Kraj studenoga miriše (ili smrdi - ovisno koga pitate) na donošenje zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP) iako arhitekti i urbanisti te organizacije civilnoga društva već mjesecima upozoravaju da je Grad u procesu donošenja GUP-a počinio niz propusta i pogrešaka zbog kojih stručno i zakonski utemeljena odluka može biti isključivo njegovo odbacivanje. 

''Jedina odluka koju Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja treba donijeti jest uskraćivanje suglasnosti za zagrebački GUP i obustaviti postupak donošenja. U suprotnom, bit će jasno kako se i HNS-ovo Ministarstvo uključilo u dogovor između HDZ-a i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a zagrebački GUP i interesi građana bit će tu samo kolateralne žrtve'', upozorili su Pravo na grad i udruga građana Siget te Zelena akcija, koja je dan ranije Ministarstvu poslala zahtjev u kojem se detaljno argumentira razloge za donošenje odluke o odbacivanju.

Kao ključan razlog ističu 'Zagrebački Manhattan' s obzirom na to da zbog njega GUP nije usklađen s prostornim planom višeg reda: ''Konkretno, na području igrališta NK Lokomotiva, koji je sastavni dio prostora obuhvata ovog projekta, GUP-om se predviđa poslovna i mješovita namjena dok je u prostornom planu višeg reda to zona rekreacije i sporta. Sličan je slučaj neusklađenosti i s prostorom Velesajma i Hipodroma, uz određene iznimke''. ''Time je izigrano mišljenje Ministarstva graditeljstva kojim je u srpnju ove godine odbijena suglasnost za takav GUP, upravo zbog neusklađenosti s prostornim planom višeg reda. A nakon što je Ministarstvo u srpnju odbilo GUP, Grad je imao zakonski rok od maksimalno 90 dana da ponovno zatraži suglasnost. No, Grad to nije napravio u ovom roku što su pismeno potvrdili i Ministarstvo i nadležni gradski ured'', napominju udruge. 

Doduše, je li Ministarstvo ljetos odbilo dati suglasnost ili nije, također ovisi koga se pita, ali nema dvojbe da je, barem zasad, Grad nema. A nema ni podršku Vijeća gradskih četvrti. Naime, od njih ukupno 17, čak 11 je glasalo protiv GUP-a, a samo četiri su ga prihvatila, pri čemu jedno samo uvjetno. O provođenju javne rasprave također bi se moglo dosta raspravljati, a na to upozoravaju i udruge koje smatraju da je javna rasprava o GUP-u ''nakaradno provedena'' pri čemu kao argument navode da je ''od čak 31.000 pristiglih primjedbi prihvaćeno samo 17 primjedbi koje su uputila gradska tijela ili službe. Nije prihvaćena niti jedna primjedba građana, udruga, inicijativa i strukovnih organizacija. Ovime je pokazano kako je održana javna rasprava bila samo farsa''.

Bandićeve suradnice o izmjenama GUP-a: 'Cijeli Novi Zagreb je nekad bio zelena površina. Jesmo li to trebali ostaviti?'

Međutim, problematično je i što postoji još niz postupovnih povreda, upozoravaju, ''poput činjenice da za ovakve izmjene Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uopće nije napravilo 'Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš' te da planska rješenja izmjena GUP-a nisu u skladu s usvojenim ciljevima tih izmjena''. Zbog svega navedenoga smatraju da je jedina odluka koju Ministarstvo treba donijeti uskraćivanje suglasnosti za ovakav GUP i obustava postupka donošenja. Nakon toga, gradske institucije trebaju pokrenuti izradu potpuno novog GUP-a temeljenog na stručnim podlogama, održivom razvoju i potrebama građanki i građana.

Zagrebački velesajam (PIXSELL) Gotovo identične primjedbe i upozorenja odašilju već mjesecima i arhitekti i urbanisti kroz svoje strukovne organizacije Hrvatsku komoru arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udrugu hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Njihove primjedbe se odnose na neusklađenost prijedloga izmjena i dopuna GUP-a sa zakonima, uredbama, pravilnicima i planom višeg reda te na planske odredbe za koje ne postoje relevantne stručne podloge i analize na temelju kojih su predložene. A također smatraju da treba pristupiti izradi novog GUP-a 2030 kao razvojnog dokumenta, koji će biti utemeljen na potpuno novim stručnim i znanstvenim podlogama te revidiranoj Strategiji razvoja Grada Zagreba.

'Zagrebački Manhattan' koji je najavljen na području Hipodroma i Zagrebačkog velesajma, bio bi zločin – upravo tim riječima opisao ga je Vinko Uhlik, dobri duh Novog Zagreba, ugledni arhitekt koji je sudjelovao u njegovu planiranju, projektiranju i realizaciji.

