Prvi dan u New Yorku provela je s emigrantima, koji su "posebni" i s njom su "na istom tragu" – borbe protiv korupcije, gospodarskog oporavka Hrvatske i neizostavnog ulaska RH u EU. Dan završava u opuštenom razgovoru s novinarima.
Drugi dan provela je u krugu "moćnog, pulsirajućeg, financijskog i gospodarskog srca Amerike" – Wall Streetu, na čijem je podiju primijetila i hrvatsku zastavu. Evo o čemu je razmišljala dok je zvonila za početak rada Burze (nakon čega se Wall Street sunovratio u "crveno"):
"Uz najavu predsjednika Burze, gospodina Niederauera i bučno odobravanje mnoštva, čiji je optimizam zarazan, imam čast zvonom označiti početak radnoga tjedna. Netko dobacuje da je vidio Meg Ryan, vrlo brzo se izgubila u masi, navodno celebrityji nisu rijetki u publici."
Nakon toga uslijedio je "odličan sastanak s Niederauerom", kojega je zanimalo sve o Hrvatskoj, pa je najavio i da će je posjetiti.
"Osobito ću pamtiti kako su sve prostorije kroz koje smo prolazili bile ukrašene hrvatskim zastavama. Sljedeći put, rekli su mi, bit će tu i moje fotografije", piše Kosor u svom dnevniku.
Sastala se zatim s bivšim ministrom pravosuđa, sadašnjim savjetnikom glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivanom Šimonovićem, pa primjećuje:
"Primjećujem – većina njegovih suradnica su žene."
'Imamo bezbroj razloga za ponos zbog svega što smo postigli od osamostaljenja' Kasno poslijepodne provela je na 65. zasjedanju Opće skupštine UN-a, na čijim je marginama održala nekoliko bilateralnih sastanaka.
Treći dan provela je na "sastanku s predstavnicima 500 najvećih američkih tvrtki zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku". Nakon što je prezentirala projekt 30 velikih investicija, investitori su se pogotovo zainteresirali za ulaganje u turizam, a "osobito su zainteresirani gospodarstvenici koji već imaju dobra iskustva s ulaganjem u Hrvatsku, poput Roberta Benmoschea, glavnog direktora AIG-a".
Radi se, dakako, o American International Groupu, osiguravateljskoj tvrtki obilato saniranoj novcem poreznih obveznika u SAD-u, koji će dugovanja od oko 182 milijarde dolara djelomice vratiti američkoj vladi nakon rasprodaje 92,1 posto svojih dionica.
Čelni čovjek UN-ova Odbora za gospodarski razvoj Charles Kolb ju je, kaže, podsjetio koliko je Hrvatska postigla u zadnjih 20 godina, nakon što je 1980-ih posjetio Hrvatsku i razgovarao s Franjom Tuđmanom i Vladom Gotovcem.
"Sjetio se kako je u tim olovnim vremenima diktature bilo nezamislivo da će Hrvatska postati neovisna i demokratska država, članica NATO-a i pouzdan saveznik SAD-a. Dok je govorio gospodin Kolb, razmišljala sam o tome kako imamo bezbroj razloga za ponos zbog svega što smo postigli od osamostaljenja", zamislila se premijerka.
Nakon sastanka s američkim gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, pošla je kući.
Prethodni članci:
arti-201009280964006 arti-201009270022006 arti-201008290258006 arti-201010010083006