Hrvatski građani su kompletirali lokalnu vlast. Iako se radi o takozvanim komunalnim izborima, oni pokazuju nove trendove na političkoj sceni. Najveći interes izazvali su izbori u glavnom gradu Zagrebu, piše Deutsche Welle.
Tomislav Tomašević, kandidat lijevo-zelene koalicije Možemo, nadmoćno je pobijedio u utrci za gradonačelnika Zagreba. U drugom krugu je protiv Miroslava Škore iz Domovinskog pokreta osvojio više glasova no što je to pošlo za rukom ijednom dosadašnjem gradonačelniku (199.630), iako je na birališta izašlo samo 45 posto birača. Najavio je novi model upravljanja gradom u kojem će u raspodjeli dobara i donošenju politika sudjelovati građani. Model je to koji se i očekuje od platforme Možemo, budući da ju vode ljudi koji su desetljećima iskustvo skupljali u organizacijama civilnog društva, a koji su relativno nedavno iskoračili na političku scenu.
Još jedan Škorin neuspjeh
Kandidat Domovinskog pokreta Miroslav Škoro osvojio je 106.300 glasova i time zabilježio još jedan izborni neuspjeh u svojoj političkoj karijeri. U postizbornim analizama pokazalo se da bi Škorina strategija napada na civilno društvo možda dala bolje rezultate u manje urbanim sredinama, no Zagrepčani nisu povjerovali tvrdnjama da ljudsko-pravaške udruge čine koruptivnu mrežu preko koje se u Hrvatsku nelegalno uvozi novac (pretežno iz Njemačke), ali i troši državni budžet, za podrivanje hrvatske demokracije.
Naime, upravo je to bila okosnica kampanje koju je Domovinski pokret, krivo interpretirajući javno dostupne podatke i financijska izvješća, preko rubnih portala plasirao na društvene mreže. Novinari i mediji koji su pokušavali razmrsiti ovo klupko dezinformacija, čak su i u izbornoj noći iz Škorinog stožera prozivani huškačkima i pristranima.
„Kao demokršćani i konzervativci spremni smo za daljnju bitku. Nastavit ćemo se boriti s anomalijama. I dalje ćemo razotkrivati anomalije u civilnom društvu“, objasnio je Škoro smjer u kojem će voditi stranku za koju kaže da je „svjetlo na sceni demokršćanstva i konzervativizma“.
Izazov suradnje s poduzetnicima
Platforma Možemo svoj je plan za Zagreb koncentrirala oko dostupnosti socijalnih usluga, od vrtića do stanovanja, jasno najavljujući pravedniju raspodjelu javnih resursa, što je i za očekivati od dojučerašnjih aktera s ljudsko-pravaške scene. No malo se koncentrirala na proizvodnju vrijednosti i na poduzetnike koji nose metropolu na svojim leđima. Nerazumijevanje rada i radnih odnosa pokazali su i kroz, uvjetno rečeno, najavljivanje čistki u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama, no taj je diskurs napušten čim se pokazao štetnim.
Upravo će poduzetništvo i suradnja s poduzetnicima biti najveći izazovi za najmlađeg gradonačelnika u povijesti metropole koji se mora oduprijeti klijentističkoj mreži koja se desetljećima plela za vladavine Milana Bandića. Već se sada otvoreno govori o "kumovima koji bi mu mogli pokucati na vrata“. Uz to valja napomenuti da je Tomašević vrlo vješto izbjegao ideološku artikulaciju, što su mu neki i zamjerili u zemlji koja još nije zatvorila poglavlje Drugog svjetskog rata. No neki njemu bliski ljudi vrlo su rado prigrlili kvalifikaciju koja im je dodijeljena iz protivničkog tabora – kao lubenica, izvana zeleni, unutra crveni.
Ova pobjeda mnogima je dokaz konačnog posrnuća SDP-a kojega se već dugi niz godina u Hrvatskoj percipira kao staromodnu, pa čak i lažnu, ljevicu koju na životu drži upravo HDZ. Možemo je probno iskoračio i izvan Zagreba pa je tako Suzana Jašić postala nova gradonačelnica Pazina ostavivši iza sebe IDS-ovog kandidata. U tom kontekstu treba razmotriti i nagađanja kako će u iduća dva ciklusa Možemo ciljati poziciju premijera, ili kako to njegovi simpatizeri i članovi kažu - "First we take Manhattan, then we take Berlin".
Promjene i drugdje
Izbori su se s pozornošću pratili i u Rijeci u kojoj i dalje gradonačelnički ured drži SDP. Naime, Marko Filipović pobijedio je Davora Štimca, kandidata grupe birača. Ugledni fizičar Ivan Puljak iz Centra u Splitu porazio je HDZ-ovog Vicu Mihanovića kojega su pratili brojni gafovi i navodi o plagiranom doktoratu kojega je stekao na Sveučilištu u Osijeku. Pomalo fantastično zazvučale su riječi novog gradonačelnika koji je najavio da su pred Splićanima "svjetski izazovi klimatskih promjena i suživota s tehnologijom kao što je umjetna inteligencija“.
Vladajući HDZ je u Osijeku upisao pobjedu gdje će gradonačelnik biti Ivan Radić. Izgubio je u Vukovaru gdje gradonačelnik ostaje bivši HDZ-ovac Ivan Penava. HDZ je uz to uspio maknuti odmetnutog ličkog župana Darka Milinovića u čiji će ured ući Ernest Petry. Osvojio je i Varaždinsku županiju gdje župan više nije Radimir Čačić (Reformisti), već je to postao Anđelko Stričak.
Kolosalni HDZ
"Želim iskazati jedinstven stav cijelog vodstva HDZ-a da je HDZ apsolutni, kolosalni pobjednik ovih lokalnih izbora. Mi smo osvojili 15 od 20 hrvatskih županija, što se nije dogodilo nikada u povijesti, 13 sa kandidatkinjama i kandidatima HDZ-a, a dvije s dugogodišnjim partnerima, Kožićem u Zagrebačkoj i Korenom u Koprivničko-križevačkoj županiji", kazao je premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković komentiravši kako je politika postupnog jačanja stranke na zapadu Hrvatske dala rezultate.
U sinoćnjem govoru okrznuo je i splitskog pobjednika Ivicu Puljka za kojega kaže da je podcjenjivao Mihanovića (HDZ). "Siguran sam, kad ide u CERN, gdje ga je naša Vlada stavila, da je sofisticiraniji, kulturniji, civiliziraniji", kazao je Plenković.
Iako je HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika pao već u prvom krugu, za rezultate šef HDZ-a krivi – Domovinski pokret. "Kad god oni idu snažno u neke izbore i uspiju dovesti u zabludu dio birača, dovode ljevicu na vlast. Tako su doveli Milanovića prije godinu dana i tako su omogućili da se Tomašević prošeće izborima u drugom krugu gotovo bez da se zapuhao, a oni sami nisu osvojili ništa", kazao je.
U drugom krugu lokalnih izbora birači su odlučili tko će biti gradonačelnik Zagreba, izabrali su i 14 župana, gradonačelnike 56 gradova i načelnike 87 općina.
Većina novih gradonačelnika već će danas ući u svoje urede, no za neke je to tek pirova pobjeda, budući da će imati neprijateljski nastrojenu većinu u lokalnim parlamentima. Izborima izmoreni građani će pak moći odahnuti. Na birališta će tek za tri godine, ako se do tada ne dogodi kakva izvanredna situacija.
