"Čim je prošao rat, opustili smo se, mislili smo da se preko noći može stvoriti med i mlijeko, obećavali smo ad hoc rješenja. Potkraj 90-ih počeo je populizam u kojem su se vlast i oporba natjecali u tome tko će obećati veća prava braniteljima, umirovljenicima...", izjavio je Borislav Škegro Radiju 101, što je uz osmišljavanje vladinog programa za oporavak gospodarstva poslužilo kao povod oštrom komentaru na račun savjetnika pri Vladi na pollitika.com-u.
Teza teksta je da "kad bi se napravile sveobuhvatne analize posljedica Škegrinog ekonomskog genija, vidjelo bi se da je on bio za Hrvatsku pogubniji od sveg gospodarskog kriminala i korupcije u zadnjih 20 godina".
Škregro nam je umalo posto potpredsjednikom Vlade krajem 2009. godine pored činjenice da je kao ministar financija u Tuđmanovoj Vladi osmislio niz štetnih zakona u razdoblju od 1993. do 2000. godine, ističe autor:
"Zahvaljujući ekonomskom geniju Borislava Škegre, mi danas gotovo više i nemamo industrije; mi danas imamo brojne trgovinske lance, uglavnom strane; sve smo rasprodali i "privatizirali". I dok svi, oni od imena i oni bezimeni, znaju da je pretvorba vlasništva i privatizacija imala sve elemente pljačke, ekonomski genij B. Škegre raspoznaje je kao nešto 'što nas je spasilo'. Zahvaljujući ekonomskom geniju B. Škegre imamo precijenjenu kunu, koja gotovo onemogućuje izvoz hrvatskih roba, a na domaćem tržištu čini uvozne robe jeftinijima od domaćih. Zahvaljujući ekonomskom geniju B. Škegre imamo sve ovo zlo koje nas je danas snašlo u vidu gospodarske krize, a ja bih rekao i društvene krize uopće", navodi autor komentara koji se potpisuje pseudonimom Feniks.
Mesom sa smetlišta uništio domaću proizvodnju
Za primjer jednog od promašaja Škegrinih zakona, uredbi i odluka, navodi onu odluku "da se meso u dubokom zamrzavanju može držati do 12 mjeseci, dok je u EU, sigurno ne slučajno, zakonom određeno da meso može biti duboko smrznuto najviše 6 mjeseci. Tako je ekonomski genij B. Škegre omogućio, ne više trgovcima, nego mafijašima, da uvezu meso koje ne da nije skuplje od domaćeg, već je i kudikamo jeftinije, te se radi o robi koja bi se inače bacila i pretvorila u stočnu hranu. Tako se kupnjom mesa sa smetlišta uništavalo domaću stočnu proizvodnju i proizvodnja mesa."
"Da 'vuk ćud ne mijenja' pokazuje Škegro i svojim zalaganjem za privatizaciju HPB, koju bi valjda prvo trebalo sanirati novcem hrvatskih poreznih obveznika, a onda je u bescjenje (pro)dati nekoj austrijskoj, talijanskoj, njemačkoj ili francuskoj bankarskoj grupaciji", navodi nadalje autor, zaključujući da se "uz takve ekonomske genije boji da nam nitko ne može pomoći".
Prethodni članci:
arti-201004210077006 arti-201004210565006
