Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je na sjednici da će ministar financija Marko Primorac nakon sjednice pred novinarima govoriti o planovima Vlade o korištenju novca koji se planira prikupiti najavljenim Zakonom o dodatnom porezu na dobit.
"To znači da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje. Smatramo da bi ovakva vrsta poreza bila solidarni doprinos. Naglašavam, ovdje se ne radi o kažnjavanju onih koji su uspješni, radi se o preusmjeravanju dobiti onih koji imaju puno na one koji imaju manje", kazao je Plenković.
Rekao je da je plan da se taj novac preusmjeri u izravnu potporu najslabijima u hrvatskom društvu i nazvao to "političkom filozofijom tog koraka".
"Svatko od nas mora podnijeti jedan dio tereta ove krize i u okolnostima u kojima je većina subjekata podnijela značajan teret", kazao je ministar Primorac pred novinarima.
Rekao je dalje: "Najveći poduzetnici, čiji je prihod u 2022. bio veći od 300 milijuna kuna. Porezna osnovica na temelju prosjeka dobiti koju su ostvarili u 4 godine, dodat će se 20 posto. Sve ono što je povrh toga, bit će oporezovano dodatnim porezom na dobit po stopi od 33 posto. Trebalo nam je nekoliko krugova konzultacija u malo vremena. Uvođenje bilo kakvog novog poreza rezultira nizom reakcija."
Primorac je rekao da su predvidjeli i određene odbitke, u prvom redu na stavke koje će se odnositi na stavke prodaje materijalne i nematerijalne imovine: "Ako je netko od poduzetnika ostvarivao prihode, pa ostvari i dobit zato što je u 2022. godini prodao nekakav poslovni pogon ili nešto drugo, da mu se taj dio ne oporezuje (dodatno)."
Rekao je dalje da je "ovaj porez namijenjen redistribuciji profita, da mu cilj nije kažnjavati bilo koga, niti oduzimati nekome stečenu zaradu, nego u ovim teškim okolnostima kada solidarnost treba doći do izražaja i kada svatko od nas mora podnijeti dio tereta ove krize".
"Ne radi se o kazni", kazao je u odgovoru na pitanje novinara, "U našem sustavu oporezivanja dobiti već postoje dvije stope i dva praga... Mi ovim porezom u ovoj teškoj, kriznoj situaciji uvodimo de facto još jedan prag i još jednu stopu. Možemo je promatrati de facto kao kliznu stopu. Imamo stopu za one koji ostvare prihod do 7,5 milijuna kuna, one između 7,5 i 300 milijuna kuna i sad za one koji ostvare preko 300 imat će stopu od 18 posto, dakle najveću stopu poreza na dobit i dodatan porezni teret s aspekta dodatnog poreza na dobit koji će ovisiti o razini dobiti koju su ostvarili u 2022. godini, a koja će biti iznad 4-godišnjeg prosjeka uvećanog za 20 posto."
Naveo je primjer: "Ako je nekome u 2022. godini dobit rasla 50 posto u odnosu na 4-godišnji prosjek, njegova efektivna stopa poreza na dobit bila bi 24 posto. Ako je nekome rasla 100 posto u odnosu na 4-godišnje razdoblje... efektivno bi to bilo 30 posto porezno opterećenje poreza na dobit."
Rekao je da mu je jasno da oni koji će plaćati taj porez, neće biti sretni zbog toga. Stoga su, kazao je, i razgovarali s njima: "Međutim, u situaciji krize, kad svi trebaju podnijeti teret krize, smatramo da je ovakav prijedlog ovakvog poreza na načelima i jednakosti i pravednosti. A ako gledate porezna načela, smatramo da zakon zadovoljava kriterije i okomite i vodoravne pravednosti."
"Oni koji imaju istu gospodarsku snagu, podnose isti teret, a oni koji imaju veću gospodarsku snagu, snose teret sukladno svojim mogućnostima", konstatirao je. Potvrdio je da se novi zakon, odnosno porez, tiče svih, ne samo energetskog sektora.
