Je li Hrvatska pred novim referendumom i to zbog promjene izbornog zakona? Problem je izbor zastupnika manjina koji saborsko mjesto osvajaju s vrlo malim brojem glasova, a poslije najčešće formiraju vlast i sudjeluju u donošenju važnih odluka.
Broj zastupnika manjina ostao bi isti, ali bi u Sabor ušli Srbi, Talijani i Mađari s lista najjačih stranaka. Udar je to direktno na SDSS Milorada Pupovca.
"Prikipila je nama čaša nakon agresivnog nastupa Pupovca i Radina vezano za ploču u Jasenovcu i njihove ultimatume koje u davali prema hrvatskoj javnosti dajući ocjene o HOS-u i pozdravima", izjavio je Anto Đapić.
Za 20-ak dana znat će se kada kreću u prikupljanje potpisa. U tome bi im dobro došlo iskustvo Željke Markić i inicijative U ime obitelji, koji su prije 3 godine i sami tražili izmjene izbornog zakona, ali ne i dijela vezanog za manjine. No, danas ističu iako s Đapićevom inicijativom nisu povezani, nemaju ništa protiv drukčijeg načina izbora predstavnika manjina.
Odvjetnik U ime obitelji Krešimir Planinić poručuje "ne mogu nacionalne manjine koje ulaze s 300 ili tisuću galsova odlučivati o vladi, a paralelno imate saborskog zatupnika koji s 14 000 ulazi u sabor, a uz to nacionalne manjine mogu prava ostvarivati na lokalnoj razini".
Iako stručnjaci ističu da se ne bi zadiralo u prava manjina sve
dok imaju zajamčen broj od 8 zastupnika, pripadnici manjina se s
time ne slažu.
"To je direktni udar na stečena prava manjina, etiketa koju nose
manjine pogotovo Srbi je veoma negativna i ona kao takva je
prisutna u javnosti. Referendum je demokratski alat koji se lako
može okrenuti protiv manjina i manjinskih prava pogotovo kad imao
jak govor mržnje", rekao nam je Boris Milošević
iz SDSS-a.
Istovremeno je iz SDSS-a je krenula inicijativa da pozdrav Za dom spremni u Hrvatskoj nema prava građanstva.
Đapić pak očekuje potporu braniteljskih udruga i kaže "ako će Pupovac naći sebi u predizbornim koalicijama partnere pa bude biran s liste SDP-a, HDZ-a ili HNS-a onda neka on, ako oni žele, provodi politku kakvu provodi u ovom trenutku u Hrvatskoj, a mi ćemo se truditi da to tako ne bude. Odlučili smo se odgovoriti na jedini mogući način na ljutu ranu staviti ljutu travu".
Točno referendumsko pitanje još dogovaraju, no stručnajci smatraju da treba biti preciznije.
"Ono bi moralo biti postavljeno na takav način da se iz njega vidi točno koja odredba ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i koja odredba ili više odredbi zakona o izb zast u hrvatski sabor se mijenjaju i kako bi one glasile po novom ako bi to prošlo na referendumu", rekao nam je profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Osijek Mate Palić.
Bivši ministar uprave Arsen Bauk tvrdi da to nije jednostavan postupak i kaže kako u Hrvatskoj postoji ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je bio jedan od uvjeta Hrvatske za put prema EU te dodaje kako nije siguran da bi bilo koje zadiranje u tu tematiku bilo poštivanje međunarodnih obaveza RH.
Iz ministartva uprave poručuju da do sada nisu primili inicijativu za izmjenu Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.
