Donald Trump hvali se kako je dovršio čak osam ratova, dok posljednja tri tjedna prijeti aneksijom Grenlanda. Zemljama koje se tome protive, prijeti uvođenjem carina. Osim toga, napao je Venezuelu i oteo njezinog predsjednika, a tek je u prvoj godini svog drugog mandata.

O svemu tome razgovarali smo sa stručnjakom za međunarodnu sigurnost, Mirkom Bilandžićem.

Je li svijet postao nesigurnije mjesto u prvoj godini Trumpovog mandata?

Svijet je u potpunosti, rekao bih, ubrzano nesiguran kroz cijelo 21. stoljeće. Amerika kao država zasigurno ne snosi jedinu odgovornost za tu situaciju. Dolazak predsjednika Trumpa vratio je na svjetsku scenu nešto čega nije bilo pola stoljeća, još od vremena predsjednika Nixona, a to je strategija nepredvidljivosti. Rekao bih da je on samo učinio vidljivima sve te procese, pri čemu su, naravno, njegovi potezi ambivalentni, ali meni se čini da u svemu tome ipak postoji logika. Taj svijet je, ja bih rekao, postao nesigurniji. 

Koji su od ovih sukoba, za koje Trump tvrdi da ih je zaustavio, zaista bili prijetnja globalnom miru i poretku?

Meni se čini da predsjednik Trump ima jednu umišljajnu misiju, a to je da je mirotvorac. Ako pogledamo te sukobe koji su selektirani – njih otprilike osam – on je zapravo pokrenuo puno više vojnih operacija u prvoj godini mandata nego što je zaustavio sukoba. Naravno da je Amerika imala ulogu u zaustavljanju nekih od njih, ali to nisu bili klasični ratovi. Neki čak nisu bili ni sukobi, poput onog između Egipta i Sudana oko brane na Nilu. Ipak, neki od njih imaju bitan utjecaj na međunarodnu sigurnost: sukob Indije i Pakistana, sukob Izraela i Irana ili, ako hoćete, sukob Azerbajdžana i Armenije. Tu Amerika ima ulogu u međunarodnoj sigurnosti, iako je ta uloga diskutabilan. Ako uzmemo, primjerice, taj sukob Armenije i Azerbajdžana, predsjednik Trump u jednom nastupu čak nije ni znao o kojim državama govori.

HVALISAVAC /

On je mirotvorac i ujedinitelj, riješio je i 'problem Albanije'! Čovjek koji je dovršio osam ratova. Evo kojih

Koliko ozbiljno treba shvatiti Trumpove ambicije prema Grenlandu, pa i carine kojima je odgovorio?

To trebamo prihvatiti vrlo ozbiljno. Sve njegove najave možda su izgledale neozbiljno, ali vidimo da on sve te stvari ostvaruje. Ono što je nesporno jest da je područje Arktika, uslijed svih tih klimatskih promjena, postalo strateški interes. To je postalo plovno područje, najbrži i najkraći put između Rusije i američkih država, uključujući i putanju za interkontinentalne projektile. U tom kontekstu, to je nesporno američki strateški interes. Amerika će napraviti sve da to stavi pod vlastitu kontrolu. Grenland je tu sigurno presudno područje, a američka administracija i predsjednik Trump od toga odustati neće. Hoće li se raditi o nekoj, rekao bih, agresivnoj vojnoj operaciji? Meni se čini da je taj scenarij ipak manje izvjestan. Amerikanci s Danskom već više od pola stoljeća imaju sporazum o vojnoj prisutnosti koji im ostavlja prostor za vojnu komponentu. Pitanje je samo je li to ono što Amerikanci primarno žele, jer Grenland ima ozbiljne ekonomske resurse i minerale. Ako je to glavni motiv, bojim se da će se namjera Amerikanaca da ovladaju tim područjem i ostvariti. 

Upravo je zbog Grenlanda Europa aktivirala obrambene mjere koje koristi rijetko ili nikad. Zašto bi SAD-u uopće odgovarao sukob s najvjernijim saveznicima iz Europe i NATO-a? 

U političko-sigurnosnom smislu, Europa je autsajder kojeg nitko ne doživljava ozbiljno. Predsjednik Amerike to čak i ne krije. Štoviše, najnovija američka strategija nacionalne sigurnosti govori o tome da je Europa 'troublemaker', a ne subjekt koji rješava probleme. Dakle, to je jedna dimenzija. Druga dimenzija jest ta da je Europa američki saveznik i ne mislim da će se tu nešto bitno promijeniti. Naravno, Amerikanci će napraviti sve da Europa ne bude moćna u onome u čemu trenutno jest, a to je ekonomija. Rekao bih da cijela ova situacija ima ulogu i u razjedinjavanju Europe. U vojnom smislu Europa nema nikakav odgovor. Smatram da su strateški interesi još uvijek dominantni te da oni neće biti dovedeni u pitanje. Pitanje stavljanja Grenlanda pod američku kontrolu riješit će se dogovorom.

RAZDOR ZBOG GRENLANDA /

Europa protiv Donalda Trumpa: Na stolu i nikad oštriji potez - trgovinska bazuka

Čujemo ga često kako se hvali da je završio ratove, no s Ukrajinom i Rusijom nema pomaka, kao da njegova uloga izaziva kontraefekt. Zašto?

Ono što imamo s dolaskom američkog predsjednika jest povratak modelu rješavanja sukoba gdje moćni rade što žele, a nemoćni ono što moraju, usklađujući se s interesima moćnih. Ako hoćete, ovaj njegov prijedlog sporazuma, koji će ostati na snazi kao kontura, zapravo priznaje rezultate okupacije. To znači da Rusija i Amerika rješavaju problem Ukrajine bez Ukrajine. Oni koji kažu da je to kolonijalistički sporazum, nisu daleko od istine. To mijenja odnose koji su trajali zadnje desetljeće i pol. Naime, Rusija je dosad bila centralni problem nacionalne sigurnosti Amerike, ali s dolaskom Donalda Trumpa i nove strategije nacionalne sigurnosti, Rusija se više ne spominje u tom kontekstu. Ona se sada spominje kao strateški partner koji treba sudjelovati u rješavanju svjetskih problema, a u to je uključen i problem Ukrajine. To, naravno, ni u kojem slučaju ne može voditi bilo kakvom pravednom miru.

'JEDNOSTVAN ODGOVOR' /

Trump otkrio tko je glavna prepreka za mir u Ukrajini: 'Njega moramo natjerati'

Što dalje? U prvoj godini mandata Trump je napravio toliko poteza, neke je onda i povlačio - teško se svega i prisjetiti, a u Bijeloj kući ostaje još tri godine. Što mislite, kakva bi nakon kompletnog mandata mogla biti geopolitička slika svijeta?

Meni se čini, ako uzmemo trendove i postojeće indikatore kao orijentaciju, da će taj svijet biti još kompleksniji. U novom poretku postojat će tri paralelna elementa. Jedan je unilateralni, nitko neće dovesti u pitanje unipolarnu poziciju Sjedinjenih Američkih Država. Drugi je bipolarizam koji se sve više razvija s podjelom utjecaja i interesnih zona. I treći je struktura nezadovoljnih, koji će stvarati treću točku u tom poretku s jednim ozbiljnijim nezadovoljstvom prema postojećem stanju. U tim okvirima je evidentno da će se agresivna američka politika, uz pokušaj institucionalizacije i daljnje dominacije Sjedinjenih Američkih Država, nastaviti. Uz strategiju nepredvidljivosti, nažalost, možemo očekivati samo usložnjavanje svijeta.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!