Kazna za one koji su u teškim uvjetima radili dobro, građani će na kraju platiti ceh, uveden je prekasno - dio je to reakcija na uvođenje novog poreza na ekstraprofit. Sve očekivano odbacuje ministar financija, a što je od toga realno?
Nikad punije plaže, nikad zagužvanije ceste, nikad veći rast BDP-a. Poduzetnici su trljali ruke. Nakon dvije godine financijskih COVID simptoma, napokon su prodisali punim plućima.
Ali, rano su se poveselili. Od njihove zarade dio će poharačiti Vlada. Pod egidom Robina Hooda, kažu, uzet će bogatima i pomoći sirotinji. No, stručnjaci otkrivaju sve manjkavosti plana: Zašto porez svima umjesto samo na energetiku i zašto na kraju godine?
Đurđica Jurić, dekanica RRIF Visoke škole za financijski menadžment: "Zbog čega se ovaj zakon nije donio barem početkom drugog kvartala? Ne bi li tada trgovci formirali svoje cijene ipak na način da bude blaže povećanje, blaži porast cijena? Ne bi li možda energetski sektor kod prodaje energenata smanjio prodajne cijene?"
E, to bi bila antiinflacijska mjera, zaprijeti porezom da trgovci cijenama ostanu ispod poreznih škara. Osim ako krajnji cilj ipak nije punjenje proračuna profitom koji su poduzetnici ostvarili unatoč krizi.
Branka Prišlić iz Udruge glas poduzetnika: "UGP smatra da je nepošteno kazniti one koji dobro rade i one koji su se trudili, investirali i svojim radom i trudom došli do dobrih prihoda."
Lani su najviše profite ostvarili trgovci, više od 11 i pol milijardi kuna. Milijardu manje zaradila je prerađivačka industrija, a upola manje od njih stručne, znanstvene i tehničke. Baš je dobro ministar financija nanjušio jer će porez usmjeriti upravo prema trgovini, prerađivačkoj industriji, građevini i financijskim poslovima na kojima želi namaknuti 2 milijarde kuna. Poduzetnici bez komentara čekaju pravilnik koji će se objaviti mjesecima nakon što porez stupi na snagu. No, evo savjeta Vlade, ministra Marka Primorca:
"Kada bi potencijalni porezni obveznici povećavali svoje rashode s ciljem ostvarivanja što manjeg profita, odnosno što manje dobiti na način da primjerice radnicima daju nekakve neoporezive isplate ili bilo što drugo, mi to dapače podržavamo."
Savjet je neozbiljan, poručuje porezna stručnjakinja Jurić, jer su opcije povećanje plaće radnicima za dvanaesti mjesec, isplata zakonom ograničenih prigodnih nagrada poput božićnice i trinaesta plaća:
"Kada je riječ o ovima koji imaju ukupne prihode od 300 milijuna kuna, ovi troškovi su uistinu kap u moru."
A najgore je što na kraju taj porez neće niti ići na teret poduzetnika. To će sve u konačnici sljedeće godine već u prvom polugodištu prevaliti na nas potrošače. Dakle, nova hrana za neman zvanu inflacija.