Gledajući 2021. godinu, kazao je, projekcije kažu da bi to bilo oko 200 takvih velikih poreznih obveznika s posljedičnim prihodom od poreza od 2 milijarde kuna. Za 2022. godinu tek će se vidjeti koliko će to doista biti. Rekao je da će uzimati u obzir investicije:
"Dapače. Međutim, ako i nakog svega toga ostane značajna razina dobiti, smatrali smo da je opravdano i dobro da ne opet sve, ali jedan dio te dobiti koja je ostvarena u natprosječnim razinama, bude redistribuirana građanima kojima je pomoć najpotrebnija."
"Prihode ćemo koristiti isključivo za pomoć najugroženijima", obećao je i kazao da će se točno objavljivati kome je išao taj novac.
"Utvrdili smo da otprilike dvije godine u tom 4-godišnjem razdoblju su bile lošije, dvije su bile bolje. Usto... znate da je na razini EU donesena uredba o solidarnom doprinosu, kojom je propisani kriteriji utvrđivanja dodatnog nameta solidarnog doprinosa po upravo ovim kriterijima, po 4-godišnjem razdoblju, na 20-postotnom povećanju u odnosu na prosjek i oporezivanju po 33 posto iznad toga", dodao je.
Dodao je da je u nekim članicama stopa i viša. Je li razgovarao s kolegama u drugim članicama EU-a? Rekao je da jest, da su iskustva različita, da se u nekim članicama ovakav porez širio i na financijski sektor, na avionski prijevoz, da se u Poljskoj najavljivalo na sve subjekte s preko 250 radnika.
"Sektore koji bi bili pogođeni ovim porezom, utvrdili smo analizom da bi to bila prerađivačka industrija, pa bi tu bila i INA, tu bi bio sektor trgovine, građevinarstvo i dominantno financijska industrija", objasnio je rezultate analize na temelju 2021. godine.
Ministar Primorac je u nastavku nabrojao sve intervencije države za ublažavanje energetskog udara na građane tijekom ove godine.
"Ne mislim ja da je Vlada pomogla, ali je Vlada pravovremenim odlukama... državna sredstva raspodijelila kako je smatrala da je primjereno da očuva gospodarski rast, socijalnu koheziju, kako bi izbjegla socijalnu frakturu", kazao je, istaknuvši da i najsiromašniji građani pune državni proračun, plaćajući PDV u dućanima:
"I ako je netko pored svega toga ostvarivao natprosječnu zaradu, mislimo da je dobro i pošteno da se dio te zarade preraspodijeli tim građanima."
"Mislim da nitko u ovim trenucima ne bi trebao stavljati očuvanje investicijskog potencijala ili održavanje razoine svoje EBITDA ispred onih koji su najranjiviji. To je moj osobni stav, to je stav ove vlade. Ako netko s time nije zadovoljan, meni je žao, ali mislimo da je to ispravno", kazao je.
Što se tiče nagrađivanj radnika, kazao je da su i ranije podizali neoporezive iznose kojima poslodavci mogu pomoći radnicima, da se jedan dio trgovačkih lanaca već odlučio na to i da Vlada to apsolutno podržava.
Rekao je da ima poduzetnika koji su svojim radom, agilnosti, inovacijama uspjeli zaraditi jako puno, natprosječno, ali isto tako da je jako teško reći koja je, recimo, razumna i opravdana marža u trgovinama u porastu cijena uslijed inflacije ili u energetskom biznisu i nekim drugim granama privrede.
Ministar ne misli da bi se prijedlog zakona mogao "otopiti" dok stigne u saborsku proceduru ili tokom nje:
"Imali smo niz razgovora kako s pojedincima unutar HDZ-a i s koalicijskim partnerima i prema mojim saznanjima... svi su podržali ovaj prijedlog u ovom obliku kakav će biti upućen u javno savjetovanje. Mislim da će ovaj prijedlog naići na podršku i u oporbenim redovima. Ne mislim da bi itko imao nešto protiv ovakvog poreza."
Na pitanje novinara rekao je koje će kategorije građana biti korisnici sredstava koje će se prikupiti ovakvim novim poreznim rješenjem: Umirovljenici s najnižim mirovinama, oni koji primaju dječji doplatak, oni koji primaju najniže naknade...