''To bi bio zločin prema građanima prije svega, ali i prema slici grada jer takvi tornjevi uopće ne pašu u europski lijep, pitom zagrebački ambijent. U Zagrebu se s razlogom nikada nisu gradile izrazito visoke zgrade, mi smo u osmoj zoni rizika od potresa, što takav toranj ne bi izdržao. To piše i u GUP-u, koji se danas nažalost mijenja kako kome odgovara. Zadnji argument protiv Bandićeva deala s Arapima jest činjenica da bi taj prostor postao njihov posjed na kojem bi de facto mogli raditi što žele, pa čak i ako bi se to protivilo načinu života ili volji građana Zagreba'', Uhlik je upozorio u razgovoru za Večernji list.

Hipodrom (Igor Kralj/PIXSELL)

No, kao što smo već upozoravali, prijedlog izmjena i dopuna GUP-a, kojima se, između ostalog, predviđa opet i gradnja novih garaža u centru grada te nacionalnog stadiona bez javnog natječaja, krije još mnoge zamke koje bi mogle napraviti nepovratnu štetu Zagrebu i njegovim građanima i građankama te otvoriti mogućnost nekontroliranih ekscesa s trajnim posljedicama za prostorni razvoj, identitet i sliku grada Zagreba. ''Prostor Hipodroma, prvenstveno zbog neusklađenosti s planom višeg reda, ali i kao vrijedan gradski prostor, nužno je ostaviti u sportsko-rekreacijskoj namjeni'', smatraju arhitekti i urbanisti: ''Kroz anketni urbanistički natječaj, kao pripremu za novi GUP, može se istražiti koje sadržaje od javnog interesa i njima odgovarajuće je moguće planirati na tom prostoru, u cilju umanjenja potencijalne apartmanizacije i njenih negativnih posljedica poznatih iz drugih gradova Hrvatske. Takav prostor pogodan je za sve vrste javno dostupnih sportsko-rekreacijskih i društvenih sadržaja te treba postati jedan od glavnih društvenih atraktora novog gradskog centra''.

Ističu i da za omogućavanje izgradnje novih podzemnih garaža praktički u svim blokovima Donjeg gradu nisu jasni stručno utemeljeni razlozi, a nejasan je i prijedlog nove lokacije Nacionalnog stadiona.

Gradska skupština (Patrik Macek/Pixsell) Arhitekti i urbanisti već su u više navrata apelirali i na gradske zastupnike i zastupnice da institut amandmana, koji im je zakonom omogućen, ne koriste za takozvane 'točkaste' izmjene i dopune GUP-a jer tim postupcima direktno utječu na povećanje vrijednosti nekretnina i pogoduju vlasnicima pojedinih zemljišta. No, zagrebački skupštinari i skupštinarke rukama će imati priliku reći svoje kad GUP konačno dođe u gradski parlament što bi trebalo biti krajem ovoga mjeseca. Dio oporbe vrlo je glasan, među njima posebno lijevi blok okupljen u platformu Zagreb je NAŠ, a protivljenje izražavaju i SDP te GLAS. Ako će se, kažu, Ministarstvo držati zakona i struke, trebalo bi uskratiti suglasnost, ali i oni sumnjaju u političku trgovinu u kojoj stručnost stvarno nije bitan ulog. Bojazan je pojačana s obzirom na sastanak premijera Andreja Plenkovića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića održanpočetkom tjedna nakon čega i dalje u zraku visi pitanje je li u Banskim dvorima dogovoreno dizanje ruku Bandićevih 'žetončića' za HDZ-ov proračun u Saboru kako bi HDZ podržao Bandićev GUP u Gradskoj skupštini.

Dobro raspoloženja na sastanku u Banskim dvorima - zagrebački gradonačelnik Bandić smije se dok se predsjednik Gradske skupštine HDZ-ov Drago Prgomet rukuje s predsjednikom HDZ-a i premijerom Andrejem Plenkovićem (Luka Stanzl/PIXSELL)

Službeno, u Banskim dvorima fokus je bio na zajedničkim projektima Grada i države poput prastarih, a nikad realiziranih 'Zagreba na Savi' i revitalizacije Gredelja te Jarunskog mosta i brze željeznice do Zračne luke, zrakopraznog Imunološkog zavoda, ali i nešto bližih ostvarenju poput državnog otkupa gradskog udjela APIS-a i gradnje nove dječje bolnice u Blatu te nabave 60 niskopodnih tramvaja. Kako god na kraju završila ili se još više zapetljala priča o GUP-u 'grada po mjeri čovjeka, kako Bandić voli tepati metropoli, čini se da građani i građanke Zagreba ipak sve više shvaćaju da izmjene u prostoru utječu na kvalitetu njihovog života. Do lokalnih izbora neće to valjda zaboraviti nacrtati svima koji im žele krojiti grad bez škara i u njihovim rukama.  Pročitajte još: