbrisano iz nje, piše Business.hr. 
Rasprava u Gradskom vijeću bila je burna i na granici incidenta, a trajala je do ponoći. Plan je ipak usvojen većinom glasova, za što je najzaslužniji njegov izrađivač, profesor sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Oleg Grgurević, kojega je angažiralo Gradsko vijeće. 
Budući da se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nisu stekli uvjeti za širenje građevinskog područja unutar naselja Korčule gradonačelnik i izrađivač plana proveli su zamjenu i odrekli se građevinskih zemljišta u vlasništvu Grada, vrijednih više milijuna kuna, navodno kako bi zelene površine mogli pretvoriti u građevne za podobne osobe, optužuju protivnici usvojenog plana.
 

'Rodbini i stranačkim kolegama donio korist'

Iz priopćenja vijećnika HSLS-a Vicka Ivančevića, koji je inače glasao za plan, proizlazi kako on vjeruje se da će odluka ipak biti poništena u nadležnome ministarstvu. Optužio je gradonačelnika Duhovića da je Korčuli onemogućio širenje građevinskog područja naselja sljedećih niz godina. Gradonačelnik se posebno angažirao u svome selu Zrnovu, tvrdi Ivančević. Gradonačelnikovi oponenti tvrde kako je pretvarajući zemljište u građevinsko Duhović rodbini i stranačkim kolegama višestruko uvećao vrijednost zemljišta. 
Gradonačelnikovi protivnici upozoravaju na apsurd da je, za razliku od sela Zrnova, koje ima pet građevinskih područja, najveće otočko središte i najatraktivnije turističko odredište Korčule ostalo s jednim građevinskim područjem.
O novom prostornom planu Korčule čeka se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sam gradonačelnik Duhović za Business.hr  nije želio komentirati optužbe na svoj račun. 

Građevinsko područje sredio kolegama i rodbini?

<para>Naime, dok su prije tri godine bez problema dopuštali povećanje izgrađenosti i slavili Čermakovu investiciju, razlazom Milana Bandića i SDP-a investicija je blokirana. </para>
<para>Podsjetimo, neboder je sredinom 2008. godine prvi put odobren u Skupštini, u visini od 25 katova i obvezom provedbe natječaja za njegov izgled. Već u studenom iste godine krenulo se u izmjene prostornog plana kojima se povećava visina na 33 kata, a što je predložio SDP-ov predsjednik četvrti Mario Jelić. Promjene se prihvaćaju, a na natječaju prolazi projekt od dva nebodera naslonjena jedan na drugi, od 27 i 33 kata. </para>
<para>Tu pak počinju problemi, piše <emphasis>Poslovni dnevnik</emphasis>. Trebalo je provesti promjenu plana koji propisuje da neboderi moraju biti udaljeni jedan od drugoga u razmaku polovice svoje visine, što je nemoguće postići s predloženim arhitektonskim rješenjem. Isti SDP-ovac Jelić na to se pobunio, okarakteriziravši nebodere kao "šaku u oko". </para>
<para>Potom su sva tri skupštinska odbora (za mjesnu samoupravu, zaštitu okoliša i prostorno uređenje) odbila Čermakovu investiciju zbog preizgrađenosti, a sljedeći tjedan bi o njoj trebala odlučivati i Gradska skupština. Teško je očekivati da će zastupnici u Skupštini odobriti izmjene prostornog plana, kad su ih odbori glatko odbili.</para>
<para>S druge strane, Čermak ima potpunu potporu uprave Milana Bandića, koja uvjerava da su poštovana sva pravila i procedure, a isto je zaključilo i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. I u uredu za prostorno uređenje kažu da prepreka s visinom nema jer GUP dopušta iznimke, a sigurnost je potvrđena studijama. </para>
<para>U svakom slučaju, dođe li u Zagrebu na izborima na vlast SDP s pertnerima, Čermak se izgleda može pozdraviti s investicijom vrijednom 60 do 70 milijuna eura. Ipak, Katica Osrečki, voditeljica projekta nebodera u Croduxu, najavila je da će u slučaju odbijenice "netko snositi odgovornost". Otkrila je i kako su zbog odugovlačenja Skupštine izgubili zakupce, ali se ne predaju.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201101240095006
arti-201104060322006
arti-201012210677006</para>

Čermaku blokirani 'pijani twinsi' u Zagrebu Poslovni toranj Croduxa na Jankomiru, kolokvijalno nazvan 'pijani twinsi', prva je građevinska investicija nedavno oslobođenog generala Ivana Čermaka. 
Naime, dok su prije tri godine bez problema dopuštali povećanje izgrađenosti i slavili Čermakovu investiciju, razlazom Milana Bandića i SDP-a investicija je blokirana. 
Podsjetimo, neboder je sredinom 2008. godine prvi put odobren u Skupštini, u visini od 25 katova i obvezom provedbe natječaja za njegov izgled. Već u studenom iste godine krenulo se u izmjene prostornog plana kojima se povećava visina na 33 kata, a što je predložio SDP-ov predsjednik četvrti Mario Jelić. Promjene se prihvaćaju, a na natječaju prolazi projekt od dva nebodera naslonjena jedan na drugi, od 27 i 33 kata. 
Tu pak počinju problemi, piše Poslovni dnevnik. Trebalo je provesti promjenu plana koji propisuje da neboderi moraju biti udaljeni jedan od drugoga u razmaku polovice svoje visine, što je nemoguće postići s predloženim arhitektonskim rješenjem. Isti SDP-ovac Jelić na to se pobunio, okarakteriziravši nebodere kao "šaku u oko". 
Potom su sva tri skupštinska odbora (za mjesnu samoupravu, zaštitu okoliša i prostorno uređenje) odbila Čermakovu investiciju zbog preizgrađenosti, a sljedeći tjedan bi o njoj trebala odlučivati i Gradska skupština. Teško je očekivati da će zastupnici u Skupštini odobriti izmjene prostornog plana, kad su ih odbori glatko odbili.
S druge strane, Čermak ima potpunu potporu uprave Milana Bandića, koja uvjerava da su poštovana sva pravila i procedure, a isto je zaključilo i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. I u uredu za prostorno uređenje kažu da prepreka s visinom nema jer GUP dopušta iznimke, a sigurnost je potvrđena studijama. 
U svakom slučaju, dođe li u Zagrebu na izborima na vlast SDP s pertnerima, Čermak se izgleda može pozdraviti s investicijom vrijednom 60 do 70 milijuna eura. Ipak, Katica Osrečki, voditeljica projekta nebodera u Croduxu, najavila je da će u slučaju odbijenice "netko snositi odgovornost". Otkrila je i kako su zbog odugovlačenja Skupštine izgubili zakupce, ali se ne predaju.
Vezani članci:

arti-201101240095006
arti-201104060322006
arti-201012210677006 

Čermaku blokirani 'pijani twinsi' u Zagrebu

<para>Potpisi se i dalje skupljaju u drniškoj Maloj gradskoj vijećnici od 8 do 15 sati kako bi primjedbe na spomenuti prijedlog mogle biti poslane u propisanom roku do 27. siječnja, do kada traje tzv. javni uvid u taj prostorno-planski dokument. </para>
<para>Kako ističe skupina Drnišana, "ogorčeni su spoznajom da se u Girkovim pogonima opasni otpad spaljuje već određeno vrijeme, unatoč tome što za to postoje zakonski okviri i dozvole, odnosno odgovarajuća sadržajna i tehnološka rješenja predviđena za tretiranje opasnog otpada".</para>
<para>U svojemu dopisu građanska inicijativa ističe i kako se strategija i vizija razvoja drniškog kraja temelji na održivom ruralnom razvoju čije prednosti i snaga su u očuvanju okoliša i prirodnih resursa te zato "odlučno odbacuju otvaranje prostora u prostorno planskoj dokumentaciji za spalionicu opasnog otpada".</para>
<para>Podsjećaju i da opasni otpad prema definiciji sadrži tvari koje imaju svojstva eksplozivnosti, reaktivnosti, toksičnosti, kancerogenosti, mutagenosti, infektivnosti te svojstvo oksidiranja, nagrizanja ili otpuštanja otrovnih plinova.</para>
<para>"Istina je da smo ratom poharani, siromašni i demografski opustošeni, zatvaranjem Općinskog i Prekršajnog suda izgubili smo i atribute administrativnog središta, no ne želimo da nas se truje i da se izgradnjom spalionice opasnog otpada ugrožava naše zdravlje i zdravlje naše djece pod krinkom gospodarskog opstanka i razvoja drniškog kraja", poručuju Drnišani.</para>
<heading4>Vezani članak:</heading4>
<para>
arti-201011090672006</para>

'Trujete nas pod krinkom gospodarskog opstanka' 
Potpisi se i dalje skupljaju u drniškoj Maloj gradskoj vijećnici od 8 do 15 sati kako bi primjedbe na spomenuti prijedlog mogle biti poslane u propisanom roku do 27. siječnja, do kada traje tzv. javni uvid u taj prostorno-planski dokument. 
Kako ističe skupina Drnišana, "ogorčeni su spoznajom da se u Girkovim pogonima opasni otpad spaljuje već određeno vrijeme, unatoč tome što za to postoje zakonski okviri i dozvole, odnosno odgovarajuća sadržajna i tehnološka rješenja predviđena za tretiranje opasnog otpada".
U svojemu dopisu građanska inicijativa ističe i kako se strategija i vizija razvoja drniškog kraja temelji na održivom ruralnom razvoju čije prednosti i snaga su u očuvanju okoliša i prirodnih resursa te zato "odlučno odbacuju otvaranje prostora u prostorno planskoj dokumentaciji za spalionicu opasnog otpada".
Podsjećaju i da opasni otpad prema definiciji sadrži tvari koje imaju svojstva eksplozivnosti, reaktivnosti, toksičnosti, kancerogenosti, mutagenosti, infektivnosti te svojstvo oksidiranja, nagrizanja ili otpuštanja otrovnih plinova.
"Istina je da smo ratom poharani, siromašni i demografski opustošeni, zatvaranjem Općinskog i Prekršajnog suda izgubili smo i atribute administrativnog središta, no ne želimo da nas se truje i da se izgradnjom spalionice opasnog otpada ugrožava naše zdravlje i zdravlje naše djece pod krinkom gospodarskog opstanka i razvoja drniškog kraja", poručuju Drnišani.
Vezani članak:

arti-201011090672006 

'Trujete nas pod krinkom gospodarskog opstanka'

Postroll

Preroll

Grad Zagreb poziva građane na istraživanje za izradu novog Prostornog plana

<para> Pogled sa Gornjeg grada na znamenitosti u središtu grada Zagreba</para>

Zagreb

Hrvatska

Članak

HINA

TUŽNO: Istarski biser savija se pod navalom bespravne gradnje. Čak je i kamp bez dozvole, a pazite što kaže zakupac

<para>, Image: 77176464, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia</para>

rovinj

<para>Rovinj, Image: 342980599, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Jaroslav Kvíz - com.ilustrační</para>

Rovinj

<para>Aerial Shot of Rovinj Town at Adriatic Sea, Image: 402186570, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia</para>

Rovinj Croatia

<para>, Image: 40303128, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, robertharding</para>

Rovinj, Istria, Croatia, Europe

FireShot Capture 070 - Video_ Turistički raj u borbi protiv bespravne gradnje_ 61 objekt ima_ - vijesti.rtl.hr

<para>Rovinj, Image: 342979597, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Jaroslav Kvíz - com.ilustrační</para>

Danas.hr

NEVIDLJIVI OBJEKT: Kontroverzni poduzetnik dobio dozvolu za gradnju na zelenoj zoni, a u papirima nema ničega

View of Makarska city center from the sea.

<para>08.04.2014., Makarska - Lokoti ljubavi, simboli trajanja, na poluotoku Sveti Petar odolijevaju vremenskim prilikama i mame poglede prolaznika. 
Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL</para>

PXL_080414_7573430

JEDAN OD NAŠIH OTOKA DOBIVA LUKSUZNI GOLF TEREN, GRAĐANI SPREMAJU TUŽBU: Firma iza koje stoji ruski kapital predstavila 'perfektno igralište'

golf

<para>22.06.2009., Osijek - U Zmajevcu je odrzan prvi turnir u golfu ikad odigran u Slavoniji i Baranji. Igraci golfa na terenima u Zmajevcu. 
Photo: Marko Mrkonjic/Vecernji list</para>

#prostorni plan

Zagreb poziva građane na istraživanje za izradu novog Prostornog plana

Zagreb poziva građane na istraživanje za izradu novog Prostornog plana

Istarski biser savija se pod navalom bespravne gradnje. Čak je i kamp bez dozvole, a pazite što kaže zakupac

Istarski biser savija se pod navalom bespravne gradnje. Čak je i kamp bez dozvole, a pazite što kaže zakupac

Kontroverzni poduzetnik dobio dozvolu za gradnju na zelenoj zoni, a u papirima nema ničega

Kontroverzni poduzetnik dobio dozvolu za gradnju na zelenoj zoni, a u papirima nema ničega

Firma iza koje stoji ruski kapital predstavila 'perfektno igralište'

Firma iza koje stoji ruski kapital predstavila 'perfektno igralište'

'Neka nas UNESCO izbriše s liste svjetske baštine, ne vidim problem!'

'Neka nas UNESCO izbriše s liste svjetske baštine, ne vidim problem!'

Nemojte betonirati Plitvička jezera!

Nemojte betonirati Plitvička jezera!

Pobuna mještana protiv biznisa Ante Gotovine

Pobuna mještana protiv biznisa Ante Gotovine

Građevinsko područje sredio kolegama i rodbini?

Građevinsko područje sredio kolegama i rodbini?

Čermaku blokirani 'pijani twinsi' u Zagrebu

Čermaku blokirani 'pijani twinsi' u Zagrebu

'Trujete nas pod krinkom gospodarskog opstanka'

'Trujete nas pod krinkom gospodarskog opstanka'